Legende o proljeću stripa

Svjetski poznati autori stripa Jules Radilović i Borivoj Dovniković Bordo evocirali su uspomene na svoje bavljenje stripom na tribini “Legende stripa”, održanoj 26. novembra uvečer u knjižari “Prosvjete” u Zagrebu. Tribina se bavila razvojem stripa u Hrvatskoj tokom proteklog vijeka, počevši od radova Andrije Maurovića i drugih autora tokom 30-ih, koje je Bordo ocijenio kao “zlatno doba hrvatskog stripa”, dodavši da su u ratu i odmah nakon njega partizani branili strip.

– Nikada nisam bio cenzuriran, osim na samim počecima, krajem 40-ih, kada sam radio karikature protiv Staljina – rekao je Bordo.

– Naš tadašnji urednik Fadil Hadžić nosio je skice za karikature u komitet gdje su na svaku od njih napisali da li je prihvatljiva ili nije – dodao je Bordo.

Nakon karikatura Bordo je radio animirane filmove, pa onda stripove, da bi se opet vratio crtanom filmu s kojim je postigao svjetsku slavu. Naglasio je da su tadašnji naši crtači stripova i animiranih filmova bili kvalitetniji od svjetskih, pa čak i američkih, uključujući i crtače iz Disneyjeve kompanije.

Radilović se profesionalno bavio stripom od 1955. do 1989. i uspio ih je prodati u 26 zemalja svijeta, te je učestvovao u velikom projektu prikazivanja historije Evrope u stripu. Njegovi stripovi su “Herlok Šolms”, parodija na Doyleove priče o slavnom detektivu, “Diverzanti” po filmu Hajrudina Krvavca, “Kapetan Leši” po filmu Žike Mitrovića i serija “Partizani”, ali je svakako najpoznatiji po istorijskom serijalu “Kroz minula stoljeća” koji je radio po scenarijima Zvonimira Furtingera. Osim što je radio u “‘Plavom vjesniku”, brojne Radilovićeve stripove izdala je kuća “Dečje novine” iz Donjeg Milanovca, koja je otkupila prava na njih. Radilović je rekao da je za 30 tabli stripa tada mjesečno dobivao šest puta više od svoje žene koja je bila računovođa. Čule su se i uspomene o dugačkim redovima za karte za strane filmove, sendvičima koji su se pojavljivali samo za vrijeme Velesajma ili o opaski neupućene američke novinarke da su Zagrepčani razmaženi jer si daju šivati odijela.

– Jasno da smo šivali i to od švercanog štofa, jer se u tadašnjoj “Nami” imalo malo toga za kupiti – objasnio je Bordo.

Tribinu je vodio historičar stripa i izdavač Veljko Krulčić, a ona je dio serije predstavljanja autora i knjiga u knjižari “Prosvjete”.