Članci tagirani s ‘feljton’
Kad je buknuo rat u Hrvatskoj, Slovenci su u Hrvatsku slali tovare oružja po paprenim cijenama. Dio novca, donesenog doslovno u koferima, završio je na privatnim računima. I u Hrvatskoj je već tada bilo posrednika, kao uvod u kasnije razrađene crnotržišne aktivnosti “sposobnih” Hrvata, koji su skupo plaćeno oružje po još većoj cijeni preprodavali braniteljima
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Možda je upravo obilježavanje “Dinarine” stogodišnjice prilika da se postave više ciljevi i NK “Dinara” vrati na ono mjesto koje joj objektivno u današnjem hrvatskom nogometu može pripadati, a to je pozicija solidnog i ambicioznog drugoligaša
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
NK “Dinara” nije djelovala tokom Drugog svjetskog rata. Velik broj njenih igrača uključio se aktivno u partizanske jedinice, a još u predratnom razdoblju dvojica su izgubili živote zbog svojih antifašističkih uvjerenja
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U Hrvatskoj i u drugim zemljama regije vrijedi načelo monizma kad je riječ o važnim odrednicama kakve su vjera, jezik i nacionalnost
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Sve etničke skupine nastoje konsolidirati jednonacionalni karakter većine postjugoslavenskih država i gotovo sve misle da je takav karakter bio, jest i da bi opet mogao biti ugrožen od strane manjina koje u njima žive: starih (autohtonih), onih koje su nastale nakon raspada Jugoslavije i budućih (imigracijskih)
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kolonizacija je obilježila živote velikog broja ljudi, otvarajući im nove mogućnosti, ali i izazivajući traume kod onih koji su u njoj isključivo vidjeli nasilni raskid s tradicijom i starim zavičajem. Savezna kolonizacija obuhvatila je između 10.500 i 11.000 obitelji iz Hrvatske, a ona unutrašnja, koja se paralelno odvijala u Hrvatskoj, još 10.500 obitelji
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Neki se kolonisti nikad nisu privikli na novu sredinu i nove uvjete života. Žudnja za starim krajem bila je prevelika i naseljenici je, ni uz najveći trud, nisu mogli prikriti.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Za većinu kolonista dolazak u Vojvodinu bio je svojevrsni šok. Umjesto brdovitog i kamenitog krajolika na kakav su dotad bili navikli, dočekala ih je samo sumorna, maglovita i nepregledna ravnica. Jedni su, poneseni novim radnim poletom, sasvim zaboravili na stari kraj, a neki su umrli već nakon nekoliko mjeseci, od tuge i nostalgije
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nezadovoljni ponuđenim smještajem u Riđici, dalmatinski kolonisti, koji su u Vojvodinu stigli u listopadu 1945. godine, na silu su zauzeli selo Stanišić. Pregovori između lokalnih vlasti i naseljenika trajali su punih šest tjedana, nakon čega su nezadovoljnici ipak pristali napustiti zauzete kuće i u grupama se vratiti u Riđicu
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Jedna porodica krenula je iz Doljana kolima sa dva vola i dvije krave. U Prigrevicu je stigla za 16 dana. Grupa kolonista s područja Gospića krenula je pak za Vojvodinu kolima i konjima. Teško natovarene zaprege stigle su u Prigrevicu nakon 15 dana putovanja, dugog 500 kilometara.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kordun je u vrijeme rata bio gotovo potpuno opustošen, i demografski i ekonomski, pa je njegova prvotna kvota za preseljenje povećana sa 1.600 na 2.200 obitelji, i to na račun Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, a poslije i Slovenije. U novoj preraspodjeli Hrvatskoj je pripalo 500 “slovenskih” mjesta, od čega su najviše dobili Kordun, Lika i Dalmacija
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Zbog slabijeg početnog interesa prvi transport krenuo je s Banije tek u veljači 1946. Veće zanimanje za kolonizaciju potaknuli su tzv. autokolonisti, obitelji koje su se, ne čekajući provedbu postojeće procedure, samostalno preseljavale.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kolonisti su u vagone ukrcavani po srodničkim lozama, susjedstvu, kumstvu ili prijateljstvu. Tako bi se u jednom vagonu našlo između 30 i 35 osoba.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Od devet hiljada mjesta za obitelji iz Hrvatske prvim planom kolonizacije bilo je predviđeno da Lika dobije pravo preseljenja za tri hiljade, Dalmacija za 2.500, Kordun za 1.600, Gorski kotar za hiljadu, Hrvatsko primorje za 600 i Banija za 300 obitelji. Međutim, zbog raznih okolnosti te će se brojke na kraju prilično izmijeniti
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Od 1945. do 1949, koliko je trajala savezna kolonizacija, iz ratom opustošenih krajeva Banije, Korduna, Like i Dalmacije u Vojvodinu se preselilo preko 52 hiljade osoba, među kojima je bilo najviše Srba.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post