Vijesti

Rafinerija u Sisku tempirana bomba

U Sisačkoj eko akciji smatraju da su posljednjoj havariji uzroci bili zastarjela tehnologija i ljudski faktor, te da su ovaj put pravovremenom intervencijom spriječene puno veće posljedice

Povjerenstvo sisačke Rafinerije zanijekalo je tvrdnje udruge Sisačka eko akcija po kojima INA – Industrija nafte d.d. dopušta incidente jer ionako namjerava zatvoriti sisačku rafineriju. Predstavnici Rafinerije smatraju kako su u svakom industrijskom kompleksu ekscesne situacije moguće zbog velikog broja kompleksnih postrojenja i tehnoloških procesa. Ističu kako su od početka projekta modernizacije uložili 115 miliona eura u Rafineriju u Sisku, što planiraju nastaviti u sklopu investicijskog programa od milijardu dolara.

Nakon dvije snažne eksplozije na pogonu KP-6 proteklog vikenda, u INA Rafineriji nafte u Sisku buknuo je požar. Na sreću, stradalih nije bilo, a vatra je nakon nekoliko sati ugašena. Kako tvrde u INA-i, do eksplozije je došlo zbog začepljenja kanalizacije zauljenih voda, što je rezultiralo širenjem smjese lakohlapljivih ugljikovodika i njihovim zapaljenjem.

U Sisačkoj eko akciji (SEA) smatraju pak kako su nesreći uzroci bili zastarjela tehnologija i ljudski faktor, te kako su izjave o začepljenoj kanalizaciji samo skretanje s pravog problema.

– Modernizacija sisačke Rafinerije traje samo posljednjih pet godina, a potrebno ju je ubrzano nastaviti. U sadašnjem stanju Rafinerija je tempirana bomba, a ono što se dogodilo 16. januara najmanji je problem koji nam se može dogoditi. Vjerujem da su ovaj put pravovremenom intervencijom spriječene puno veće posljedice – kaže Boris Pavleković, predsjednik SEA-e.

Također, navodi kako je potrebno poraditi i na radnoj kulturi i kontroli kako se ovakvi incidenti ne bi ponavljali i kako bi krivci bili kažnjeni.

– Modernizacija je potrebna i kako bi se radilo po normama Evropske unije. Kapitalna investicija u koking postrojenje i MHC kompleks bili bi sigurni pokazatelji da MOL i Vlada imaju ozbiljne planove za sisačku Rafineriju. No, dosad je bilo samo usmenih obećanja, s prolongiranim rokovima završetka – upozorava Pavleković.

Također kaže kako ovim tempom Siščani još dugi niz godina neće imati zrak prve kategorije.

– Usprkos svim dosadašnjim ulaganjima, protekle godine imali smo dvostruko više prekoračenja dozvoljenih čestica u zraku. Vlasnici rafinerije ne pokušavaju kompenzirati 40-godišnje neulaganje, već ga dodatno usporavaju u želji za većim profitom. Dok iza građana čvrsto ne stanu lokalni političari i saborski zastupnici i ispred osobnih interesa stave prioritete grada, ljudi su osuđeni da njihovim i zdravljem njihove djece upravljaju drugi – zaključuje Pavleković.

M. Jasić

 

Vjerski team building

Gotovo su karikaturalno djelovali argumenti karlovačkog gradskog vodstva kojima su javnosti pokušali objasniti razloge svog trodnevnog boravka, od 13. do 15. januara, u katoličkom samostanu-duhovnom centru Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru, u župi Grabovica na području Tomislavgrada u Hercegovini. Na “stručno usavršavanje” išlo je 46 ljudi, funkcionera u gradskoj upravi, pročelnika, direktora gradskih firmi i ravnatelja gradskih ustanova i osnovnih škola.

Ciljevi seminara bili su poslovna etika, razvijanje različitih vrednota kod menedžera i komunikacija sa medijima, kazao je gradonačelnik Damir Jelić. Sudionicima seminara predavali su Božo Skoko, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i otac Jakov Mamić, profesor na Katoličko-bogoslovnom fakultetu. Predsjednik karlovačkog SDP-a Josip Benčić to je putovanje prokomentirao riječima: “Po Ustavu Hrvatska je sekularna država. Kao građanin, Damir Jelić može voditi svoje prijatelje na izlet u samostan u privatnom aranžmanu, ali je nedopustivo da to čini kao javni funkcioner, vodeći sebi podređene na vjerski team building. To je diskriminacija i pritisak jer među putnicima ima ateista, agnostika i onih drugih vjeroispovijesti koji su na put išli samo iz straha za karijeru, posao i da ne budu obilježeni. Ako već mora gradsko rukovodstvo duhovno uzdignuti, Jelić je to mogao učiniti skromno, u pedesetak metara udaljenom franjevačkom samostanu kod crkve Svete Trojice ili se uputiti u obližnju HDZ-ovu bazu na Muljavi. Išli su tamo u radne dane koji su u vrijeme krize dragocjeni i ostavio je grad tri dana bez vlasti.”

Gradonačelnik se ne obazire na ove optužbe opozicije jer se, kaže, brani samo onaj tko se osjeća krivim. M. Cimeša

Milan Lapčić, dosadašnji potpredsjednik karlovačkog VSNM-a, izabran je za novog predsjednika tog Vijeća. Od 13 članova Vijeća on je dobio sedam glasova, a njegova protukandidatkinja Dušanka Kukulj šest. Do izbora novog predsjednika došlo je jer je dosadašnja predsjednica Vijeća Nada Radović podnijela ostavku.

Na karlovačkom Zavodu za zapošljavanje krajem prošle godine evidentirano je 12.076 nezaposlenih, što je 308 više nego krajem novembra 2009. U odnosu na kraj 2008. godine broj nezaposlenih veći je za 1.236 ili za 11,4 posto. Gotovo 71,5 posto njih na Zavod je došlo iz radnog odnosa što znači da su dobili otkaze. U Zavodu procjenjuju da će se trend porasta nezaposlenosti nastaviti i u ovoj godini – oko hiljadu građana moglo bi ostati bez posla. M. C.

 

Apel kolega iz Beograda

Portal www.e-novine.com nalazi se pred zatvaranjem. Razlog: nedostatak novca za održavanje vitalnih funkcija sajta. Već mesecima se, čitaoci to znaju, borimo za opstanak: samo zahvaljujući njihovim donacijama, uspeli smo da nekako preživimo, ali danas, sa obavezama prema hosting provajderima, agencijama (Beta, FoNet, EPA), prema maloj ekipi zaposlenih koja već četiri meseca nisu primili nikakvu platu, prema mnogobrojnim saradnicima koji mesecima rade besplatno, uzgred suočeni sa troškovima stanarine, telefona, ubitačnih poreza, u situaciji smo koja ne sluti na dobro.

Ukratko: imamo 20 dana da pokušamo da učinimo sve što je u našoj moći da održimo ovaj jedini pravi regionalni portal. Politički pritisak Tadićevog režima preko marketinških agencija koje drže Tadićeve dahije (Dragan Đilas, Nebojša Krstić, Srđan Šaper) jeste test za svakog od vernih čitalaca e-novina kojima se ovim putem obraćamo.

Ako ste u mogućnosti da nam pomognete da e-novine opstanu i ostanu ono što jesu: potpuno nezavisno, kritičko, antifašističko i antinacionalističko glasilo, beskompromisno u želji da se krvava prošlost nikako ne zaboravi te da i dalje pišemo o svim zločinima učinjenim u naše ime – uz prisustvo najeminentnijih novinarskih imena u regionu, pomognite nam što pre! Možete koristiti plaćanje preko interneta (Plimus), možete preko e-maila support@e-novine.com dobiti sve informacije kako novac da uplatite iz inostranstva, možete, konačno, doći u našu redakciju (Hadži Prodanova 15) i na licu mesta suočiti se sa silesijom svih naših problema, uz besplatnu kafu.

Ako ne možete da nam novčano pomognete, možda znate one koji su voljni da nam pomognu na razne načine: ljude koji bi svoje kompanije oglašavali kod nas, možda znate nešto što nam na pamet ne pada – izvolite, javite nam se i javite drugima šta se dešava e-novinama.

Redakcija e-novina ovih će dvadesetak dana raditi bez prestanka; učinićemo sve da pokušamo da ovu finansijsku katastrofu prevaziđemo. To dugujemo ne samo sebi već i najboljim čitaocima  na svetu – čitaocima e-novina. Za sve informacije, ako želite, možete nas pozvati telefonom +381 11 386 28 38.

Poziv za Tesla banku

Obavještavamo potencijalne dioničare i zainteresirane suradnike da nastavljamo s radom na osnivanju Tesla banke. Sve informacije možete dobiti u Gajevoj 7 ili se javite na telefon 00385 1 48 16 811, e-mail: teslabanka@snv.hr ili GSM: 385 91 93 45 414 i 385 91 12 36 438.

 

Hloverka osjetila olakšanje, a što s gledateljima?

Iako je izjašnjavanje članova Programskog vijeća bilo tajno, jasno je da je Anja Šovagović bila protiv smjene urednice Informativnog programa Hloverke Novak Srzić. U jednom je trenutku to iziritiralo i samu Hloverku koja je uzviknula: “Ajde me više razriješite, molim vas!” Nedugo nakon toga ispunili su joj želju

konačno je razriješena funkcije glavne urednice Informativnog programa HTV-a na sjednici Programskog vijeća u utorak, 19. siječnja, a za vršitelja dužnosti izabran je Renato Kunić, dosadašnji urednik unutarnje politike HTV-a. Na istoj su sjednici otvorene kandidature za glavnog ravnatelja te je ustanovljeno da 15 kandidata imaju sve potrebne uvjete i oni ulaze u finiš utrke za čelno mjesto državne televizije.

Iako se tjednima spekuliralo da Hloverku Novak Srzić neće biti moguće razriješiti, zapravo je još nakon smjene Vanje Sutlića bilo jasno da joj je sudbina zapečaćena, ostalo je bilo samo pitanje izvedbe. Ona je uporno tvrdila da se neće predati bez borbe, no upravo je to učinila – svoj je mandat još u petak pismeno stavila na raspolaganje, a Vijeće je to doznalo tek u utorak, uoči same sjednice. Neslužbeni izvori tvrde da je zeleno svjetlo za njezinu smjenu nekim članovima Vijeća stiglo i iz Vlade, pa ne čudi da je za razrješenje glasalo devet od deset članova Vijeća. Tijekom rasprave ona je sama poticala članove Vijeća da je razriješe što prije.

“Zadovoljna sam što je ravnateljstvo odbilo zahtjev Blage Markote te utvrdilo da za moje razrješenje nema zakonskog utemeljenja. Unatoč tome, odlučila sam staviti mandat na raspolaganje. U mom profesionalnom vijeku funkcije mi nikada nisu bile imperativ, a nadam se da će moj potez novom vodstvu u ovim teškim vremenima olakšati napore i rad na stabilizaciji stanja na HRT-u”, stoji u pismenom obrazloženju odstupa sada već bivše glavne urednice Informativnog programa.

Iako je izjašnjavanje bilo tajno, jasno je da je protiv njezine smjene bila Anja Šovagović koja je Hloverku branila do posljednjeg daha. U jednom je trenutku to iziritiralo i samu urednicu u ostavci koja je uzviknula: “Ajde me više razriješite, molim vas!” Nedugo nakon toga ispunili su joj želju.

– Zahvaljujem gospođi Novak Srzić na današnjem držanju. Nije seksistički, ali bilo je muški i korektno – izjavio je na kraju sjednice predsjednik Vijeća Zvonko Milas, dok je Hloverka novinarima poručila da nakon svega “osjeća olakšanje”.

Kunić će najvažniji segment HTV-a voditi tek do izbora novog glavnog urednika Informativnog programa, za čiji je izbor Vijeće već dalo nalog. No, javni natječaj će se aktivirati tek nakon što se izabere ravnatelj HTV-a, za kojeg još uvijek nije raspisan natječaj. Čeka se, naime, izbor glavnog ravnatelja HRT-a jer upravo na njegov prijedlog Vijeće izabire ravnatelje pojedinih sektora. S. Vejnović 

Iz ličnog ugla

Još i prije službenog stupanja na dužnost predsjednika Hrvatske, Ivo Josipović dokazao je da mu se može vjerovati, da će biti pažljiv i dobro promisliti prije nego što nešto kaže ili učini. To je posebno važno kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi.

I dok je odlazeći predsjednik Stjepan Mesić na sve načine pokušao relativizirati svoj provokativni posjet Kosovu na dan poslije pravoslavnog Božića, a u tome su mu se priklanjali Branko Caratan i Tomislav Jakić objašnjavajući da je Hrvatska suverena država, sam Josipović pokazao je puno više političke mudrosti. Dakako da nitko pametan ne spori da je Hrvatska suverena država i da shodno tome sasvim autonomno donosi odluke. Međutim, i Srbija je suverena država pa i ona samostalno donosi odluke i Boris Tadić ima pravo ne doći na Josipovićevu inauguraciju bez obzira na to koliko se pozitivno izražavao o novom predsjedniku. Svjestan toga, Josipović je kazao da će mu biti žao ako Tadić ne dođe, ali da ga razumije i da mu neće zamjeriti, izrazivši uvjerenje da će se njih dvojica sretati više puta i pokušati riješiti probleme između susjednih država, koji su se nagomilali u posljednje dvije godine, od hrvatskog priznanja Kosova. Zbog iskazanog razumijevanja za poteze Tadića Josipović zaslužuje pohvale, za razliku od Mesića, Jakića i Caratana.

Kao dokazani pravni stručnjak Josipović je i vašem autoru još prije više od godinu dana komentirao odluku Haaškog suda kojom je odbijena tužba BiH protiv Srbije za genocid, objašnjavajući da je letvica za dokazivanje genocida vrlo visoko postavljena i da ju je vrlo teško preskočiti. Iako je sam sudjelovao u pisanju hrvatske tužbe protiv Srbije, ova i naknadne njegove izjave kada je rekao da se nada da tužbe neće biti potrebne u rješavanju međusobnih odnosa, govore da bi se i na tom planu mogao zabilježiti značajan pomak. Josipović je izrazio nadu i u rješavanje problema sa Republikom Srpskom. Čini se da on Milorada Dodika ne vidi u “crvenom odijelu i sa crvenom krpom” kojom mu maše pred očima, kakav je utisak posljednjih godina imao Mesić.

Evo primjera kako samo nekoliko izjava predsjednika koji još nije stupio na dužnost mogu trasirati put ka rješenju. Za početak je potreban jasan iskaz dobre volje. Do sada takva volja nije bila nedvosmisleno iskazana sa hrvatske strane. Zato – bravo Josipoviću! Vjerujemo da je i sa druge strane slično raspoloženje. M. Cimeša