Kult ličnosti

Bora Todorović

Jedan od najboljih jugoslavenskih kazališnih i filmskih glumaca umro je u 84. godini. Život Bore Todorovića kao da je bio sav istkan od kazališta: bio je brat slavne Mire Stupice, otac glumca Srđana Todorovića i glumice Dane Todorović. Glumu je studirao zajedno s Ljubom Tadićem, Slavkom Cicom Perovićem i Markom Todorovićem, a bio je u klasi slavnog Joze Laurenčića. Prvi angažman dobio je u Beogradskom dramskom pozorištu, ali ubrzo sa sestrom Mirom Stupicom i njenim tadašnjim suprugom Bojanom Stupicom odlazi u Zagreb, gdje je četiri godine igrao na sceni Hrvatskog narodnog kazališta. Njegove velike uloge pamte se iz predstava u Ateljeu 212, kao što su “Arsenik i stare čipke”, “Krmeći kas”, “Razvojni put Bore Šnajdera”, “Pseće srce”, “Radovan III”, “Čudo u Šarganu” i druge, dok će ga ljubitelji filma pamtiti po ulogama u ostvarenjima “Balkan ekspres”, “Dom za vješanje”, “Maratonci trče počasni krug”, “Underground” i drugima. Politički, Todorović je javno zagovarao Liberalno-demokratsku stranku Čedomira Jovanovića i bio je tvrdi protivnik svakog nacionalizma. Prije samo nekoliko tjedana rekao je: “Što se tiče glume, ne mogu više. Dosta je. Dosta je bilo, i previše…”

Andrej Zvjagincev

Veliki ruski redatelj bit će gost ovogodišnjeg Motovun film festivala sa svojim nagrađivanim ostvarenjima “Povratak”, “Izgnanstvo” i “Elena”. Publika će u Motovunu moći vidjeti i pobjednički film ovogodišnjeg Berlinalea, “Crni ugljen, tanak led” redatelja Diao Yinana, zatim dokumentarac “20.000 dana na zemlji” o Nicku Caveu, koji je dobio dvije nagrade na Sundanceu, kao i sjajni poljski film “Ida” Pawela Pawlikowskog, koji se bavi posljedicama antisemitizma u toj zemlji i koji je mogući favorit u natjecanju za Oscara. Tu je i ukrajinska drama “Pleme” Miroslava Slabospitskoga o zavodu za gluhonijeme u kojem cvjeta kriminal, a koja je u Cannesu dobila tri nagrade filmskih kritičara. Zemlja partner festivala je Turska, pa organizatori obećavaju i s te strane zanimljive goste i filmove.

Bora Ćosić

Književnik iz Beograda, koji je rođen u Zagrebu a posljednjih dvadesetak godina živi u Berlinu, bit će gost drugog Festivala svjetske književnosti koji će se u organizaciji nakladničke kuće Fraktura održati u Zagrebu od 4. do 12. rujna. Festival će ugostiti i niz drugih poznatih pisaca, od Javiera Cercasa, Mathiasa Énarda i Aleksandra Prokopieva, do Semezdina Mehmedinovića, Aleša Debeljaka, Branka Kukića i mnogih drugih. Središnji program, u kojem s piscima razgovaraju novinari i urednici, nosi naziv “Razotkrivanje”, a zamišljeni su i okrugli stolovi s temama poput politike i književnosti, građanskog rata i književnosti, 25. godišnjice smrti Danila Kiša i drugima. Predviđena su i dva nova programa i književna matineja za srednjoškolce.

Ana Ristović i Nikola Madžirov

Pjesme pjesnikinje iz Srbije Ane Ristović i pisca, pjesnika i prevoditelja iz Makedonije Nikole Madžirova na popisu su 50 najboljih ljubavnih pjesama svijeta, prema odabiru umjetničkog centra Southbank iz Londona. Stručnjaci Soutbanka napravili su popis najbolje ljubavne poezije u posljednjih pedeset godina, u koji su uključili pjesnikinje i pjesnike iz trideset zemalja, od Škotske do Makedonije i od Kurdistana do Srbije. Ovo dvoje pjesnika našlo se na popisu uz imena kao što su Maya Angelou i Vikram Seth, a odabrane pjesme svih 50 pjesnika bit će pročitane 20. srpnja na gala svečanosti u Southbank centru.

Dostojevski

Šetnjama po centru grada i drugim manifestacijama 4. i 5. srpnja stanovnici Sankt Peterburga tradicionalno su obilježili Dane Dostojevskog. Predstave, filmske projekcije, izložbe i predavanja u muzejima, kazalištima, kinima, izložbenim dvoranama i bibliotekama tog grada bile su posvećene jednoj jedinoj temi – životu i stvaralaštvu slavnog Dostojevskog. Organizatori su obećali dostojevštinu u najboljem smislu te riječi, ogrnutu plaštem mistike, dok je čitava manifestacija uključena u širi projekt “Najbolji gradovi na Zemlji”, odnosno u program “Dani velikana”. I na ulicama Moskve, rodnoga grada Dostojevskog, proteklog su se vikenda pojavili glumci u scenama iz njegovih romana – iako je Dostojevski veći dio života proveo u Sankt Peterburgu, velikim dijelom svoje sudbine bio je vezan uz Moskvu.

Marcel Duchamp

Centar Georges Pompidou u Parizu priprema veliku izložbu posvećenu Marcelu Duchampu (1887. – 1968.), jednom od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća, koja će biti otvorena od 24. rujna do 5. siječnja iduće godine. Duchamp, član slavne grupe Dada i umjetnik poznat po tome da je “ubio slikarstvo”, umjetnik koji je od pisoara napravio čuvenu “Fontanu” (1917.) i reinterpretirao Mona Lisu (1919.) nacrtavši joj bradu i brkove, na ovoj će izložbi, paradoksalno, biti predstavljen svojim ranim radovima. Iako je poticao na raskid sa “slikarstvom rutine”, on je, kao i Picasso, svoj slikarski talent razvio na klasični način. Naime, prije nego što se upustio u apstrakciju, francuski je ikonoklast najprije savladao paletu…