Vijesti

Zadarska županija ignorira manjinske izbore, sankcija nema

U tri županije, Zadarskoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj, nisu održani izbori za predstavnike srpske nacionalnosti u izvršnim tijelima jer do kraja novembra te županije nisu bile uskladile svoje statute s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. U međuvremenu, statute su uskladile Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija, ali ne i njihove jedinice lokalne samouprave, kao ni Zadarska županija gdje očigledno ne postoji volja da se ispune obaveze iz Ustavnog zakona.

U toj županiji i dalje tvrde da za usklađivanje statuta nije mjerodavan popis birača, već popis stanovništva, po kojem Srbi u županiji nemaju pravo na zastupljenost u izvršnim tijelima. U Zadarskoj županiji čak tvrde da je njihov statut “zakonit i ustavan, usklađen sa svim zakonskim odredbama kao i s Ustavnim zakonom, jer Ured državne uprave pri nadzoru zakonitosti doneseni statut nije obustavio”.

Zbog toga zaključujemo da svaka lokalna i područna samouprava može raditi što hoće, a da pritom neće biti kažnjena. No, Ministarstvo uprave povodom našeg upita opravdava postupke nekih županijskih vlasti riječima da se “prema važećim pravnim propisima donošenje akata i njihovo usklađivanje ne smatra neposluhom”. Dodaje da su jedinice lokalne i područne samouprave dužne uskladiti svoje akte s velikim brojem zakona, pa tako i s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. “Nakon provedenih izbora u maju 2009. godine, ponajprije je bilo potrebno konstituirati predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, što se u pojedinim jedinicama pokazalo kao složen i dugotrajan proces”, stoji u objašnjenju Ministarstva uprave.

Po svemu sudeći, u Zadarskoj županiji uopće ne namjeravaju izvršiti svoju zakonsku obavezu, nego odgovornost prebacuju i na županijsko Vijeće srpske nacionalne manjine. “Temeljem članka 32. Ustavnog zakona vijeće nacionalne manjine, ukoliko smatra da je opći akt jedinice samouprave ili neka njegova odredba protuustavna ili protuzakonita, dužno je o tome odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za opću upravu, te o tome uputiti obavijest izvršnom tijelu jedinice samouprave i Savjetu za nacionalne manjine, što u slučaju Statuta Zadarske županije nije učinjeno”, opravdavaju se u Zadarskoj županiji. “Novosti” su već pisale da su na adresu nadležnog ministarstva stizali prigovori iz Srpskog narodnog vijeća, koji očito nisu urodili plodom.

U ministarstvu priznaju da postoji obaveza usklađivanja statuta s Ustavnim zakonom, pa će jedinice lokalne i područne samouprave u kojima ono nije provedeno biti predmet upravnog nadzora Ministarstva uprave. “Nakon provedenog nadzora izreći će se mjere o obavezi usklađivanja, između ostalog i s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina”, navode u Ministarstvu uprave. Međutim, nije nam odgovoreno zašto to nije već učinjeno kad je rok za nadzor donesenih statuta davno istekao. Zbog inertnosti Ministarstva uprave otvorena su vrata samovoljnom tumačenju Ustavnog zakona u Zadarskoj županiji, Benkovcu i jedinicama lokalne samouprave u Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

P. Arbutina

  •  

Istina o Mesićevom odlikovanju Radivoja Cvetićanina

Proteklih dana hrvatski mediji donijeli su senzacionalističke napise o razlozima neuručivanja odlikovanja predsjednika Stjepana Mesića doskorašnjem ambasadoru Srbije u Hrvatskoj Radivoju Cvetićaninu. Suprotno svim iznesenim tezama istina je puno jednostavnija: zbog preuzimanja dužnosti u “Danasu” Cvetićanin je bio spriječen da 1. februara dođe u Zagreb.

O tome se oglasio i Mesićev kabinet: “Ustaljena je praksa predsjednika Republike da rezidentnim veleposlanicima na odlasku u znak priznanja za njihov rad dodijeli odlikovanje RH. Neke zemlje primanje takvoga odlikovanja uvjetuju svojom prethodnom suglasnošću, a među takve zemlje spada i Republika Srbija. Predsjednik Mesić donio je, sukladno spomenutoj praksi, odluku o odlikovanju veleposlanika Cvetićanina, a protokolarnim je putem zatražena suglasnost Republike Srbije.” Također ističu da 24. novembra 2009, kada je Cvetićanin bio u oproštajnoj posjeti kod Mesića, suglasnost još nije bila stigla, pa je predsjednik obavijestio ambasadora da ga je odlikovao, ali da mu odlikovanje još ne može predati. “To, usput budi rečeno, nije bio ni prvi ni jedini takav slučaj”, ističu u kabinetu, dodajući da je Cvetićanin, polazeći od toga da će suglasnost stići, izrazio spremnost da dođe u Zagreb kada to Mesiću bude odgovaralo i da primi odlikovanje.

Suglasnost je stigla narednog dana, pa je u dogovoru s Mesićem odlučeno da se Cvetićanina pozove da primi odlikovanje potkraj mandata, zajedno s još nekim drugim stranim državljanima. “Ni u jednome trenutku u Uredu predsjednika nije se postavljalo pitanje treba li ceremoniju predaje odlikovanja obaviti ili ne – bez obzira na sve što se nedavno događalo na relaciji Beograd-Zagreb”, ističu u Mesićevom kabinetu. Polovinom januara utvrđen je 1. februar kao datum svečane predaje odlikovanja o čemu je predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku telefonom obavijestio Cvetićanina. “On je 28. siječnja poslao e-mail sljedećega sadržaja: ‘Želim Vas obavestiti da neću moći doći 1. februara na uručivanje odlikovanja. Cenio bih ako biste mi samo potvrdili da ste primili ovaj mejl.'”

“I to je sva istina o (ne)dodjeljivanju odlikovanja donedavnom ambasadoru Srbije u Hrvatskoj. Bilo kakve sugestije, izravne ili neizravne, o tome kako je predsjednik Mesić u njegovom slučaju učinio ili imao namjeru učiniti iznimku, lišene su svake osnove, zlonamjerne su i tendenciozne”, ocjenjuju u Mesićevom kabinetu.

Sve to u svojoj izjavi za “Novosti” potvrdio je i sam Radivoj Cvetićanin, naglasivši da je 1. februara zbog preuzimanja dužnosti u “Danasu” bio spriječen da dođe u Zagreb. Rekavši da u svemu ne vidi nikakav problem, naglasio je da će primiti odlikovanje, bilo od Mesića u Zagrebu, bilo od hrvatskog ambasadora u Beogradu.

N. Jovanović i T.Tagirov

  •  

Svetislav Basara o Tadićevoj odluci da ne ode na inauguraciju Ive Josipovića

Uoči predstojećeg zasjedanja srbijanskog parlamenta i dalje traju prijepori treba li usvojiti deklaraciju kojom će biti osuđen srebrenički genocid počinjen 1995. godine. Kad se već činilo da će se za to skupiti potrebna parlamentarna većina, javio se predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica, koji kao i svi narodnjaci osuđuje “sve zločine”, pa tako i onaj u Srebrenici, te pita zbog čega Skupština Srbije zajedno s parlamentom Republike Srpske ne bi donijela i deklaraciju o Jasenovcu.

Dnevnik “Blic” objavio je, pak, anketu rađenu na uzorku od tisuću ispitanika, iz koje proizlazi da donošenje deklaracije o osudi svih zločina u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, među kojima i genocida u Srebrenici, podržava 46,2 posto građana Srbije. Za dvije odvojene deklaracije izjasnilo se 20,3 posto građana, a isto toliko ih se protivi bilo kakvoj deklaraciji o zločinima počinjenima u ratovima 90-ih.

Jedno od anketnih pitanja bilo je i “kakvo je vaše mišljenje o zločinima nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine”. Rezultati su pokazali da 55,2 posto građana Srbije vjeruje kako se radilo samo o jednom od zločina “čije su razmjere naši neprijatelji i mediji zlonamjerno preuveličali”. Zločin u Srebrenici negira i dalje misli da je sve izmišljeno 6,7 posto ispitanika, a 22,4 posto njih nema stav o tome. Za 15,7 posto građana Srbije zločin u Srebrenici jedan je od najtežih zločina koji se dogodio u proteklim ratovima u bivšoj Jugoslaviji.

I hrvatsko-srpski odnosi zaokupljaju javnost. Tako poznati pisac Svetislav Basara konstatira da je odluka predsjednika Srbije Borisa Tadića da ne ode na inauguraciju Ive Josipovića zato što je na svečanost pozvan i predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju “na prvi pogled principijelna i na mjestu”.

– Ali ako se malo zagrebe po odluci, vidimo da nije sasvim tako. Poslije nekog vremena vidimo da je nedolazak Borisa Tadića zapravo lagodna pobjeda prištinske diplomacije. I da će – kako stvari stoje – biti još takvih pobjeda. Predstavnike Kosova će po prirodi stvari pozivati na razne međunarodne skupove, pa ako naši dilberi misle da bojkotiraju svaki takav skup, Srbija će postajati sve (samo)izoliranija, a ta izoliranost je odličan ambijent za uspon onih snaga koje su – suglasno Tadiću – još uvijek prijetnja našoj krhkoj demokraciji – veli Basara. Kaže još Basara da bi eventualni Tadićev odlazak u Zagreb mogao imati i pozitivnih strana.

– Smješka se na prijemu onako učtiv i blagoglagoljiv, a ako ga neko upita “a Sejdiju?”, on može ‘ladno da kaže: “Mislite na onog gospodina u ćošku? Ah, da, on je građanin Srbije koji se lažno predstavlja kao predsjednik neke republike, šta ćete, svakakvih ima.”

Protokol umije s takvim problematičnim stvarima, veli Basara, a Tadić bi odlaskom ostavio pozitivan dojam srpske otvorenosti, dobronamjernosti i spremnosti na budući dijalog.

T. Tagirov

Preslagivanja u SDSS-u

Na sednici Glavnog obora SDSS-a bilo je reči o primeni dvostrukog prava glasa za manjine i o tome da bi se Srbi novim izbornim modelom uspeli izvući iz manjinskog položaja. Što se tiče promena Zakona o prebivalištu, zastupnici SDSS-a uspeli su da iz člana 13 predloga novog zakona, koji govori o brisanju prebivališta, budu isključeni oni Srbi koji su obuhvaćeni procesom obnove, stambenog zbrinjavanja ili su u izbegličkom statusu. Bilo je reči i o županijama, opštinama i gradovima gde se trebaju raspisati dopunski izbori, pošto to Vlada nije učinila u poslednjem kvartalu prošle godine. Reč je o tri županije, pet gradova i 14 opština.

Glavni odbor doneo je i odluku o brisanju iz stranačke evidencije Ratka Gajice zbog toga što do dogovorenog roka nije prepustio svoj saborski mandat Jovanu Ajdukoviću. Glavni odbor nije uvažio prigovor Ajdukovića na svoje ranije isključenje iz SDSS-a, zbog toga što se na nedavnim dopunskim izborima pojavio kao nezavisni kandidat, pa odluka o njegovom isključenju iz stranke ostaje na snazi. Potvrđene su i odluke o isključenju desetero članova SDSS-a, od čega su petorica članovi Glavnog odbora: uz Ajdukovića tu su Milorad Mišković iz Osijeka, Zdravko Damjanović iz Belog Manastira, Nikola Sužnjević iz Gline i Bogdan Kljajić iz Karlovca. Osim Kljajića koji je sam tražio brisanje iz evidencije, svi ostali sankcionisani su bilo zbog isticanja nezavisnih kandidatura na dopunskim izborima, bilo zbog rada na štetu stranačkih kandidata na tim izborima (Sužnjević). B. R.