Hloverkin nasljednik

Javna stvar

U “Javnoj stvari” gostuje ekskluzivni gost, Tomislav Karamarko. Nije ga bilo već nekoliko dana. Petak je, u nedjelju su EU izbori, pa voditelj i njegov gost zaključuju kako neće o izborima, već o nesposobnom premijeru, njegovoj lošoj vladi i još gorim potezima prije i za vrijeme poplave, te izborima za predsjednika Republike. SDP zasad ima samo jednog kandidata – to je Ivo Josipović koji sjedi na obali rijeke, čeka da voda izbaci truplo njegova neprijatelja i razmišlja o virtuoznoj kadenci, koja nikako da dođe. Za razliku od ljevičarskih smušenjaka, HDZ ima čak tri kandidata, samo još ne znaju koji će u utrku. Otkrit ćemo to uskoro, kaže Karamarko. To znači da se Kolinda još nećka, jer kandidaturom riskira sve, a pobjeda je neizvjesna.

Na toj dionici dolijeće kritičaru SMS iz Dugopolja, mjesta gdje je – kako glasi lokalna predaja – lakše uloviti ručak nego ga kupiti.

Vladimir: Kaže Karamarko da imaju tri potencijalna kandidata – dva gospodina i damu. A Goran Rotim pita je li jedna od tih dama Kolinda Grabar Kitarović.

Ja: Pa jel je? Oštro!

Vladimir: Oštro? Poput brašna?

Ja: Rotim je pitao Karamarka nije li vrijeme da se političari ujedine. Karamarko je tražio da mu Rotim pomogne u nabrajanju HDZ-ovih ekonomskih projekata.

Vladimir: Baš sam ti počeo pisati o tome. Ganulo me. Glasao bih za obojicu.

Ja: Rotim malo bolje poznaje program HDZ-a. I u prošloj emisiji je citirao nešto Karamarku, a kada je vidio da ovaj ne zna o čemu govori, rekao je: “Pa to je iz vašeg ekonomskog programa.” Mislim da je trebao reći “našeg programa”.

Vladimir: Hloverka bi to znala nabrojati i još bi mu nešto sugerirala.

Ja: Hloverka može u penziju. Dobila je nasljednika.

Dnevnik 3

Hrvatska, Bosna i Srbija danas izgledaju kao kulisa za film katastrofe “Noa” – ali kako će izgledati dan poslije potopa? Silvana Skočajić napravila je prilog o tome što su, godinu dana nakon velikih poplava, napravili Nijemci, Česi (samo u posljednjih 15 godina Češka je poplavljena više puta nego u cijelom prošlom stoljeću) i neki drugi evropski narodi. Čak i dvije, za naša mjerila više nego uzorne administracije, Češka i Njemačka, više su obećale nego učinile – to je prilično loša vijest za Gunju, Rajevo Selo i druga poplavljena posavska mjesta, jer je varijanta po kojoj ćemo mi biti ozbiljniji od Nijemaca ili Čeha i teoretski nemoguća.

Poplave bi mogle, uz agilnu vladu, pokrenuti mehanizme obnove, dati impuls građevini i popratnim industrijama, natjerati činovnike zadužene za povlačenje novca iz EU fondova za djelotvorniji rad. Hoće li? Posljednjih godina zaredale su u istim krajevima i velike suše. Jesu li pokrenuti radovi na sustavima za navodnjavanje? Hoće li nas poplave probuditi? Ili ćemo se na ljeto opet gombati sa sušama i cviliti kako je Izrael, pustinjska zemlja, izvoznik poljoprivrednih proizvoda, za razliku od nas, bijednih uvoznika?

Labirint 

Rijeke nisu premalo regulirane, rijeke su preregulirane i zato dolazi do ovakvih stvari, kaže Goran Šafarek, biolog i stručnjak za rijeke, u razgovoru s Natašom Ban Leskovar. Originalne teze ilustrirao je vrlo plastičnim animacijama, iz kojih sve postaje jasno. Ljudi zarobljavaju rijeke u umjetna korita, pregrađuju prirodne puteve izlijevanja, onemogućuju im prelijevanje u prirodna poplavna područja, pa vode golemom silinom same traže nove puteve, a kako raspolažu velikom udarnom moći, u pravilu ih i nalaze. Izlijevaju se u gradove, gdje nikada nisu bile, probijaju zemlju, razvaljuju nasipe snagom bombe. Baš kao ovih dana. Ljudi su mislili da će sve moći podrediti sebi, ali se priroda osvetila, kaže Šafarek. Rješenje je, prema njegovu mišljenju, povratak u prethodno stanje: rijeke vraćati u prirodne puteve, osigurati prostore izlijevanja na kojima će biti pašnjaci a ne oranice i naučiti se na to da će poplave biti češće nego dosad jer su neke štete nepopravljive.

Penkala, HTV 4

Scenaristica i redateljica Milka Barišić napravila je odličan film o velikom hrvatskom izumitelju Slavoljubu Penkali, što ga je Četvrti program reprizirao davši priliku svima koji ga nisu vidjeli da to učine. U slici, kostimu, glazbi, u rekonstrukciji predmeta i duha vremena – glasovitog belle epoque, početka prošlog stoljeća – autorica je pokazala kako se radi dojmljiv biografski portret. Inženjer Penkala, kojega najšire mase obično povezuju s čuvenim nalivperom, a nešto upućeniji i s prvim hrvatskim avionom – bio je zapravo čovjek nevjerojatne, gotovo leonardovske širine. Izumio je crveni radion za rublje jer su ga u nekom restoranu naljutile fleke po stolnjaku; izumio je fosforescentni premaz za stubišta kako se ljudi ne bi lomili po mraku; lijek protiv reume i niz drugih stvari. Penkala je proizveo i superioran materijal za izradu gramofonskih ploča, pa je postao ortak tvrtke Edison Bell. Njegova zagrebačka tvornica ravna je, prema standardima poslovanja, današnjem Edison Tesli, najboljemu što imamo.

Snimatelj Dragan Ruljančić napravio je sjajan posao koji zaslužuje velike pohvale jer u cijeloj rekonstrukciji onodobnog Zagreba nema nijednog kadra, štoviše nijednog detalja u kadru koji izgleda nesuvremeno ili neprikladno.

Novi biser Drage Ćosića

I opet dolijeće brejking njuz SMS iz Dugopolja.

Vladimir: Kaže Drago Ćosić da je posjed lopte 55:45 za madridsku momčad. Igraju Real Madrid i Atletico Madrid!

Ja: Ima li momčad iz Madrida i rezultatsku prednost?

Vladimir: Vode 1:0. Bilo bi humano da ga odmore do kraja ljeta.

Ja: A ide li on u Brazil?

Vladimir: Čudi me pitanje.

Ja: A Štimac ostaje na Prisavlju. Ima li pravde?

Vladimir: Nema. Da ima, proveli bi ljeto na odmoru. ‘Bem ti novu pravednost!