Krizi kraja nema
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz februara ove godine, indeks novih narudžbi i prometa u odnosu na prosjek 2008. manji je za 6,5 posto, a u poljoprivredi se bilježi pad prometa od 15 posto. Izvoz je prošle godine u odnosu na 2008. pao za 20 posto, a uvoz za 25 posto. Broj nezaposlenih premašio je 310 hiljada, s tim što se može očekivati daljnji porast nezaposlenosti. Državni dug približava se sumi od 45 milijardi evra ili 60 milijardi američkih dolara. Početkom devedesetih Hrvatska je imala naslijeđenih tek tri milijarde dolara duga (oko dvije milijarde evra). Za 20 godina, dakle, dug se povećao 20 puta. Naša zemlja, na primjer, sedam puta više uvozi nego što izveze u Kanadu. Sada 1,32 radnika moraju uzdržavati jednog penzionera ili četiri radnika tri penzionera. Lani smo tri milijarde evra potrošili više nego što smo proizveli…
Vlada produbila krizu
– S obzirom na strukturu i uzroke krize može se ustvrditi da nema naznaka izlaska iz nje. Dobro je da su građani na predsjedničkim izborima glasali protiv populističkih varijanti i da je počeo proces objelodanjivanja i sankcioniranja afera iz privrede. To znači da je suočavanje sa vlastitim pogreškama započelo, da ćemo se ove godine doista naći na samom dnu i da će potom, najvjerovatnije, započeti procesi ozdravljenja društva i ekonomije – kaže Milan Ivanović, pomoćnik dekana za znanost i tehnologiju na osječkom Elektrotehničkom fakultetu. Po njegovom mišljenju, ekonomska neefikasnost i veliki dugovi imaju četiri osnovna uzroka: precijenjen tečaj kune koji je uništio izvoz i stimulirao uvoz i trgovinu, katastrofalni model privatizacije društvenog vlasništva, korupcija i povezanost dijela političkog i privrednog života sa kriminalom te slaba pravna država.
Valjda jedino veliki optimisti vide da se stanje popravlja, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Privreda je u cjelini u velikoj krizi i još uvijek tone.
– Vlada je svojim antikriznim mjerama krizu samo produbila. Uvođenjem kriznog poreza i povećanog PDV-a još je smanjena potrošnja kao faktor povećanja proizvodnje. To je palo na leđa privrednika koji zbog ionako smanjene potrošnje te troškove nisu smjeli prevaliti na krajnje potrošače, a sve unutrašnje rezerve su iscrpljene. Poskupio je plin, sada će i struja i na kraju sve će se slomiti na leđima radnika – napominje Sever.
– Zemlja ne izlazi iz krize, već će se u 2010. ona produbiti. Glavni problem je veća potrošnja od proizvodnje koja se financira iz daljnjeg zaduživanja, tako da su prezaduženi i država i poduzeća i građani, što opet smanjuje mogućnosti daljnjeg zaduživanja pošto su uslovi sve teži – smatra ekonomist Ljubo Jurčić. To je rezultiralo zabrinjavajućom nelikvidnošću pa mnoga poduzeća imaju problema sa isplatama plaća i plaćanjima dobavljačima. On smatra da je vrhunac krize bio lani, ali da se kriza prenijela i na ovu godinu.
– Dobar dio poduzetnika lani još nije otpuštao radnike očekujući narudžbe iz inostranstva gdje se kriza počela smanjivati, ali kako do novih poslova nije došlo, u ovoj se godini može očekivati daljnji porast nezaposlenosti.
Vlada, smatra on, nije donijela adekvatne mjere kako bi zaustavila daljnje klizanje u krizu. Obaveze iz budžeta se ispunjavaju daljnjim zaduživanjem pod sve težim uslovima. Kada ponestane novca, HNB će ga početi štampati, ali to će rezultirati drugim negativnim efektima, kao što je inflacija.
Ova godina teža od prošle
– Država se bori da prevlada krizu, a to ovisi o našim poduzećima kod kuće i svjetskoj konjunkturi – smatra Mladen Vedriš i dodaje da bi paket državne financijske potpore poduzetnicima pod povoljnijim uslovima, kao hitne i interventne mjere, mogao pomoći. Nelikvidnost i nezaposlenost rastu i te mjere bi te probleme trebale kratkoročno prevladati. Treba proizvoditi robu s većom dodanom vrijednošću. Vedriš kaže da Slovenija, Mađarska ili Slovačka po glavi stanovnika izvoze tri do četiri puta više nego Hrvatska te da i Hrvatska ima dosta pravih i inovativnih kapaciteta i proizvoda koje je potrebno prepoznati i poduprijeti, što je i generalna politika u EU.
– Ova će godina biti teža nego prošla jer su se lani još trošile rezerve, materijalne i financijske. Gotovo 50 hiljada ljudi više je radilo pa se toliko više u budžet uplaćivalo doprinosa i toliko se manje koristilo socijalnih transfera. Najavljuje se izlazak iz krize, a stvari bi se mogle početi stabilizirati tek u posljednjem kvartalu ove godine ili u prvom polugodištu sljedeće. Naime, takvi su regionalni, evropski i globalni trendovi – zaključuje Vedriš.