Vijesti
Knjiga osoba nestalih na području Hrvatske zajednički rad triju država
Nema više “vaših” i “naših” nestalih
U prikupljanju podataka učestvovala su nadležna tijela Hrvatske, Srbije i BiH. Dugo vremena razdvajali su se popisi nestalih osoba hrvatske od onih srpske nacionalnosti, što više nije slučaj
U drugom izdanju popisa nestalih osoba u Hrvatskoj, koje je ovih dana predstavljeno u Zagrebu, nalazi se 2.436 imena, a u odnos na 2007. godinu uvrštena su imena još 331 osobe. Kao i prvi popis iz 2007, i ovaj je zajednički rad Međunarodnog komiteta Crvenog križa, Hrvatskog Crvenog križa i Vladine Uprave za zatočene i nestale. U prikupljanju podataka učestvovala su i nadležna tijela Srbije i Bosne i Hercegovine.
– Da je knjiga izišla u potpunom suglasju triju država potvrđuje je i nazočnost predstavnika vladinih institucija iz Srbije i BiH – kazao je predstojnik Uprave za zatočene i nestale Ivan Grujić. Dodao je da od 2.436 imena na popisu 439 obitelji znaju da su osobe smrtno stradale, ali ne znaju gdje su njihovi posmrtni ostaci.
– To znači da one ne spadaju u kategoriju nestalih osoba, već u kategoriju osoba za koje se traže podaci, tako da sada imamo evidentiranih 1.997 nestalih osoba, državljana sve tri zemlje – rekao je Grujić. Istovremeno su se javili zahtjevi za upis nove 383 osobe.
– Od veljače 2007. do danas vršena su iskapanja i probna iskapanja na 144 lokacije i ekshumirano je 299 posmrtnih ostataka, od kojih su 224 osobe nestale tokom 1995. u akcijama “Bljesak” i “Oluja” – dodaje Grujić.
– U istom razdoblju provedeno je 26 identifikacija, koje su uključivale organizaciju dolaska i povratka obitelji nestalih osoba, a u kojima je identificirana 271 osoba. Od toga se 151 osoba odnosi na razdoblje iz 1995. godine – nabraja Grujić, naglašavajući korektnu suradnju s nadležnim ustanovama susjednih država i Međunarodnim crvenim križem i njegovim nacionalnim odborima.
Što o svemu misli voditeljica službe traženja Hrvatskog Crvenog križa Dubravka Horvat?
– S obzirom na veliki vremenski odmak, traženje nestalih sve više sliči na traženje igle u plastu sijena. Možemo napraviti fantastičnu proceduru, ali ako nemate suglasnost i informaciju koju drži onaj s druge strane, ne možete biti efikasni. Zato je potrebna politička volja jednih i drugih da se ti predmeti zatvore i riješe.
Kaže također da iza svakog rata ostaju neriješeni upiti.
– Imamo 66 posto riješenih slučajeva nestalih, od 13.852 zahtjeva koji su 1992. godine predani UN-u, što je do sada najveći uspjeh u ratnim okolnostima. Ne mogu reći da sam zadovoljna, sve dok i zadnji predmet nije gotov. Možeš sve predmete riješiti, ali ako samo jedan ne riješiš, za majku ili sestru tog nestalog kao da ništa nisi napravio – kaže Dubravka Horvat.
HCK je još 1994. organizirao popis nestalih na kome su bila 3.054 imena, a od 2001. se provodi prikupljanje podataka o nestalima 1995. godine i svima koji nisu bili obuhvaćeni popisima iz 1994, što se odnosi pretežno na žrtve srpske nacionalnosti. Više godina ta su se dva popisa u hrvatskoj javnosti razdvajala, a onaj sa nestalim Srbima prešućivao, ali se unazad nekoliko godina ravnopravno spominju obje brojke.
Uostalom, imena su bez razlike upisana u knjigu nestalih, od Željka Nikole Abaza iz Baćina, zadnji put viđenog u Hrvatskoj Dubici u oktobru 1991. do Luke Vuke Žuže iz Ostrošca, zadnji put viđenog u Pločama u maju 1992. N. Jovanović
Estradna “Hrvatska uživo”, a za kormilom Sedlar
Uvođenje kontrole na HRT-u odvija se zbog političkih igara probuđenih natjecanjem za mjesto glavnog ravnatelja, za koje će se prijaviti i Jakov Sedlar
Nakon što je obezglavljeno vodstvo HRT-a, koje još uvijek čeka izbor novog glavnog ravnatelja, dovršilo posao bivše glavne urednice Informativnog programa HTV-a Hloverke Novak Srzić u zamlaćivanju “Latinice”, sada se slična akcija provodi i protiv poslijepodnevne, za Prisavlje neobično društveno angažirane emisije “Hrvatska uživo”.
Hloverkin nasljednik Renato Kunić, aktualni v.d. glavnog urednika Informativnog programa, najprije je pred Denisa Latina postavio ultimatum koji je ovaj morao odbiti, zatraživši od njega da svoju emisiju radi uživo, čime bi se taj jedinstveni format praktički pretvorio u još samo jedno “Otvoreno”. Potom su Kunić i kolege donijeli odluku da će se “Hrvatska uživo” iz emisije koja obrađuje aktualna društveno-politička pitanja i otvara prostor civilnoj sceni, govori o obespravljenima, nezaposlenima, invalidima, a ne libi se progovoriti ni o mutnim okolnostima pod kojima je premijerka došla do stana, ukloniti iz Informativnog programa i pretvoriti u depolitiziranu emisiju više estradno-zabavnog sadržaja. Motiv za estradizaciju “Hrvatske uživo” navodno je financijski, budući da se tijekom emisije, sve dok je ona dio Informativnog programa, ne mogu puštati reklame, pa bi nakon njene selidbe u mozaični program HTV mogao ponešto uprihoditi od HT-a, Konzuma, pivovara i drugih oglašivača, koji u to vrijeme inače dosađuju gledateljima komercijalnih televizija. No zapravo kada se s javne televizije miče emisija putem koje ona upravo obavlja svoju funkciju javne televizije, jasno je da riječ o klasičnoj cenzuri provedenoj pod uvijek istom krinkom, onom marketinških interesa.
Uvođenje kontrole na javnoj televiziji odvija se očigledno zbog političkih igara, probuđenih ovotjednim pristizanjem prijava na ponovljeni natječaj za mjesto glavnog ravnatelja HRT-a, među kojima će se, kako je već razglasio, naći i ona redatelja Jakova Sedlara, kojeg za šefovanje na Prisavlju svakako kvalificira iskustvo u služenju režimskim interesima, stečeno u vrijeme Tuđmanovog HDZ-a. N. Bajto
Josipović osniva Vijeće za socijalnu pravdu
Bili smo nedavno kod predsjednika Ive Josipovića i otvorili pitanje savjetnika, jer uz kapital obavezno ide i rad. Objasnio nam je da mu nije bio cilj praviti savjet u kojem bi bili predstavljeni svi, već oni koji predstavljaju kapital, iz razloga što s njima može raspravljati o ekonomskoj diplomaciji – kaže Ana Knežević, predsjednica SSSH. Taj je susret uslijedio nakon što je Josipović predstavio svoj ekonomski savjet u kojem su samo predstavnici poslodavaca, što je izazvalo buru u javnosti.
Josipović je, kaže dalje Ana Knežević, predstavnicima sindikata objasnio da će osnovati i Vijeće za socijalnu pravdu i povjerenika za radnike i radnička prava te je pozvao sindikate da predlože svoje kandidate. Kada bi Vijeće i povjerenik trebali početi sa radom nije poznato, kao ni to da li će u ime sindikata biti jedan predstavnik u Vijeću ili će svaki sindikat dati svog predstavnika.
Vijeće bi se, kaže Krešimir Sever, bavilo širim oblastima socijalne pravde, ženama, invalidima, radnicima i drugim na bilo koji način ugroženim grupama. Povjerenik za radnike bavio bi se isključivo pitanjima i problemima radnika. Sindikati te predsjednikove inicijative ocjenjuju pozitivno i svjesni su da je tek nedavno stupio na dužnost te da će trebati vremena dok se sve uobliči na način kako je planirao. Ana Knežević kaže da ipak inzistira na tome da u ekonomski savjet uđu i predstavnici rada, jer bi se tako svi problemi raspravljali pred jednim tijelom. M. Cimeša
Javni pozivi za projekte poticanja poduzetništva za 2010. godinu
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva raspisalo je javni poziv za projekte poticanja poduzetništva za 2010. godinu. Raspisani su javni pozivi za sljedeće projekte:
1. Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom
2. Poduzetništvo žena
3. Zadružno poduzetništvo
4. Klasteri – udruživanjem do uspjeha
5. Inovacijom do kunkurentnosti
6. Projekt “Gazele”
7. Obrazovanje za poduzetništvo
8. Poduzetničke potporne institucije
Javni pozivi otvoreni su 45 dana od dana objavljivanja. Više informacija o raspisanim javnim pozivima možete saznati na http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=1618, besplatnom broju telefona Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 0800 234 505 ili besplatnom broju telefona Centra za poduzetništvo Osijek 0800 345 345.