Jugoslaveni ne žele više biti među “ostalima”
Nisu rijetki oni koji su ovih dana u Srbiji jedni drugima čestitali Dan Republike, 29. novembar. Neki su slavili po restoranima nostalgičnih imena poput beogradskog “Korčagina”, neki su posjetili Muzej 25. maj i Kuću cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita. Zabilježeno je oko 30 delegacija i pojedinaca, među ostalima iz Zagreba i Ljubljane. U Subotici, koja i inače prednjači u nostalgičnim inicijativama, ponovno je uspostavljena nacija Jugoslavena, ovaj put kao nacionalna manjina. Naime, tamo je osnovan inicijativni odbor za nacionalno vijeće Jugoslavena, kojih u Srbiji prema posljednjem popisu stanovništva ima nešto više od 80 tisuća. Točnije, u Subotici se 8.562 građana izjasnilo Jugoslavenima, dok ih u Srbiji ukupno ima 80.721.
Jedan od pokretača te inicijative, novinar Đorđe Dragojlović, najavljuje da će i u drugim srpskim gradovima biti osnovani takvi odbori kako bi bilo formirano jedinstveno udruženje Jugoslavena. Jezik na kojem će pisati i govoriti je naravno srpsko-hrvatski, a jedan od zahtjeva budućeg udruženja bit će da se pri predstojećem popisu stanovništva 2011. godine građanima omogući da se izjasne kao Jugoslaveni, umjesto da budu kao dosad upisivani u rubriku “ostali”.
Novi Zakon o nacionalnim savjetima u Srbiji vrlo je važan instrument za ostvarenje ustavnih prava manjina. Predviđa velike ovlasti pri osnivanju ustanova u području obrazovanja, informiranja, upotrebe materinjeg jezika i pisma te na području kulture. Prema riječima Bele Ajzenbergera, pomoćnika srbijanskog ministra za ljudska i manjinska prava, koji je prije nekoliko dana sudjelovao na tribini posvećenoj osnivanju nacionalnog savjeta Albanaca u Srbiji, nacionalni su savjeti jedan od načina zaštite interesa nacionalnih zajednica u nekoj državi.
– Srbija je, kao što se zna, poslije teških iskustava iz 90-ih godina ostala najraznolikija među državama koje su nastale iz bivše SFRJ i zato nacionalnim odnosima i zaštiti prava nacionalnih manjina mora biti posvećena posebna pažnja – kaže Ajzenberger.
U Srbiji već djeluje 16 nacionalnih savjeta formiranih prema ranijem zakonu. Očekuje se formiranje još četiriju manjinskih zajednica, albanske, aškalijske, slovenske i češke. Tako će Srbija polovicom iduće godine, kad bude završena procedura, imati 20 savjeta nacionalnih manjina. Subotička inicijativa taj bi broj trebala povećati za jedan – za savjet jugoslavenske nacionalne manjine.