Prema raznim procjenama, zavisno od izvora, broj mrtvih i nestalih u Hrvatskoj kreće se između 20 i 25 hiljada – kaže Igor Roginek, koordinator projekta “Ljudski gubici u RH 1991-1995” koji vodi Documenta.
Razvlaštene političke vođe, pa tako i Ivu Sanadera, trebalo bi nekako zaštititi od mahnitanja njihovih dojučerašnjih poslušnika.
Tokom prošle godine na području PU vukovarsko-sremske izdane su 33 dvojezične lične karte. Predsednik SDSS-a Vojislav Stanimirović smatra da bi se Srbi trebali ugledati na druge manjine koje insistiraju na dvojezičnim dokumentima
Kako bi se prilagodila eri digitalne televizije, baka iz Like morat će naučiti što znače pojmovi vaučer, MPEG-4, SCART kabel, DVB-T prijemnik, RF modulator.
Koliko li su već puta dobronamjerni (rimo)katolički pisci u Hrvatskoj objašnjavali i dokazivali kako ne postoji “naš”, “njihov” Božić.
Kako bi kompenzirao ograničavanje izbornih prava bosansko-hercegovačkih Hrvata, Sabor u diskreciji priprema deklaraciju o pomoći Hrvatima u BiH. Iz njene tvrdnje da su bosansko-hercegovački Hrvati najveće žrtve rata u BiH, a prešućivanja da je te žrtve skrivila agresivna politika Franje Tuđmana i službenog Zagreba.
Sustav očito ne funkcionira pa smo se prisiljeni metodama pasivnog nenasilnog otpora suprotstaviti namjerama da nam se otme javni prostor pješačke zone radi izgradnje rampe u privatnu garažu.
Forumaši su, vidimo, prepreka pravoj književnosti. Što bi, recimo, neki naš forumaš svojedobno napisao Tolstoju za “Rat i mir”?
Korupcija je povezana s drugim neizlječivim bolestima većinske demokracije.
Nova metoda skeniranja cijelog tijela putnika na prekooceanskim letovima pravda se borbom protiv terorizma, London ima više od milijun kamera koje nadgleda lokalna uprava, a Zagreb bi uskoro mogao dobiti prve nadzorne kamere na javnim površinama.
Malo kompliciranije stvar stoji s “našim” novim vlasničkim i političkim klasama. Nema sumnje da i one u svojim međunarodnim susretima na “visokim nivoima” više ne trebaju bedževe s nacionalnim oznakama. Samo zato da se ne bi slučajno, za druge neraspoznatljivo, međusobno pomiješali.
Filipinac Brillante Mendoza filmom “Kinatay” prošle je godine u Cannesu osvojio nagradu za najbolju režiju, a uz njega predstavljamo i film “Neka uđe onaj pravi” Šveđanina Tomasa Alfredsona, horor s visokim umjetničkim ambicijama
Ja sam Hrvatica i imam sina od 19 godina i kada bi ponovno izbio rat, za ovakvu Hrvatsku ja ne bih dala da on u njega ode – rekla je mirno jedna nezaposlena žena u predstavi Boruta Šeparovića “Srce moje kuca za nju”, pred premijernom publikom u HNK-u
Svakodnevno čujem kako narod kuka, kako im je teško, kako ne mogu više, a ništa po tom pitanju ne čine. Mnogi misle da sam nabacio nadimak Frenkie da bih zvučao američki, a ja sam ga naslijedio od oca. Al’ zato dugo vremena nisu znali čiji sam, jesam li Srbin, Hrvat il’ možda Bošnjak
Viktor Ivančić: “Planinski zrak”, Fabrika knjiga, Beograd, 2009.
Inicijativa za postavljanje spomenika Milankoviću, koji bi se trebao nalaziti u budućem parku između zgrade Mamutice i Ulice Savezne Republike Njemačke, pokrenuta je prošle godine.
U praškim knjižarama “Anagram” i “Big Ben”, čiji su suvlasnici Zagrepčanin Miroslav i Beograđanka Ana, a u kojima rade Česi, Srbi, Hrvati i nekolicina stranaca iz EU-a, mir i jedva čujna glazba zatomljuju vanjske utjecaje, ne samo one koji dolaze s dalekog Balkana
Kordun je u vrijeme rata bio gotovo potpuno opustošen, i demografski i ekonomski, pa je njegova prvotna kvota za preseljenje povećana sa 1.600 na 2.200 obitelji, i to na račun Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, a poslije i Slovenije. U novoj preraspodjeli Hrvatskoj je pripalo 500 “slovenskih” mjesta, od čega su najviše dobili Kordun, Lika i Dalmacija
Neki od mojih poznanika ne razumeju moje zalaganje u kabinetu premijera Kosova jer ne žive na Kosovu ili jednostavno ne veruju više nikome ko se pojavi kao javna ličnost. Umereni ljudi sa vizijom i idealima razumeju da je bolje imati nekoga u institucijama
Mladen Mrkić nije bio politički aktivan. Bio je samo civil koji je, ispostavilo se, naivno verovao u ravnopravnost svih građana. Zato i nije otišao iz Vukovara kada su to mnogi Srbi iz straha učinili
Jedan od najneobičnijih poteza nekadašnjeg premijera je odlazak na božićni prijem SNV-a. Bila je to medijska poslastica prvog reda. Prvi put je predsednik hrvatske vlade došao na jedan takav skup. Nije poslao zamenika ili izaslanika, došao je sam.
Akcija pomoći Stefanu Baltiću iz Donjeg Selišta, koji se u Dječjoj bolnici u Zagrebu liječi od raka koštanog tkiva.
Hypo Alpe Adria banka dovedena je u Hrvatsku da bi uz njezinu pomoć hrvatska politička elita iz ratom poharane zemlje, u koju se načelno klela, isisala oko milijardu maraka, e da bi taj novac “opran” vratila u Hrvatsku u vidu investicija i kredita i tako zagospodarila svim važnim resursima.
Petnaest godina poslije uviđamo da sa prihvaćanjem plana ne bi bilo vojnih akcija. Srba bi u Krajini ostalo više nego što ih sada ima i što će ih ikada biti – kaže danas Dušan Vještica, nekadašnji poslanik u skupštini RSK.
Unatoč svim problemima sa savješću, Vladimir Šeks nikada nije pomislio da nije zaslužio mjesto predsjednika Sabora. Nema nevine vladavine, reći će Saint-Just i biti u pravu, ali mora li vlast biti baš tako opaka da oslobađa djecoubojice?