Balkan prolaz

Štediše

Konačna presuda Evropskog suda za ljudska prava po tužbi troje štediša iz Bosne i Hercegovine jasno je označila Srbiju i Sloveniju kao odgovorne za nestanak stare devizne štednje, pa su, sukladno presudi, te dvije zemlje dužne vratiti novac štedišama Ljubljanske, odnosno Invest banke. Dvadeset godina je bilo potrebno da se donese konačna presuda koja bi mogla okončati patnje prevarenih i opljačkanih štediša, od kojih, nažalost, mnogi nisu živi dočekali rasplet maratonske pravne trakavice. Kako je domaćim medijima potvrdila agentica BiH pred sudom u Strasbourgu Monika Mijić, dvije zemlje će najkasnije za godinu dana morati početi s isplatom novca štedišama, napominjući kako će štedišama iz BiH i Hrvatske novac biti isplaćivan po slovenskom zakonu. Još je kazala kako je presuda suda konačna i kako će Komitet ministara Vijeća Europe nadgledati njeno izvršenje. “Ova presuda je pilot-presuda koja sistemski rješava problem štediša i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ona će se realizirati pod pojačanim nadzorom. Slovenija i Srbija će biti dužne izvještavati Komitet ministara o izvršenju presude, a ukoliko za godinu ne učine ono što im je naloženo presudom, onda će Sud početi rješavati svaki pojedinačni slučaj i dosuđivati pravične naknade svakom štediši”, pojasnila je Monika Mijić. Predsjednica Vlade Slovenije nije krila razočarenje presudom suda u Strasbourgu, ali je rekla da će je Slovenija ispuniti i štedišama napokon vratiti njihov novac.

Zavala

Viši sud u Podgorici stavio je privremenu točku na slučaj u crnogorskim medijima poznat kao “afera Zavala”, izrekavši drugu osuđujuću presudu u predmetu, nakon što je prvu oborio prizivni sud i naložio ponavljanje sudskog postupka. U ovoj etapi – identično kao i prilikom prvog suđenja – osuđeni su bivši predsjednik Skupštine općine Budva Rajko Kuljača i nekadašnji potpredsjednik Dragan Marović (brat potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića) na pet, odnosno četiri godine zatvora zbog zlouporabe službenog položaja u vezi izgradnje turističko-stambenog kompleksa na rtu Zavala kod Budve. Uz njih, prenosi Tanjug, osuđen je i Đorđije Pinjatić na tri godine zatvora. Mediji prenose kako su, prema presudi, osuđeni akteri zlouporabom položaja oštetili gradski proračun za više od 820.000 eura.

Istraga

MUP Republike Srbije i Republičko javno tužiteljstvo pokrenuli su istragu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg ministra zdravlja tog bosanskohercegovačkog entiteta, a sadašnjeg veleposlanika Bosne i Hercegovine u Srbiji Ranka Škrbića, javlja beogradski dopisnik sarajevske Federalne televizije. Isti izvor navodi, pozivajući se na informacije dobivene od predsjednika SDS-a Mladena Bosića, koji je ovih dana posjetio Srbiju i premijera Aleksandra Vučića, kako istražitelji sumnjaju da je spomenuti dvojac “oštetio Republiku Srbiju, odnosno Republički zavod za zdravstveno osiguranje kojem nisu plaćene zdravstvene usluge”. FTV još navodi da je Bosić svoju posjetu Beogradu iskoristio kako bi srbijanskom pravosuđu dostavio dokumentaciju o štetama Republičkog zavoda zdravstvenog osiguranja Srbije, a spomenuta je istraga pokrenuta upravo na osnovu te dokumentacije.

Kozarac

U Kozarcu je u prošlu nedjelju obavljen ukop posmrtnih ostataka 284 ekshumirane i identificirane žrtve prijedorske regije, pronađene u nedavno otkrivenoj masovnoj grobnici Tomašici, najvećoj u BiH. Balkanska istraživačka mreža navodi da su dvanaest sahranjenih žrtava bile mlađe od 18 godina, a najmlađi je bio trinaestogodišnji dječak Elvis Šarčević, čije je tijelo također pronađeno u Tomašici. Masovna dženaza bit će upamćena po ukopu čitavih porodica, kao u slučaju Muharema Tatarevića i njegovih pet sinova: Senada, Sejada, Nihada, Zilhada, Zijada i Nizhada. BIRN još navodi da je među žrtvama bio jedan Hrvat, dok su ostali bili etnički Bošnjaci, te da su među žrtvama bile i tri žene. U znak sjećanja na žrtve prijedorske regije, Vlada Federacije je proglasila 20. juli danom žalosti, a ista inicijativa upućena je i državnom Vijeću ministara, koje je odbilo proglasiti dan žalosti na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, tako da je stradanje prijedorskih civila žalošću obilježeno samo u federalnoj polovici BiH. Na području Prijedora do sada su pronađene ukupno 444 grobnice, računajući i 96 masovnih grobnica. Najveće masovne grobnice na području Prijedora su Tomašica iz koje je ekshumirano 435 žrtava, Stari Kevljani iz koje je ekshumirano 456 žrtava, Jakarina Kosa iz koje su ekshumirane 373 žrtve, te prirodne jame Lisac i Hrastova glavica iz kojih je ekshumirano 175 žrtava, uglavnom zatvorenika koncentracionih logora Omarska i Keraterm. “Do sada je pronađeno i identificirano 2.366 prijedorskih žrtava. Još se traga za oko 800 bošnjačkih i hrvatskih žrtava ubijenih u toku proteklog rata na području Prijedora”, kazala je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.