Pokrajine

Vratila banci dve hiljade kuna

Nema do poštenja penzionera

Julki Nedić iz Borova službenik je greškom isplatio dve hiljade kuna više. Čim je grešku primetila, novac je vratila i pritom autobusku kartu od Borova do Vukovara sama platila

Penzionerka Julka Nedić iz Borova za Uskrs je u Slavonskoj banci u Vukovaru umesto jedne primila gotovo dve penzije. Iako bi se mnogi penzioneri obradovali takvom poklonu uskršnjeg zeca i sa zadovoljstvom ga zadržali, Julka Nedić vratila je višak novca.

Naime, kada je nakon uskršnjih praznika ova 72-godišnja penzionerka otišla u vukovarsku poslovnicu Hipo banke po mirovinu, službenik Jozo Zeko joj je greškom isplatio dve hiljade kuna više. Julka to nije odmah primetila, već tek kad je stigla kući, ali ni trenutka nije razmišljala da novac koji joj ne pripada zadrži. Sve je ispričala i svom sinu koji je takođe smatrao da novac treba vratiti.

– Bila je gužva i novac koji sam dobila nisam odmah brojala, da ne bih zadržavala red. Tek popodne sam shvatila da imam dve hiljade kuna viška. Odmah sam ih odvojila i sutra ujutro odnela u banku – ispričala nam je poštena penzionerka.

U poslovnici Hipo banke u Vukovaru potvrdili su nam ovu priču.

– Greške se događaju. Ko radi taj i greši – kazao nam je službenik Jozo Zeko, dodajući da su manjak utvrdili na kraju radnog vremena, a prema kopijama specifikacije isplaćenog novca znali su da se on nalazi kod Julke Nedić te su se nadali da će ga vratiti.

– Takvih slučajeva bilo je i ranije – rekao nam je Zeko – međutim, neki su građani odbijali da vrate novac pa je banka morala da angažuje policiju i sud. Zadovoljan je što je ovaj slučaj okončan na miran način. Na naše pitanje ima li Hipo Slavonska banka neko pravilo ili praksu nagrađivanja takvih klijenata, Zeko nam je rekao da tako nešto ne postoji, ali da je vrlo zahvalan gospođi Nedić.

Bez obzira na to što nije dobila ni za autobusku kartu od Borova do Vukovara, Julka Nedić kaže kako bi se loše osećala da je postupila drugačije.

Dragana Bošnjak

•  

Uskrs ujedinio Baranjke 

Eh, da su žene uvek vladale…

Prvi put nakon mirne reintegracije Podunavlja na jednom mestu okupile su se žene koje neguju kulturnu tradiciju i običaje baranjskih Hrvata, Mađara i Srba

Izložbom “Zajedničko uskršnje radovanje” udruženja i organizacije žena s područja Grada Belog Manastira obeležile su mladi Uskrs. Prvi put nakon mirne reintegracije Podunavlja na jednom mestu, u predvorju belomanastirskog bioskopa, okupile su se žene koje neguju kulturnu tradiciju i običaje baranjskih Hrvata, Mađara i Srba.

Žene iz udruga “Hrvatska žena Baranja”, “Tratinčica”, “Baranja Julija” i “Praktična žena”, osim tradicionalnih nošnji i drugih rukotvorina koje su izrađivali naši preci, na centralno mesto izložbe postavile su jaje kao simbol života u običajima i verovanjima mnogih naroda. Razne tehnike šaranja jaja privukle su najveću pažnju posetilaca, a posebno lepa i vredna jaja bila su ukrašena najstarijom tehnikom – voskom, koju su koristili mnogi evropski narodi. Baranjske žene izložile su i jaja ukrašena drugim tehnikama uključujući i najmoderniju, salvet tehniku. Da bi se što vernije dočarao čar Uskrsa, žene su svakog posetioca izložbe darovale crvenim jajetom. Uz belomanastirskog gradonačelnika Ivana Doboša koji je otvorio izložbu, prisustvovali su joj njegovi zamenici Živko Jalšovec i Predrag Stojanović. Najbitnija komponenta izložbe svakako je zajedništvo sva tri naroda na području Baranje o čemu je, uz ostale govornike, u ime Osječko-baranjske županije govorio i Živko Jalšovec.

– Prvi je put stvarno pokazana multietnička kultura Baranje. Ona je bila, ona je sada, ona će i biti. To je ono što trebamo svi zajedno njegovati i u tom pravcu raditi – rekao je Jalšovec. Z. Popović

•  

Jubilej SKUD-a “Branko Radičević” iz Dalja

U dve godine okupili 65 članova

Srpsko kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” iz Dalja obeležilo je drugu godišnjicu postojanja i rada. Tim povodom u daljskom Domu kulture održan je koncert narodnih igara i pesama na kojem su nastupili svi članovi folklorne sekcije. Koliko je publika bila zadovoljna pokazala je brojnim aplauzima, a svoje zadovoljstvo nisu krili ni organizatori.

– Izuzetno smo zadovoljni jer je folklorna sekcija za ove dve godine uspela da savlada desetak koreografija i da zadrži članove. Danas imamo 65 članova, od toga 22 dece uzrasta od šest do osam godina, 26 dece u dobi od deset do 14 godina te 18 punoletnih članova – kazala nam je Jasmina Kolundžić, predsednica društva. Koreograf i umetnički rukovodilac društva je Milan Cvijanović, dok je muzička pratnja poverena Nikoli Popoviću. Za drugi rođendan društva užurbano se pripremala i nova narodna nošnja, u čemu su učestvovale i same članice društva.

– Moram da pohvalim naše članice koje su se pokazale i kao spretne vezilje i krojačice. Nošnje koje smo videli donacija su gospođe Bojane Orsić iz Dalja koja nam je kupila materijal, dok su članice društva same izradile prsluke i kecelje za žensku nošnju i još deset muških košulja za igre iz Šumadije – istakla je Jasmina Kolundžić.

SKUD “Branko Radičević” tokom prošle godine, osim na području erdutske opštine, imao je i osam nastupa izvan Hrvatske. Uspostavili su dobru saradnju sa kulturno-umetničkim društvima iz Šajkaša u Srbiji i Lešća kod Bosanskog Broda u Republici Srpskoj. U Daruvaru su dve godine unazad bili gosti tamošnjeg pododbora SKD “Prosvjete” na proslavi Svetog Save. Ove godine takođe planiraju nekoliko putovanja, pa će tako učestvovati na tradicionalnim manifestacijama kao što su Sajam cveća u Aljmašu, Sajam starih zanata i običaja te priredbe povodom Dana opštine Erdut, dok će samostalno organizovati drugu “Gužvarijadu”. D. Bošnjak

•  

Osulo se članstvo belomanastirske “Prosvjete”

Na nedavno održanoj redovnoj izvještajnoj i vanrednoj izbornoj sjednici Skupštine SKD-a “Prosvjeta”, pododbor Beli Manastir dosadašnji predsjednik Milenko Stanić podnio je ostavku i za novog predsjednika predložio 28-godišnjeg Dejana Jeličića, što je Skupština jednoglasno prihvatila. Nenajavljeno ostavku je podnio i dosadašnji sekretar Predrag Stojanović, a novi sekretar će se naknadno izabrati, vjerovatno između budućih mlađih članova čije je učlanjenje najavio novi predsjednik. Svoju ostavku dosadašnji je predsjednik obrazložio zamorom u radu, a dosadašnji sekretar zauzetošću, budući da je krajem prošle godine izabran za zamjenika gradonačelnika Grada Belog Manastira iz redova srpske nacionalne manjine.

Trenutno pododbor ima 15 članova. Prošle godine bilo ih je 30, a pretprošle 45. J. Nedić

•  

Uskoro dopuna manjinskih izbora

Do kraja mjeseca aprila očekuje se raspisivanje izbora za predstavnike srpske nacionalne manjine u preostalim jedinicama lokalne i područne samouprave. Izbori se trebaju raspisati za Zadarsku, Ličko-senjsku i Virovitičko-podravsku županiju, koje su nakon otezanja napokon uskladile svoje statute sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Dopunski izbori trebali bi se provesti i u nekoliko gradova, recimo u Benkovcu, Gospiću, Slatini, Grubišnom Polju, u općinama Plitvička jezera i Lovinac, te u Voćinu, Suhopolju, Novoj Bukovici, Čačincima i Mikleušu u Virovitičko-podravskoj županiji.

Kako saznajemo iz Ministarstva uprave, kontinuirano se provodi upravni nadzor u jedinicama u kojima nije provedeno usklađivanje statuta te im se izriču mjere o toj obavezi. Međutim, o kojim mjerama je riječ nismo uspjeli doznati. Sporno je održavanje dopunskih izbora u Udbini i Plaškom gdje srpska zajednica zbog svoje razjedinjenosti na redovnim lokalnim izborima nije uspjela dobiti predstavnike u izvršnoj vlasti. P. A.

•  

Ulična rasvjeta u ličkom Ondiću

Ovih dana malo životopisno selo Ondić na ličkoj magistrali, šest kilometara od Udbine u pravcu Gračaca, dobilo je javnu rasvjetu. Vrijednost projekta je 30 hiljada kuna, a ta brojka uključuje ishodovanje potrebne dokumentacije i samo postavljanje 15 rasvjetnih tijela, koja su ravnomjerno raspoređena u selu. Glavni financijer projekta je Dušan Uzelac zvani Dujo, privatni poduzetnik iz Australije, koji je odlučio pomoći napredak rodnog sela. Realizaciji projekta pomogla je i Općina Udbina sa 20 posto sredstava od ukupnog iznosa.

– To je samo početak pomoći. I dalje ću nastaviti raditi na stvaranju uvjeta za što ugodniji život u ovom inače lijepom, ali opustošenom kraju – poručio je Dušan Uzelac.

Kako to dolikuje ličkim običajima, uz janjetinu i pivo proslavljeno je puštanje u rad rasvjete, kako bi obasjavala selo još dugi niz godina. M. U.

•  

Akcija SNV-a i vojvođanskih vlasti

Kućanski aparati i mehanizacija za povratnike

Centar za razvoj i investicije Srpskog narodnog vijeća organizirao je raspodjelu povratničkih paketa u kojima su bile vešmašine, šporeti, frižideri, motokultivatori, krunjače kukuruza, bušilice, brusilice, hidrofori i motorne testere. Povratnički paketi kupljeni su sredstvima Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima AP Vojvodine s kojim SNV ima partnerski ugovor. Podijeljeni su povratničkim porodicama sa područja Osijeka, Kostajnice, Vrginmosta, Udbine, Gračaca, Obrovca, Žegara, Karina i Drniša.

Jedna od 15 porodica kojima su darovani kućanski aparati i poljoprivredna mehanizacija su povratnici Veselinovići iz Obrovca. Ova peteročlana porodica vratila se 2004. godine u zapaljenu kuću. Osim gole obnove, kažu, nisu dobili ništa.

– Zahvaljujemo se Srpskom narodnom vijeću i Izvršnom veću Vojvodine koji su nam omogućili da dobijemo motokultivator koji će nam biti praktičan za obradu zemljišta. Imamo zasijano 150 maslina i još sijemo paprike i paradajz. Moramo raditi jer samo tako možemo preživjeti – kaže Mirko Veselinović. P. A.

•  

Folklorni spektakl u Dvoru

Tko se boji “Krajine” još?

Tokom dvočasovnog programa “Zaigrajmo, zapjevajmo” 17. aprila u kino-sali u Dvoru pored domaćina, članova pododbora SKD “Prosvjete”, nastupili su i gosti, KUD “Krajina” iz Beograda, društvo sastavljeno od Krajišnika koji čuvaju tradiciju svog dalekog zavičaja. Domaćini su se predstavili s tri folklorne grupe: veterani dvorske “Prosvjete” s izvornim banijskim pjesmama, ojkačama i banijskim kolom, srednja dobna grupa izvela je plesove iz Šumadije i Pomoravlja te banijski drmeš, dok su najveći aplauz dobili najmlađi koji su izveli Brankovo kolo. Atmosferu su podgrijali i solo nastupi Nikoline Tepšić i Slobodana Milakovića, uz pratnju Dragana Radakovića.

Podršku domaćinima dala je i multikulturna folklorna sekcija Udruge umirovljenika iz Dvora. Prvi solo nastup pred dvorskom publikom imala je “Zlatna žica”, izdvojena tamburaška grupa iz “Pounjskog pletera”. Posebno zadovoljstvo večernjim programom izrazio je predsjednik pododbora Slobodan Repak.

– Djelujemo u tri sekcije, likovnoj, dramskoj i folklornoj. Naročito smo ponosni na najmlađe folkloraše koji vježbaju tek mjesec dana i ovo im je prvi nastup pred publikom. Poslije dugog vremena konačno smo se uspjeli omasoviti i sada brojimo 70 aktivnih članova. Jednu koreografiju na pozornici izvodi i po 20 mladih folkloraša, što je poseban uspjeh s obzirom na to da naši mladi dolaze s velikog prostora dvorske općine, pa ih je teško organizirati na probama – kaže Repak.

Na kraju programa svi su učesnici zajednički otpjevali najdražu pjesmu Banijaca, himnu “Dvor daleko”. Podršku učesnicima dali su i načelnik općine Nikola Arbutina i predsjednik općinskog VSNM-a Simo Rajšić.

KUD “Krajina” djeluje od 1996. i nastup u Dvoru je prvo njihovo predstavljanje u Hrvatskoj. Po riječima predsjednika Milorada Zagorca, imali su nekoliko poziva za gostovanje u Hrvatskoj, ali svaki je bio uslovljen da ne nastupaju pod pravim imenom.

– Naravno da na takve uslove nismo pristajali i drago nam je da smo konačno u Hrvatskoj. Sa velikim oduševljenjem prihvatili smo poziv Dvorčana – kaže Zagorac. Već ovog ljeta nastupaju na narodnim zborovima u Lici: za Ivanjdan u Metku, a u Vrhovinama za Petrovdan.

Domaćini iz dvorske “Prosvjete” 8. maja putuju u uzvratnu posjetu u Beograd, na smotru kulturno-umjetničkih društava zapadno od Drine, koja se održava u Domu sindikata. Prije toga kod kuće će još jednom pokazati šta znaju i umiju, i to za đurđevdanski program, 5. maja, uoči hramovne slave Dvora. P. Arbutina

•  

“Čipko” među Zagrepčanima

U dvorani “Prosvjete” u Zagrebu 15. aprila otvorena je izložba stripova “Čipko”, koje je Borivoj Dovniković Bordo doslovno od prvog broja crtao za dječji list “Bijela pčela”.

List koji uređuje riječki pododbor “Prosvjete” izlazi od 1994. i stigao je do 156. broja, izjavila je urednica Tatjana Oluić Musić.

Časopis izlazi jednom mjesečno tokom školske godine, s ciljem da djecu upozna s vrijednim srpskim autorima čija su se djela u okviru kroatizacije nastavnih programa našla izvan čitanki, ali i izvan knjižara, te da djecu upozna s ćirilicom koja se ne uči u osnovnim školama – rekla je urednica “Bijele pčele”. Sam Bordo naglasio je da surađuje s “Prosvjetom” od 1990. godine. O njegovom radu govorili su izvršna urednica “Bijele pčele” Ljerka Radojčić i voditelj Centralne biblioteke Srba Velimir Sekulić. Među brojnom publikom bio je i predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić.

Izložba koju čini 40 tabli stripa sa zadnje strane časopisa, a koja je ranije bila postavljena u Rijeci, u Zagrebu će se moći razgledati do kraja mjeseca. N. J.

Penzioneri i antifašisti

65 godina od oslobođenja Borova

Zajednička manifestacija obeležavanja oslobođenja i Dana podružnice penzionera ustanovljena je pre devet godina budući da su mnogi meštani članovi oba udruženja

U organizaciji opštinskog Udruženja antifašističkih boraca i antifašista, u Borovu je 13. aprila obeležena 65. godišnjica oslobođenja mesta u Drugom svetskom ratu, a istog dana borovski penzioneri su proslavili Dan svoje podružnice.

Zajednička manifestacija ustanovljena je pre devet godina budući da su mnogi meštani Borova članovi oba udruženja. Ove godine se kod spomenika palim borcima i žrtvama fašizma u centru mesta okupilo više od 200 Borovaca i njihovih gostiju. Nakon parastosa, koji su obavili borovski sveštenici Čedo Lukić, Milenko Grebić i Nenad Dragičević, okupljeni su minutom ćutanja odali počast žrtvama rata. Predsednik Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Opštine Borovo, Siniša Rakazović, podsetio je na događaje iz aprila 1945. kada su se vodile završne borbe za oslobađanje zemlje i na značajan doprinos Borovaca u NOB-u, o čemu svedoče i 123 imena uklesana u spomenik.

Osim organizatora komemoracije, vence su položile delegacije Opštine Borovo, opštinskog Veća srpske nacionalne manjine, SDSS-a, Zajednice antifašističkih udruženja Osječko-baranjske županije, Nove srpske stranke, delegacije Opštine Medina u Mađarskoj, kao i tamošnje organizacije penzionera, antifašisti iz Apatina, Sombora i Vukovara, te predstavnici penzionerskih organizacija iz Bečeja, Elemira, Sombora, Vrbasa, Sremskih Karlovaca i Novog Bečeja. Prigodan program povodom 65. godina pobede nad fašizmom izveli su učenici Osnovne škole Borovo, članovi dramsko-recitatorske sekcije koju vode nastavnice Nada Kukić i Radmila Tolić.

Povodom Dana podružnice, borovski penzioneri su takođe ugostili brojne pobratime i prijatelje. Prema rečima predsednice Milice Popadić, proslavi su pored penzionera iz podružnica ovog područja koje deluju u okviru krovnog Udruženja Zapadni Srem, prisustvovale delegacije iz Apatina, Bečeja, Novog Bečeja, Elemira, Sombora, Odžaka, Vrbasa i Sremskih Karlovaca u Srbiji, Medine u Mađarskoj i Bijeljine u Republici Srpskoj.

Povodom 12. aprila, Dana osobođenja Vukovara, vence su na spomenik oslobodiocima, borcima Crvene i Jugoslovenske armije u Borovu naselju, te na spomen-kosturnicu u Vukovaru, u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 388 žrtava pobijenih na Dudiku, 155 poginulih boraca Pete vojvođanske udarne brigade i 62 borca Crvene armije, položile delegacije Udruženja antifašista, Grada Vukovara, Generalnog konzulata Srbije u Vukovaru,  Zajedničkog veća opština, SDSS-a, SDP-a i NSS-a. D. Bošnjak

•  

Dok jedni slave drugi ruše

Samo dan nakon skupa u Borovu, svi venci položeni na spomenik herojima i borcima Crvene i Jugoslovenske armije bili su rastrgani i razbacani. Nije prvi put da je taj spomenik na meti vandala, jer je i ranijih godina često bio išaran uvredljivim grafitima, ali ono što iznenađuje je činjenica da se takvi vandalizmi događaju usred bela dana. Naime, predsednik Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Vukovara Dražen Vilenica zaprepastio se kada je slučajno, prolazeći parkom u čijem se centralnom delu spomenik nalazi, zatekao dve maloletnice kako pokušavaju zapaliti vence. Kada im se obratio, pobegle su, a Vilenica je slučaj prijavio policiji. Ono što pomenute devojčice nisu uspele, uradili su nepoznati počinioci tokom noći.

– Nije im bilo dovoljno da vence pobacaju, već su ih rastrgali tako što su njima udarali u obližnja stabla – kazao je Vilenica. D. B.

•  

SPD “Privrednik”

Fond “Ivana Vujnović” za najbolje studente

Za stipendiju mogu konkurirati mladi ljudi koji ostvaruju izvrsne rezultate u školovanju, dokažu da znaju strane jezike i koji će se aktivirati u “Privredniku”

Srpsko privredno društvo “Privrednik” osnovalo je fond “Ivana Vujnović” putem kojeg će “Privrednik” godišnje stipendirati najmanje jednog izvrsnog studenta. Ugovor o formiranju fonda potpisan je 13. aprila, nakon sjednice Upravnog odbora “Privrednika”. Prema riječima članice Upravnog odbora “Privrednika”, inicijatorice ovog projekta Nevenke Ljubić, osnivačka sredstva fonda iznose 20 hiljada kuna, a ugovor je potpisan na četiri godine, uz mogućnost produženja.

Za stipendiju iz tog fonda mogu konkurirati mladi ljudi koji ostvaruju izvrsne rezultate u školovanju, dokažu da znaju strane jezike i koji će se aktivirati u “Privredniku”. Stipendiju dobiva najbolji student i ona je prelaznog tipa. Dobitnik stipendije moći će konkurirati i naredne godine, kaže Nevenka Ljubić koja očekuje da bi se, ako i drug podrže taj fond, on mogao proširiti i omogućiti stipendiju za dvoje najboljih studenata.

Inače, fond nosi ime po njenoj kćerki Ivani Vujnović koja je zbog iznenadne teške bolesti umrla 1995, sa 16 godina. Ivana je bila odlična učenica zagrebačke 18. gimnazije, izuzetna u svakom pogledu. Odlazila je na ljetne škole u inozemstvu, pored francuskog govorila je engleski i njemački jezik, svirala je klavir. Iznenadna teška bolest sve je to prekinula. Zbog toga se ovim fondom, u znak sjećanja na Ivanu Vujnović, želi omogućiti nekom drugom da ostvari svoje snove i ambicije. N. Jovanović

•  

Unuku Šime Krasić “izgorjelo” pola miliona kuna

Dugoreška Pamučna industrija, firma sa tradicijom dužom od 150 godina, i dalje nema pravog vlasnika i morat će opet u prodaju. Nakon što se gotovo dvadesetak puta na raspisane natječaje nitko nije javljao, prva prodaja Željku Martiškoviću na kraju nije realizirana jer kupac nije na vrijeme uplatio kupovnu cijenu i tako je ostao bez pologa – kaucije od 500 hiljada kuna.

Prije mjesec dana firma-posrednik “Prave nekretnine”, u vlasništvu Luke Ivančića, mladog studenta ekonomije i unuka glavne državne revizorice Šime Krasić, kupila je Pamučnu za 16,8 miliona kuna. Stvarni kupci, uz Ivančića, zapravo su bili “Glasteks” Stjepana Pavića, koji je prije Pamučnoj po mnogo višim cijenama iz inostranstva nabavljao osnovnu i ostalu sirovinu, i tekstilna firma “Neda” iz Senja. No, ni oni nisu na vrijeme uplatili 16,8 miliona kuna pa je prodaja proglašena nevažećom, a i ostali su bez pola miliona kuna kaucije. Kako se moglo pročitati u nekim medijima, kupci su za sve osudili medije, negativnu reklamu i percepciju mladog kupca Ivančića i njegove bake, državne revizorice Šime Krasić. Žale se na prekratak rok za uplatu novca. Bit će da su nesuđeni vlasnici dugoreške Pamučne pobrkali lončiće – valjda su prije javljanja na natječaj morali imati obezbijeđena sredstva, gotovinu, kredit ili bar bankovnu garanciju, a tek onda ići u kupovinu. Ili su možda i ovdje trebali biti u igri neki menadžerski krediti i slične makinacije? M. C.