Pokrajine

 Brigo moja pređi na drugoga

Sisak se izmotava oko gradnje stanova

Sva pitanja vezana uz izgradnju ili kupnju stanova za povratnike, bivše nositelje stanarskog prava izvan PPDS-a možete uputiti Vladi RH – glasi odgovor Grada Siska

Ideja o izgradnji stanova za povratnike i bivše nosioce stanarskog prava u Sisku, na području nekadašnje kasarne Barutana, pojavila se prije četiri godine, tokom neslužbenih razgovora čelnika grada s Vladom i tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom.

Zamisao je brzo bila zaboravljena jer je Grad Sisak to područje pretvorio u poslovnu zonu, koja se danas tamo razvija. Također je tamo planirana gradnja Muzeja Domovinskog rata. Novinski napisi otprije četiri godine navodili su da će na zemljištu Barutane biti sagrađeno 400 stanova za povratnike. No, čelnici grada počeli su uzmicati, tvrdeći kako u Sisku jednostavno nema slobodnog prostora za gradnju tolikog broja stanova u sklopu Vladinog programa stambenog zbrinjavanja povratnika. Pod obrazloženjem da je planskim dokumentima i strategijom razvoja na tom području odavno planirano nešto drugo, na kraju se odustalo od gradnje kompleksa.

Otada se izgradnja stanova za stambeno zbrinjavanje u Sisku, gradu izvan područja od posebne državne skrbi, uopće ne spominje, a suvislu izjavu mjerodavnih o tome nismo uspjeli dobiti. Grad Sisak poslao nam je tek jednu rečenicu: “Sva pitanja vezana uz izgradnju ili kupnju stanova za povratnike, bivše nositelje stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi možete uputiti Vladi Republike Hrvatske.”

I dok lokalna vlast prebacuje problem na državnu razinu, iz neslužbenih smo izvora doznali kako postoji mogućnost izgradnje stanova na području nekadašnjih, sada srušenih, baraka “Tehnike”, u kojima su prije bili smješteni stambeno nezbrinuti. Odgovor o tome stigao je od Domagoja Vukovića, pročelnika sisačkog Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo.

– Nekadašnja tvrtka “Tehnika” raspolagala je s objektima na više lokacija u Sisku, a mi trenutno ne raspolažemo s podacima o investicijskim aktivnostima na tim lokacijama – naveo je Vuković, koji je odgovorio i na pitanje o propaloj zamisli gradnje na području Barutane.

– Sukladno programu stambenog zbrinjavanja povratnika, bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi, Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Ministarstva zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva RH još u oktobru 2006. godine dopisom je zatražila od Grada Siska žurno očitovanje o lokaciji Barutana. Grad Sisak im se na to dva tjedna kasnije očitovao, te ustvrdio kako je lokacija Barutana, prema Generalnom urbanističkom planu grada Siska, planirana za gospodarsku namjenu. Također je u očitovanju napomenuto da predmetna zemljišta nisu pogodna za stanovanje zbog onečišćenja zraka, jer se nalaze u neposrednoj blizini baklji u krugu INA-e industrije nafte d.d. u Sisku – kaže Vuković.

Inače, 387 Siščana podnijelo je zahtjev za stambeno zbrinjavanje do roka 2006. godine. Hrvatska je pak Gradu Sisku za stambeno zbrinjavanje 2007. godine dodijelila 341 stan, a useljeno je samo njih 118. Novi stanovi za smještaj bivših nosilaca stanarskog prava kupljeni su u Fistrovićevoj ulici, u zgradama pokraj nove sisačke dvorane.

Mirna Jasić

 Sećanje na “drugaricu babu” Jelu Divac

Gradila Vukovar i njegovu omladinu

Jela Divac bila je istaknuta antifašistkinja i velika humanistkinja. Na kući koju je poklonila Društvu “Naša deca” više nema spomen-obeležja njoj u čast

Povodom Međunarodnog dana žena delegacija Udruženja antifašističkih boraca i antifašista grada Vukovara položila je cveće na grob Jele Divac na vukovarskom Novom groblju i minutom ćutanja odala počast ovoj znamenitoj Vukovarčanki.

Jela Divac je bila istaknuta antifašistkinja, društvena i kulturna radnica i velika humanistkinja. Svoj život posvetila je deci i mladima, a pre nego što je 1978. godine umrla, svoj dom u Vukovaru poklonila je tadašnjoj opštinskoj organizaciji Društva “Naša deca”. Zauzvrat joj je podignut nadgrobni spomenik, a na kući postavljena spomen-ploča koja je govorila o njenom humanom delu. No, posle mirne reintegracije i obnove kuće, sa nje je skinuta ploča u spomen baki Jeli, a stavljene su neke nove. Vukovarski antifašisti nameravaju pokrenuti inicijativu da se na tu kuću, u kojoj je i danas sedište Društva “Naša deca”, ponovo postavi spomen-obeležje u znak zahvalnosti Jeli Divac.

– Baka Divac, kako su je zvali u Vukovaru, rođena je 1900. godine u Boboti, pod devojačkim prezimenom Nedić. Udala se za Vasu Divca sa kojim je prvo živela u Crnoj Gori, a posle rata u Vukovaru. Jedinog sina Radovana izgubili su u Narodnooslobodilačkom ratu. Poput svog supruga i sina, sama Jela je pomagala antifašistički pokret, a posle rata bila je angažovana u Antifašističkom frontu žena i Socijalističkom savezu radnog naroda. Iako je tada imala 45 godina, učestvovala je u radnim akcijama za obnovu i izgradnju Vukovara. Posebno je bila aktivna u Društvu “Naša deca” – kazao je Dražen Vilenica, predsednik udruženja vukovarskih antifašista.

– Njena kuća je uvek bila utočište za sirotinju i samohrane majke sa decom – dodala je Zlata Miškić iz Vukovara, prisećajući se kako je kao mlada aktivistkinja zajedno s bakom Jelom učestvovala u akcijama Crvenog krsta.

– Pošto je bila puno starija od svih nas, tražila je da je oslovljavamo sa “drugarice baba” – sećaju se penzionerke Angelina Grujić i Milena Duratbegović, kojima je Jela Divac ostala u divnoj uspomeni.

– Borićemo se da baku Divac sačuvamo od zaborava jer je svojim delima dokazala koliko je volela ovaj grad i njegovu mladost – rekao je Dražen Vilenica.

Pored članova udruženja antifašista, u delegaciji koja je posetila grob bake Jele Divac bio je i Siniša Mitrović, predstavnik Ureda za društvene delatnosti Grada Vukovara. D. Bošnjak

Program rada karlovačkog KIOC-a

“Lukijan Mušicki” otvoren svima

U Karlovcu je osnovan KIOC (Kulturno-informativno-obrazovni centar) “Lukijan Mušicki”. Predsjednica tog udruženja građana, nastalog na inicijativu i uz potporu VSNM-a Karlovačke županije, je Branka Ivanović. Potpredsjednici su jeromonah Naum Milinković, arheolog Lazo Čučković, Milena Sipić i Anđelo Kotur.

Udruženje je već počelo djelovati jer je organizirana pjesnička večer posvećena stogodišnjici rođenja pjesnika Grigora Viteza. Započeo je i tečaj ruskog jezika. U planu je šira nastava pravoslavnog vjeronauka te srpskog jezika i kulture, ako bude interesa.

– Naš cilj je da sve djelatnosti budu u suradnji sa sličnim udruženjima na nivou grada i županije, u prvom redu sa SKD “Prosvjetom”, radi povećanja dostupnosti sadržaja svima, posebno mladima, ali i svim drugim građanima Karlovačke županije. Osim pjesničkih večeri, održavat će se muzičke, filmske i večeri autorskog karaktera, gdje će se afirmirati mladi stvaraoci – kaže Branka Ivanović. Dodaje da će prostorije KIOC-a biti otvorene svima bez obzira na njihovu pripadnost, jer im je glavni cilj biti otvoren za sve ljude. Dok ne dobije stalne prostorije, KIOC će djelovati u prostorijama VSNM-a Karlovačke županije. M. C.

Sjednica VSNM-a Slatine

Za veću participaciju u vlasti

Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Slatine održalo je drugu redovnu sjednicu na kojoj je usvojilo izvještaj o radu, financijski izvještaj i završni račun za 2009. te donijelo neke odluke financijskog karaktera. Osim odluke o načinu vođenja računovodstva i ovlaštenju predsjedništva Vijeća pri raspolaganju sredstvima do hiljadu kuna, razgovaralo se i o prijedlogu predsjedništva o pomoći građanima u plaćanju dokumenata.

Sjednica je počela odavanjem pošte umrlom članu VSNM-a Branislavu Joviću. Prema riječima predsjednika VSNM-a Mladena Kulića, sjednicom je dominiralo pitanje položaja srpske nacionalne manjine u Slatini. U raspravi je naglašena potreba da se ulože još veći napori radi ostvarenja prava Srba u Slatini, utemeljenih u odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a naročito što se tiče participacije u izvršnoj vlasti i drugim institucijama grada.

S obzirom na dan održavanja sjednice, 8. mart, članicama VSNM-a uručeno je cvijeće. N. J.

Utemeljena nagrada za srpske pisce u Švicarskoj

Od ove godine Udruženje srpskih pisaca Švicarske uvodi književnu nagradu “Zaharije Orfelin”. Ona će biti dodjeljivana autoru koji piše na srpskom jeziku i živi u Švicarskoj.

Nagrada je u obliku povelje i novčanog iznosa. Konkurs za nagradu otvoren je do 31. marta.

Zaharije Orfelin (Stefanović) bio je prvi prosvjetitelj prije Dositeja Obradovića. Osim pjesništva bavio se prevodilačkim radom, bio izdavač, štampar i prirodnjak, učitelj, izdavač prvih kalendara i prvog književnog časopisa. Anonimno je 1762. u Veneciji objavio znamenitu pjesmu “Plač Serbiji”. Zaharije je prvi srpski pjesnik koji u svojoj poeziji primjenjuje standarde evropske literature. Bio je član Bečke akademije umjetnosti.

Izbor nagrade “Zaharije Orfelin” potvrdila je godišnja skupština Udruženja srpskih pisaca Švicarske. M. K.

Gunja

Efendija Bešić pozdravio osnivanje SDSS-a

Pero Žegarac izabran je za prvog predsednika Opštinske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke Gunja. Potpredsednica je Danijela Đokić, sekretar Mirko Sabadoš, a uz njih troje članovi Izvršnog odbora su i Svetlana Đokić i Nedeljko Dragić.

– Zahvaljujući mojoj poziciji zamenika župana imaćete i svoj servis za rešenje brojnih problema – rekao je predsednik županijske organizacije Đorđe Ćurčić. On je rekao da je uveren da će SDSS u Gunji, kao najmlađa stranka lokalne političke scene, dati svoj puni doprinos razvoju ove opštine koju od Bosne odnosno Distrikta Brčko deli samo reka Sava.

Učesnike osnivačke skupštine pozdravio je načelnik opštine Vladimir Crnov (HDZ), istakavši kako u opštini uz većinski hrvatski narod živi i oko 30 odsto Bošnjaka i nešto manje od pet odsto Srba.

Glavni imam islamske verske zajednice u Gunji, efendija Idriz Bešić, naglasio je da su Srbi i Bošnjaci dva naroda koji dele dosta toga zajedničkog.

– Osnivanjem stranačkog ogranka i vi Srbi sada imate svoj izborni legitimitet i legalitet, jer svoja prava moguće je ostvariti samo kroz institucije. Ni sam broj ljudi nije uvek od prevashodnog značaja koliko je to postojanje institucija – rekao je muftija Bešić.

S obzirom na to da u Gunji nije konstituisano ni Veće srpske nacionalne manjine, ogranak SDSS-a jedina je srpska organizacija u ovom delu Vukovarsko-sremske županije poznatijem kao Cvelferija. B. R.