Senat SAD-a započeo debatu o zdravstvenoj reformi
Američki Senat odobrio je nedavno tijesnom većinom početak debate o prijedlogu Zakona o zdravstvenoj reformi, koju mnogi tamošnji političari i analitičari nazivaju povijesnom i jednom od najvažnijih političkih inicijativa ikad u toj zemlji. Prijedlog tog zakona, odnosno već razvodnjena verzija vladinog prijedloga koji je ranije prošao glasanje u donjem domu američkog Kongresa, izglasan je u Senatu s minimalnih 60 naprema 39 glasova. Sada se očekuje žučna rasprava koja bi mogla trajati do kraja godine i u kojoj su moguće dodatne izmjene troškova reforme, pitanja pobačaja te uvođenja državnog zdravstvenog osiguranja (public option), što republikancima nepodnošljivo bazdi na socijalizam.
Osnovni ciljevi vlade Baracka Obame, proširenje zdravstvenog osiguranja na 31 milijun neosiguranih američkih građana i drastično smanjenje rastućih troškova zdravstva, dodatno su izbrušeni u senatskoj verziji. Stoga je Kongresni ured za proračun (CBO) potvrdio da će uvođenjem novih poreza i smanjenjem državnih davanja biti potpuno pokriveni troškovi reforme i smanjen deficit federalnog budžeta za 130 milijardi dolara u narednih deset godina.
Kazna za neosigurane
Prema novom zakonu, gotovo svaki Amerikanac morat će imati zdravstveno osiguranje ili u protivnom platiti novčanu kaznu, a sve osim malih kompanija morat će zaposlenicima ponuditi zdravstveno osiguranje ili također platiti globu.
Proširit će se Medicaid, državni program zdravstvenog osiguranja građana s niskim primanjima, koji u dosadašnjoj verziji ne pokriva čak 60 posto siromašnih Amerikanaca. Pripadnicima srednje klase bit će omogućene državne subvencije kojima će oni, na novostvorenom tržištu osiguranja, birati između privatnih kompanija i “državne opcije”. Osiguravateljske kompanije morat će se prilagoditi novim pravilima, primjerice prekinuti s uobičajenom praksom da kroničnim bolesnicima odbijaju prodati osiguranje zbog velikog financijskog rizika.
Unatoč prigovorima republikanaca da je public option uvođenje na mala vrata državne kontrole nad zdravstvom, prijedlog Obamine vlade u nekim će stvarima funkcionirati po principima slobodnog tržišta, čak i više nego do sada. Ranije je, primjerice, vlada određivala iznose koje su osiguravateljske kuće bile dužne plaćati bolnicama za usluge pružene korisnicima državnog zdravstvenog osiguranja, dok će prema novom zakonu na tržištu osiguranja ministar zdravstva pregovarati s osiguravateljima i bolnicama. Unatoč tome, Senat je republikancima napravio ustupak i dozvolio federalnim državama da ne sudjeluju u programu public option, zbog čega se ni ne očekuje da u taj program uđe više od nekoliko milijuna ljudi.
“Ilegalci” i dalje bez osiguranja
Cjelokupna reforma koštat će 848 milijardi dolara. Novac će biti namaknut smanjenjem davanja Medicareu, nelikvidnom programu osiguranja umirovljenika, oporezivanjem skupih polica osiguranja, a vjerojatno i progresivnim oporezivanjem dobrostojećih građana.
Bez zdravstvenog osiguranja ipak će ostati 23 milijuna stanovnika Amerike, uključujući i šest milijuna ilegalnih imigranata, a to je još jedna stavka u kojoj se vlada i Senat ne slažu. Obamina je vlada, naime, predlagala da se ilegalnim imigrantima uskrate federalne subvencije za zdravstveno osiguranje, no da im se omogući da ga sami uplaćuju kod privatnih kompanija. U senatskoj verziji, međutim, ta je ideja odbačena i imigrantima je uskraćena svaka mogućnost da imaju zdravstveno osiguranje. Time su republikanci isposlovali paradoksalnu okolnost da će porezni obveznici i dalje financirati 70-ak milijardi dolara koliko se godišnje potroši na medicinske usluge ilegalnim imigrantima.
Osim maksimalnog okrnjivanja “državne opcije”, uskraćivanja osiguranja ilegalnim imigrantima, ali i pobačaja ženama iz srednje i niže klase, kritike s ljevice Obaminoj reformi zabilježene su i zbog drugih fundamentalnih pitanja. Naime, unatoč tome što republikanci Obamu rutinski optužuju za koketiranje sa socijalizmom, činjenica je da njegova vlada nijednim potezom nije ugrozila kapitalističke temelje američkog društva. Dapače, tvrde kritičari s ljevice, Obamina reforma zdravstva, baš kao i raniji stimulativni plan za spas američke ekonomije, još je jedan napad financijske elite na socijalna davanja, budući da se drastično režu troškovi Medicarea, Medicaida i socijalnog osiguranja, a istovremeno osiguravaju još veći profiti bolnicama, osiguravateljskim i farmaceutskim kompanijama, s obzirom na to da zdravstveno osiguranje postaje obavezno. S druge strane, gotovo polovica neosiguranih građana i dalje će ostati u tom statusu, a pripadnicima radničke klase bit će uskraćena neka prava, poput onog na pobačaj. Čak i u stavci kojom se osiguravateljskim kompanijama zabranjuje odbijanje kronično bolesnih ljudi, postoji kvaka kojom se štite njihovi financijski interesi, primjerice nepostojanjem regulative kojom bi bili ograničeni iznosi premija što ih građani plaćaju.
Uštede nauštrb zdravlja žena
Na kritike da je i ova reforma, kao i neki raniji potezi Obamine administracije, izrežirana u cilju zaštite krupnog kapitala nauštrb radnika, manjina i ugroženih skupina, nadovezale su se i dvije vladine odluke koje se tiču zdravlja žena. Vladino tijelo Američka radna skupina za prevenciju i Američko udruženje ginekologa obznanili su preporuke o pretragama kojima se utvrđuju rizici od karcinoma dojke i grlića maternice. U obje preporuke predlaže se odgoda prvih i prorjeđivanje redovnih testiranja, s obrazloženjem da je nakon godina promatranja ustanovljeno kako dosadašnji režim pretraga, kako je rekla Cheryl B. Iglesia, predsjednica udruženja ginekologa, “sadrži rizike koji premašuju dobrobiti učestalog testiranja”. Iz Obamine administracije odmah su javili da spomenuta liječnička udruženja nemaju nikakve ovlasti da bi utjecala na reformu zdravstva i da se jednostavno radi o “lošem tajmingu”.
No, i republikanci i kritičari s ljevice upozoravaju da cijeli dokument reforme, dug gotovo dvije tisuće stranica, vrvi sličnim preporukama o “racionalizaciji” zdravstvenog sustava. One bi lako mogle dovesti do snižavanja standarda zdravstvene zaštite u podjednako skupom sustavu zdravstvenog osiguranja.