Rabljena sedmica

Lustracija

U Dubrovniku se, u povodu Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, okupila mala ali odabrana družina s glogovim kolcima isukanima u smjeru odavno mrtvog komunizma i jednako mrtve Jugoslavije: Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, te lutajući borci protiv utvara – Ivo Banac i Ivan Zvonimir Čičak – nagovijestili su što čeka ovu zemlju kad se oni dokopaju vlasti. “U Hrvatskoj se o svemu otvoreno govori osim o komunističkim zločinima. Uporno se to pokušava preimenovati u nekakav antifašistički pokret, čime se komunističkog zločinca Josipa Broza Tita pokušava pretvoriti u tzv. antifašistu”, rekao je Karamarko, pa nastavio: “Kad HDZ dođe na vlast, a to će biti nakon narednih parlamentarnih izbora, najprije ćemo napraviti lustraciju, onoliko koliko je to danas moguće, ali hoćemo. Onda ćemo tog zločinca protjerati sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj, i najvažnije, moramo konačno srediti hrvatsko školstvo. A ne kao danas, da nam neki kvazipovjesničari pišu povijest onako kako njima odgovara. Moramo unificirati školske standarde, u konačnici moramo realno pisati o povijesti, a ne da i dalje učimo kvazikomunističku povijest, u kojoj jednog od deset najvećih svjetskih zločinaca, Broza Tita, prikazuju kao nekakvog bonvivana, hedonista, dakle sasvim normalnog čovjeka. Taj suradnik NKVD-a, Staljina, izvršilac ili naredbodavac tisuća i tisuća ubojstava, mora biti sankcioniran.”

Anketa

Ali, eto, takav HDZ i dalje, prilično uvjerljivo, vodi u najnovijem istraživanju Crobarometar, koje objavljuje Nova TV. Karamarkova stranka bilježi 25,9 posto biračke potpore, dok je SDP na 17,5 posto. Na trećem mjestu je ORaH Mirele Holy s podrškom od i dalje nevjerojatnih, i vjerojatno maksimalnih, 15 posto, s tim da je Holy po osobnoj popularnosti sustigla, dosad nedodirljivog, predsjednika Ivu Josipovića: izjednačili su se na 68 posto podrške, a iza njih je HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović sa 55 posto. Dan prije nego što je anketa objavljena, Holy i Josipović neformalno su se i prijateljski susreli na nekoj zagrebačkoj terasi, što su, naravno, zabilježile novinarske kamere: aktualnom predsjedniku očito je, pored njezine formalne podrške, jako stalo i da u javnosti ostavi dojam bliskosti s novom zvijezdom na ovdašnjem političkom nebu. Ništa ne smije biti prepušteno slučaju.

Razilaženja

Nije, međutim, da Karamarku i Mireli Holy baš u svemu cvjetaju ruže kao u istraživanjima javnog mnijenja. U javnost se, naime, probilo da je Drago Prgomet, zamjenik predsjednika HDZ-a, još u travnju poslao pismo šefu stranke Karamarku, a u pismu se potužio da je marginaliziran i da ga se, premda je na saboru partije izabran za zamjenika predsjednika, potpuno ignorira kad je riječ o vođenju i kreiranju sadržaja HDZ-ove politike, ali i kad su posrijedi protokolarne aktivnosti koje Karamarko i glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić povjeravaju svojim poslušnicima i pouzdanicima. Prgometovo pismo nije izazvalo nikakvu reakciju. S druge strane, ORaH je napustila suosnivačica stranke i članica predsjedništva Andrea Feldman: i ona je stranci poslala oproštajnu epistolu iz koje je zasad procurilo tek toliko da se dotična ne slaže s načinom vođenja stranke koja je u vrtoglavom usponu, a nagađa se da ju je najviše zasmetala upravo ORaH-ova podrška Josipovićevoj predsjedničkoj kandidaturi. Ili je pak riječ samo o povrijeđenoj sujeti. Ni u SDP-u, kojem ruže ne cvjetaju, nije sasvim mirno. Mediji spekuliraju da je revizija postupaka nabave medicinske opreme, koju je pokrenuo novi ministar zdravlja Siniša Varga, uperena protiv donedavnog ministra zdravlja Rajka Ostojića, u čijem su mandatu kupovani sporni medicinski uređaji. Takva tumačenja, naravno, potaknuta su ponajprije činjenicom da se potpredsjednik SDP-a Ostojić u sukobu premijera Zorana Milanovića i bivšeg ministra financija Slavka Linića javno svrstao na stranu ovog potonjeg.

Bandić 

Dugogodišnja praksa zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da izbjegava odgovarati na sva novinarska pitanja koja mu nisu po volji – preciznije, praksa ponižavanja novinara i izigravanja vlastitih obaveza prema javnosti – kulminirala je u ponedjeljak, kad je gradonačelnik, agresivnim tonom na tragu Zdravka Mamića, novinarki Nove TV u lice sasuo samu esenciju svog shvaćanja demokracije i društvene uloge medija. Na pitanje o inertnosti uprave glavnog grada kad je riječ o gospodarenju otpadom, Bandić je odgovorio ovako: “Legitimno pitanje postavite našoj urednici informacija u gradu Zagrebu i ja kad procijenim, upamtite za sva vremena, ja kad procijenim, tada ću odgovoriti, kad je meni volja, kad mi nije – neću. Okej?” I nikom ništa, jer to je Milan Bandić.

Cesta

Kad budete držali ovaj broj “Novosti” u rukama, bit će poznati zaključci berlinskog sastanka njemačke kancelarke Angele Merkel i njezinih najbližih suradnika s premijerima Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. Ono što je poznato prije sastanka jest to da će se u Berlinu najviše razgovarati o krupnim infrastrukturnim zahvatima koji bi ovaj dio europskog juga probudili iz ekonomske letargije i čvršće ga povezali s Europskom unijom. Među tim projektima, najspominjanija je Jadransko-jonska autocesta koja bi sjever Italije – preko Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije – spojila s Grčkom. Hrvatska je, sagradivši Dalmatinu do Ploča, već realizirala najveći dio svoje dionice, a čini se da se premijer Milanović načelno složio da nastavak autoceste od Ploča prema Dubrovniku ide preko teritorija BiH, s tim da Dubrovnik i tamošnji aerodrom budu spojeni na autocestu brzim cestama. Zauzvrat, Hrvatska bi od EU-a tražila financiranje Pelješkog mosta. Ideja o nastavku autoceste prema jugu kroz BiH – s kojom su premijeri Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije došli u Berlin – smjesta je naišla na osude HDZ-ovaca iz Dubrovačko-neretvanske županije, koji tvrde da se radi o izdaji nacionalnih interesa. Ne objašnjavaju jedino to zašto bi EU pristala sufinancirati autocestu čija je trasa drastično skuplja i nelogičnija od one preko bosanskohercegovačkog teritorija.