Biračko pravo pripadnika nacionalnih manjina

Rasprava o promjenama Ustava ponovno je pokrenula pitanje dodatnog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina. Saborski zastupnici, točnije SDSS uz podršku drugih manjinskih zastupnika, aktivirali su prijedlog o modalitetima dodatnog prava glasa po kojem bi tzv. male manjine, odnosno manjine kojih je u stanovništvu manje od 1,5 posto glasale na stranačkom i na manjinskom listiću, odnosno u 12. i u nekoj od deset izbornih jedinica. Što se tiče Srba, za kandidate i političke stranke glasalo bi se na klasičnim stranačkim listićima po izbornim jedinicama, ali bi za ulazak zastupnika u parlament bio potreban niži cenzus. Podsjetimo da je Srba po popisu iz 2001. godine 4,54 posto, ali je zbog povratka taj postotak sigurno veći.

Za promjene potrebna dvotrećinska većina

Postignuta je suglasnost da se omogućavanje dodatnog prava glasa neće rješavati izmjenama Ustava, već Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o izboru zastupnika u Sabor.

– U sklopu omogućavanja dodatnog prava glasa trebalo bi provesti ujednačavanje zakonskih odredbi koje su u Ustavnom zakonu drugačije nego u izbornom – kaže Boris Milošević, pravnik u Srpskom narodnom vijeću koji je uključen u razvoj prijedloga o dodatnom pravu glasa. Naime, u članu 19 Ustavnog zakona navodi se da se “pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika jamči najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5 posto stanovnika, imaju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor”. S druge strane, zbog izmjena u izbornom zakonu sadašnji broj zastupnika manjina je osam, od čega su troje predstavnici Srba.

– Namjera zastupničkog kluba SDSS-a je da u član 19 Ustavnog zakona bude ugrađeno da se manjinama kojih je u Hrvatskoj više od 1,5 posto jamče najmanje tri zastupnička mjesta – kaže Milošević. No za usvajanje izmjena u Ustavnom zakonu trebat će dvotrećinska saborska većina, što znači da će za tu soluciju trebati glasovi zastupnika HDZ-a i SDP-a.

– S obzirom na to da se SDP do sada barem verbalno zalagao za dodatno pravo glasa pripadnika manjina, a da obaveze HDZ-a postoje na osnovu koalicionog sporazuma, nije nemoguće da se te promjene usvoje – smatra Milošević. Ostaje pitanje kakva bi bila ovlaštenja manjinskih zastupnika.

Manjinski zastupnici ne bi trebali glasati o Vladi?

Predloženo unošenje svih nacionalnih manjina (ukupno 22) u preambulu Ustava i uvođenje dodatnog prava glasa značili bi odustajanje od ustavnog koncepta autohtonosti manjina i od načela “jedan čovjek – jedan glas”, ističu predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec i Branko Smerdel, profesor ustavnog prava i vanjski član Odbora za Ustav.

– Posebno biračko pravo za pripadnike nacionalnih manjina teško je provedivo uz uključivanje svih manjina, a time bi se otvorilo i pitanje ustavnopravne naravi mandata manjinskih zastupnika – kaže Jasna Omejec. Dodaje da se time javlja dilema da li bi trebalo zastupnike izabrane po povlaštenom modelu smatrati samo političkim predstavnicima manjinskih skupina, koji nemaju zastupnički nego samo predstavnički mandat.

– Njihova bi uloga bila bitno različita od zastupničke i tako izabrani zastupnici ne bi trebali glasovati o povjerenju Vladi – smatra predsjednica Ustavnog suda, koja naglašava da u evropskim zemljama ne postoji univerzalno rješenje predstavljenosti nacionalnih manjina.

– Sabor ne bi trebao dirati u izvorišne osnove Ustava, nabrajati sve 22 manjine kao autohtone i ukidati temeljno načelo “jedan čovjek – jedan glas” – kaže Smerdel. On smatra da bi Sabor trebao povećati mogućnost manjinskih zastupnika da utječu na zakonodavstvo koje se izravno odnosi na manjinska prava, ali je mišljenja da bi ih, zbog bitno užeg mandata, trebalo isključiti iz odlučivanja o sastavu Vlade.

S takvim razmišljanjima ne slaže se Darko Šonc, predsjednik Vijeća slovenske manjine Grada Zagreba i član Savjeta za nacionalne manjine.

– Tko bi bio ovlašten odlučivati koji se zakoni odnose na manjinska prava i koje su to manjinske teme kojima bi se ti zastupnici bavili? – pita Šonc. Po njemu, to bi vodilo stvaranju različitih kategorija zastupnika što bi bilo još veće narušavanje principa ravnopravnosti. On je za prijedlog da pripadnici svih manjina osim Srba glasaju na dva listića, ali i da se predstavnici Srba biraju u izbornim jedinicama.

– Doduše, mi u malim manjinama teško ćemo doći do svog zastupnika – kaže Šonc, koji se ranije kandidirao za zastupnika u Saboru, ali je njegova pobjeda bila vrlo teško ostvariva jer Slovenci “svog” zastupnika dijele s Bošnjacima, Makedoncima, Crnogorcima i Albancima.

– U svakom slučaju, mogućnost glasanja za stranke i za manjinske zastupnike dala bi im veći legitimitet, jer su pripadnici nacionalnih manjina do sada u mnogo većem broju glasali na stranačkim listićima – kaže Šonc.

Izlazak iz geta

I dok je, bar na načelnom nivou, oko glasanja “malih” manjina na dva listića sve jasno, još uvijek su prisutne dileme oko načina izbora srpskih predstavnika u Sabor.

– Predlog da se za kandidate Srba glasa po izbornim jedinicama zapravo je kompromis – kaže predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović. Podsjeća da su svi manjinski zastupnici, pa i SDSS-ovi, potpisali zajednički sporazum koji regulira dodatno pravo glasa, a da su to isto naglasili i u posebnom sporazumu s HDZ-om, no ističe da postoji protivljenje u HDZ-u da se rješenje glasanja na dva listića primijeni i na Srbe.

– Možemo razumeti vladajuću garnituru koja tvrdi da će Srbi, ako im se da dodatni glas, tradicionalno glasati za SDP, pa bi bila poremećena ravnoteža. Kako nema dobre volje da se i nama da mogućnost dvostrukog glasanja, a kako imamo želju da se izvučemo iz manjinskog geta, predložili smo da budemo uvršteni u opšte biračke spiskove i da glasamo za opšte liste. To bi se obavljalo po posebnoj proceduri koja još nije definisana, ali smo na dobrom putu da to privedemo kraju i da obezbedimo izmene u Ustavnom zakonu i Zakonu o izboru zastupnika u Sabor – dodaje Stanimirović.

– Uvrštavanjem na opšte biračke spiskove i biranjem na opštim listama bile bi izbegnute za mnoge ljude neugodne situacije da se moraju na biračkim mestima deklarisati da su pripadnici srpske manjine i potpisivati na manjinske biračke spiskove – objašnjava Stanimirović.

A kako bi izgledale liste za izbor srpskih i ostalih manjinskih zastupnika?

– Pravo predlaganja liste za izbor zastupnika nacionalne manjine u Sabor imale bi političke stranke s jasno izraženim manjinskim programskim opredjeljenjima, birači i udruge nacionalnih manjina – kaže Boris Milošević.