Lokalni šerifi osporavaju Ustavni zakon
Za 6. decembar Vlada je raspisala dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave. Izbori su raspisani samo za one jedinice koje su ispunile sve potrebne preduvjete, odnosno uskladile svoje statute s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Kao što znamo, to nisu učinile Zadarska, Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija koje nisu pokazale političku volju da izvrše zadatak koji im je dala Vlada. Naknadno, nekoliko dana poslije raspisivanja izbora, statut je uskladila Karlovačka županija.
Tri problematične županije
Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović ističe da je ipak učinjen veliki napredak.
– Moramo priznati da smo na pragu ostvarivanja ustavnog prava za koje se godinama energično borimo. Istina, 20 posto jedinica lokalne i područne samouprave nije prilagodilo svoje statute, iako su dobili upute i naloge od Vlade. Time su pokazali da ignoriraju zakon – kaže Stanimirović pitajući se zašto je državna uprava prihvatila neusklađene statute, zašto nije reagirano na vrijeme kako se ne bi došlo u sadašnju situaciju u kojoj će se dopunski izbori u nekim županijama održati, a u nekima neće, kao da zakon nije isti za sve.
– Bruka je da lokalni šerifi mogu osporavati Ustavni zakon i direktne upute Vlade, tumačiti zakone onako kako njima odgovara i kako žele. Mora se napraviti revizija, naravno u obzir dolaze i suspenzije, kao i procjene na sudu – dodaje Stanimirović.
Župan Zadarske županije Stipe Zrlić, njegov kolega iz Ličko-senjske županije Milan Jurković i župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić oglušuju se na sve upute sa vrha, tumačeći da je mjerodavan popis stanovništva, a ne popis birača. Naime, po popisu stanovništva Srbi nemaju pravo na zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave jer ne prelaze pet posto u ukupnom udjelu stanovništva. Ne moramo ni reći da župani u neposlušnim županijama pripadaju tvrdoj struji HDZ-a.
– Za Zadarsku županiju ništa nije obavezujuće, ni Ustavni zakon, ni Vladine upute. Ne znam zašto to Vlada dopušta – pita predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zadarske županije Veselko Ćakić. Isto pita i Mladen Kulić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije, čije će vijeće izraziti protest.
– Tražimo da se uvede nadzor kako bismo iskoristili taj instrument u zaštiti naših manjinskih prava – zahtijeva Kulić.
Katastrofalni karlovački haenesovci
Da ipak naredba sa vrha nešto znači dokazala je Karlovačka županija, koja je sve do jučer negirala dopunske izbore. “Smekšana”, ipak je prihvatila izmjene i dopune statuta u skladu sa Ustavnim zakonom, ali je županijska sjednica protekla u izuzetno bučnom tonu. Brojnim uvredama na račun srpske zajednice istakla se posebno vijećnica HNS-a Mirjana Bašić koja je ocijenila da su dopunski izbori nepotrebni jer predstavljaju teret za proračun. Još je ustvrdila da je Hrvatska jedina u Evropi koja manjinama daje dva prava glasa?!
– Statut jeste usklađen, ali je poslana poruka koja nikako nije u duhu tolerancije. HDZ je vjerojatno po naredbi iz vrha šutio i prihvatio izmjene, njihov koalicioni partner HSS bio je suzdržan, ali neprijatno me je iznenadio HNS koji dobija velik dio naših glasova, a koji su, nećete vjerovati, bili oštro protiv usklađivanja statuta – kaže ogulinski vijećnik Mićo Zatezalo.
Za dopunske izbori SDSS se detaljno priprema sastavljajući liste posmatrača i kandidate za biračke odbore.
– U toku je podjela ovlaštenja osobama za predaju lista, kao i svakodnevni rad sa aktivistima na terenu. Izbor posmatrača i biračkih odbora za nas je vrlo važno. Očekujemo kandidate i iz drugih političkih stranaka, kao i nezavisnih, ali s obzirom na našu stranačku mrežu na terenu, siguran sam da ćemo dobiti najveći broj mandata u predstavničkim tijelima i mandate u izvršnim organima – predviđa Stanimirović.
Još 20-ak dana za ispravku popisa birača
Biračko pravo na dopunskim izborima imaju pripadnici nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost i imaju prebivalište u jedinici lokalne i područne samouprave za koju se provode dopunski izbori. U Vladinim uputama od 22. oktobra jasno se kaže da se sva prava i obaveze utvrđene za državna tijela i pripadnike nacionalnih manjina odnose i na pripadnike hrvatskog naroda u jedinicama lokalne samouprave u kojima su raspisani dopunski izbori, međutim nigdje se ne spominje ono sporno pravo kada manjina postaje većina u nekim sredinama, kao Srbi u Udbini i Plaškom. To pitanje do daljnjeg ostaje otvoreno, kao i u Benkovcu, Daruvaru, Grubišnom Polju, Plitvičkim jezerima, Gospiću, Lovincu, Kneževim Vinogradima, Slatini, Polači i Zemuniku Donjem gdje Srbi spadaju u manjinu. Odmah po raspisivanju izbora, a najkasnije u roku od tri dana od dana raspisivanja izbora, službe za opću upravu ureda državne uprave u županijama u kojima se provode dopunski izbori dužne su putem sredstava javnog priopćavanja obavijestiti građane o mogućnostima, vremenu i načinu pregleda, dopune i ispravka popisa birača.
Na dan izbora građani se ne mogu izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti. Zato se posebno pozivaju pripadnici nacionalnih manjina koji će napuniti 18 godina života do održavanja dopunskih izbora da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti. Rok do kojeg građani mogu podnositi zahtjeve za upis, dopunu ili ispravku popisa birača je 21. novembar.
Paulina Arbutina