Srbija spašava hrvatske privrednike
Srbija i BiH spašavaju naš ovogodišnji prihod, izjavila je nedavno Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora. Usprkos recesiji i padu potrošnje u hrvatskim trgovinama od desetak posto, maloprodajni odjel Agrokora ove će godine ipak zabilježiti ukupni rast prihoda od oko sedam posto. Za Ljerku Puljić, desnu ruku Ivice Todorića u najvećem hrvatskom poduzeću, nema sumnje: rezultat je posljedica ranijih ulaganja u susjednim republikama. U posljednjih godinu dana Agrokor je u Bosni otvorio više od 40 prodavaonica. Još ranije u Srbiji je investirao u tvornicu sladoleda Frikom, uljaru Dijamant i lanac supermarketa Idea te sad ubire plodove.
Eto još jednog odgovora na Kerumovu tezu da nam Srbi i Crnogorci “ništa dobra nisu donijeli”. Ljerka Puljić poručuje i njemu i drugim hrvatskim trgovcima da srpski, bosanski, crnogorski i drugi istočni potrošači spašavaju hrvatsku privredu i na duži rok.
– Riječ je o otvorenim, nezasićenim tržištima, koja pružaju velike prilike za rast – objasnila je Agrokorova potpredsjednica.
Keruma su stigli drugi problemi pa mu širenje trgovačkih poslova nije više u prvom planu. Pregovarao je s Mercatorom o prodaji trgovačkog dijela svog imperija pa se čini da je uz pomoć Srba pred svojim biračima htio sakriti pregovore sa Slovencima, tek nešto slabije plasiranima na listi neželjenih zetova.
Ivan Ergović, vlasnik Nexe grupe iz Našica, jedan je od brojnih hrvatskih poduzetnika koji ne drži mnogo do Kerumovih savjeta. Njegova kompanija u prošloj je godini investirala u dvije tvornice betona, u Novom Sadu i Beogradu, u tvornicu cigle u Sremskim Karlovcima, a već od ranije traje ulaganje u tvrtku Jelen Do, u blizini Čačka. Hrvatski su poduzetnici od 1999. do 2008. u Srbiju uložili oko 500 milijuna eura. U Srbiji posluje oko 210 poduzeća i predstavništava tvrtki iz Hrvatske. Estradni poduzetnik Tonči Huljić među rijetkima je za koje se piše da su poslujući u Srbiji upali u teškoće. Njegov slučaj potvrđuje da Eskimima ipak nije lako prodati frižidere.
S druge strane, u Hrvatskoj ima samo desetak predstavništava srpskih poduzeća. Osim što je koncern Swisslion Takovo kupio tvornicu keksa Eurofood iz Siska, većih izravnih investicija nije bilo. Delta Holding Miroslava Miškovića nije uspio na natječajima za kupnju zemljišta Zagrepčanke u Zagrebu i kombinata Vupik. Već su i neslužbene najave da će sudjelovati na nekim natječajima izazivale negativne reakcije, čak i s lijeve strane političkog spektra. Galeb grupa iz Šapca nije uspjela kupiti zagrebačku firmu Pluto, karlovački KIM nije završio u portfelju Salforda itd. Srpskih proizvoda ima ponešto po trgovinama, lani je skromno počelo i reklamiranje na televizijama (bomboni Odžačar grla i keksi Noblice, za vrijeme “Operacije trijumf”), ali su ekonomski odnosi Hrvatske i Srbije i dalje u očitoj neravnoteži.
– Slaba zastupljenost srpskih proizvoda na tržištu Hrvatske nije samo posljedica tržišnih mehanizama, nego još uvijek prisutne negativne percepcije proizvoda iz Srbije na tom tržištu – ocijenio je za “Novosti” Milivoje Miletić, direktor Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije. Na ekonomske odnose, kaže, sigurno utječu i neka od otvorenih pitanja kao što su povratak srpskih izbjeglica, neriješeno pitanje granica i imovinsko-pravna pitanja. Miletić smatra da bi vlade dviju zemalja morale dogovorom omogućiti veći prodor srpskog kapitala u Hrvatsku, kad pojedinačni pokušaji nisu urodili plodom.
Na otvaranju ekonomskih vrata dosta su radile privredne komore Srbije i Hrvatske, tome možda doprinese i proces približavanja Europskoj uniji. U sklopu predpristupnog IPA programa financirat će se prekogranični projekti ekonomske suradnje, primjerice između Vukovara i Srijema, Osijeka i Subotice… No ljudima na terenu, osobito u rubnim dijelovima Hrvatske, granice već odavno ne predstavljaju problem u potrazi za jeftinijim kruhom, cigaretama, odjećom i ostalim potrepštinama. Barijere, neformalne ali očito vrlo čvrste, brzo niču u višim društvenim i ekonomskim sferama gdje se, s pozivanjem na javnost i uz jak odjek u medijima, zapravo štite pojedinačni interesi.
Igor Vukić, novinar “Privrednog vjesnika”