Vijesti

Nastavlja se rad na projektu “Ljudski gubici u RH 1991-1995”

Dobar odjek teksta u “Novostima”

Nevladina organizacija Documenta nastavlja rad na projektu “Ljudski gubici u RH 1991-1995”, s podacima o svim mrtvima i nestalima u ratu u Hrvatskoj. Na projektu, za koji su Norveška, Španjolska i Evropska Komisija osigurale 3.800.000 kuna što bi trebao biti dovoljno za naredne dvije godine, radi se od kraja 2008, prvo na prikupljanju i istraživanju dokumenata, a kasnije i na terenu u čemu učestvuje sedam istraživača.

– S obzirom na sve objektivne probleme i poteškoće, vrlo smo zadovoljni kako napreduje rad na evidentiranju stradalih u Hrvatskoj – kaže voditelj projekta Igor Roginek.

– Nakon članka koji je početkom veljače objavljen u “Novostima” javilo nam se puno ljudi iz čitave Hrvatske i inozemstva sa željom da podijele informacije o svojim najbližima ili susjedima. Opcija online ispunjavanja kartona žrtve putem web stranica Documente   (http://www.documenta.hr/documenta/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=12&Itemid=75) omogućila je i osobama koje već godinama nisu u Hrvatskoj da nam također daju podatke. Kontaktirali su nas i ljudi koji su tokom devedesetih vodili svoje privatne zabilješke o događajima u okolini, stradanjima prijatelja, kolega s posla, sumještana – kaže Roginek.

– Naš rad je i dalje fokusiran na područje Sisačko-moslavačke županije, a polako se pripremamo i za terenski rad u drugim dijelovima Hrvatske. Trenutno intenzivno radimo na području Siska, Petrinje, Dvora, Gline, Hrvatske Kostajnice i okolnih sela. Ljudi su spremni razgovarati, dati podatke, fotografije, kopirati dokumentaciju ili nas uputiti na obitelji koje su imale gubitke. U prva dva mjeseca rada na terenu naši su istraživači i istraživačice razgovarali s više od 400 obitelji stradalih osoba i prikupili sve dostupne podatke. Došli smo do imena i informacija o stradanju većeg broja osoba kojih nije bilo ni na jednom popisu, ni u jednoj knjizi. Smatramo to velikim uspjehom i poticajem za ogroman posao koji je još pred nama – kaže Roginek. Procjenjuje da će se konačna brojka mrtvih i nestalih kretati između 20 i 25 hiljada.

Na pitanje da li je Documenta bila uključena u rad na nedavno predstavljenom drugom izdanju popisa nestalih, Roginek odgovara da nije.

– Pohvalno je da se na toj listi prvi put nalaze svi koji su nestali s područja Hrvatske tijekom oružanog sukoba 1991-1995, bez obzira na nacionalnost ili status, bilo da su civili, pripadnici vojnih, policijskih ili paravojnih formacija. Taj je popis dodatno provjeren i usuglašen s popisima koje su vodili Crveni krst Srbije i Crveni križ/krst BiH te Komisija za nestala lica Vlade Republike Srbije, pa možemo reći da se zaista radi o dosad najobuhvatnijem i najpreciznijem popisu nestalih hrvatskih državljana.

Knjigu nestalih komentirala je i voditeljica Documente Vesna Teršelič.

– Objavljivanje Knjige osoba nestalih na području RH velik je i važan iskorak prema uvažavanju patnje svih žrtava i njihovih obitelji. Vlada je napravila važan korak, ali ostaju nekonzistentnosti u javnoj prezentaciji jer na stranici Ministarstva još uvijek stoji podatak od 1.122 osobe čija je sudbina nepoznata. Premijerka u svojim govorima ne spominje uvijek sve zahtjeve za traženjem nestalih, kojih sada ima 1.997, i sve zahtjeve za traženjem posmrtnih ostataka, kojih sada ima 439. Češće spominje nestale na “domovinskoj” strani rata u Hrvatskoj. U prihvaćanju diskursa koji uključuje sve žrtve pred Vladom i javnošću još je dug put – kaže Vesna Teršelič. N. Jovanović

Documenta i GOLJP: Zločin u Medačkom džepu nije do kraja procesuiran

A Domazet, a neposredni izvršioci?

Izricanjem konačne presude od šest godina zatvora hrvatskom generalu Mirku Norcu za zločin počinjen u Medačkom džepu u septembru 1993. hrvatsko sudstvo nije stiglo ni do pola puta u procesuiranju odgovornih za težak zločin u kojem je ubijeno više desetina civila i uništeno više od sto kuća – rečeno je na konferenciji za medije koju su 23. marta održali Documenta i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP).

Voditelji Documente Vesna Teršelič i GOLJP-a Zoran Pusić ukazali su na činjenicu da, iako je dokazano postojanje paralelne linije komandiranja, pri čemu je kao karika između načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka i Norca označen admiral Davor Domazet Lošo, do danas nije pokrenut postupak protiv Domazeta. Postupak nije pokrenut ni protiv zapovjednika u zoni odgovornosti Specijalne policije, kao ni protiv neposrednih izvršilaca najbrutalnijih zločina.

– Takvom presudom stvara se praksa koja komandnu odgovornost tumači na najuži način, a izricanjem blagih presuda minimalizira stradanje žrtava i komandnu odgovornost za zločine koje su počinili pripadnici hrvatskih formacija – rekla je Vesna Teršelič.

Documenta i GOLJP spremni su podržati krivične prijave žrtava protiv onih koji su osumnjičeni kao direktni počinioci ili po komandnoj odgovornosti, te očekuju da Državno odvjetništvo ispita sumnje za lažno svjedočenje u vezi iskaza svih koji su tvrdili suprotno od činjenica utvrđenih u pravosnažnoj presudi.

Ukazano je na paradoks da je Norcu smanjena kazna iako nije izrazio kajanje, a učešće u ratu na hrvatskoj strani i “rodoljubni zanos” uzeti su mu kao olakotne okolnosti, umjesto da je kao otežavajuća okolnost uzeto to što je dvije godine prije Medačkog džepa organizirao i provodio masovne zločine nad Srbima u Gospiću, pa tako i lično likvidirao jednu ženu, zbog čega je osuđen na 12 godina zatvora. Paradoks je i to što je Norac oslobođen plaćanja sudskih troškova, dok su članovi porodica ubijenih Srba, kojima je odbijen zahtjev za obeštećenjem, te troškove morali platiti.

– Dobro je što je suđenje bilo prebačeno iz Haaga u Zagreb. Iako bi u Haagu Norac dobio mnogo veću kaznu, suđenje u Zagrebu mediji su više pratili i omogućili ljudima da shvate kakvi su zločini počinjeni, čime je omogućeno veće suosjećanje sa žrtvama i njihovim porodicama – rekao je Zoran Pusić. N. Jovanović