Reži me

Godinu i pol dana otkako se gospodarska kriza počela ozbiljno osjećati, a devet mjeseci nakon što je u srcu te krize i sama preuzela upravljanje državom, premijerka Jadranka Kosor konačno je predstavila Vladin program gospodarskog oporavka.

Vladin dokument od 27 stranica najopsežniji je popis programskih natuknica izrađen od izbijanja krize, ali on gotovo nikoga nije uspio impresionirati. Iako se na tako obiman paket mjera moralo dugo čekati, on više djeluje kao popis društvenih problema nego kao popis aktivnosti koje treba poduzeti za spas hrvatskoga gospodarstva. Od gotovo 150 najavljenih mjera, tek ih je nekoliko s trenutačnim i izravnim učinkom na gospodarstvo, dok se ostatak svodi na srednjoročno i dugoročno pospremanje sustava koje je itekako nužno, no zbog čega su iz oporbenog SDP-a Vladin program nazvali predizbornim programom.

Politički, a ne ekonomski okvir

Ono što se u predloženim Vladinim mjerama fiskalne politike može izdvojiti kao konkretna pomoć gospodarstvu je smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja poput vodnog doprinosa i spomeničke rente, što bi trebalo rasteretiti tvrtke, a u mjerama za oživljavanje gospodarstva ističe se jednokratno podmirenje dugova iz domene Vlade do 1. lipnja, što bi trebalo povećati likvidnost. Sve ostalo su neizravne mjere, na čiji će se efekt morati čekati, a osobito je razočaravajući dio o poticanju investicijskih projekata, u kojem se naglasak stavlja na energetiku, zaštitu okoliša, obrazovanje i zdravlje, poljoprivredu i infrastrukturu, no u kojem nije naveden nijedan konkretni projekt, što dovoljno govori o razini njihove pripremljenosti u ovom trenutku. Također, iako se proklamira da će se cilj gospodarskog oporavaka temeljiti na rastu proizvodnosti, u Vladinom programu nema nijedne natuknice koja bi se izravno doticala povećanja proizvodnje.

 – Ovo je politički okvir koji je suviše općenit i površan i u kojem zapravo nema dovoljno ekonomskih politika. U njemu nema ništa o industriji, nema nikakvih konkretnih projekata. Vlada je trebala ići u pragmatičnijem smjeru, a ovo je jedna politička deklaracija, koja je daleko ispod standarda izrade ekonomskih programa zemalja poput Poljske i Češke, nedavno i Mađarske, Rumunjske i Grčke – kaže za “Novosti” ekonomski analitičar Damir Novotny, navodeći kako je razočaran onim što je premijerka predstavila javnosti.

Umjesto da pokaže snagu Vlade, program je u velikom broju segmenata razotkrio njezinu slabost u dosadašnjim pokušajima da nametne i provede već proklamirane mjere. Tako se u programu ponovno naglašava potreba skraćivanja rokova plaćanja državnih tvrtki, što znači da su ti rokovi, unatoč ranije poduzetim aktivnostima, i dalje predugi, zatim se najavljuje “dosljedna primjena Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja”, čiji je smisao bio u brzom ishođenju dozvola za velike investicije, što znači da se taj, prošle godine donesen zakon, u praksi ne provodi. Najavljuje se i “dosljedna primjena odluke Vlade o smanjenju ukupne mase plaća za deset posto” u državnim tvrtkama, što opet znači da ni ta lanjska Vladina odluka nije do kraja primijenjena. Također, najavljuje se analiza učinkovitosti najznačajnijih horizontalnih državnih potpora koje se daju tvrtkama, nadzor nad primjenom centraliziranog sustava javne nabave, izrada evidencije državne imovine i registra zaposlenika javnog sektora, priprema plana privatizacije, izrada izlaznih strategija za nekonkurentne dijelove industrije itd., što zapravo daje poraznu sliku stanja stvari u državnoj upravi, ministarstvima i agencijama, pokazujući da ništa od toga u ovom trenutku ne postoji ili još nije spremno za primjenu. Uzme li se u obzir stanje u brodogradnji i upitan rezultat aktualnih natječaja za prodaju navoza, izostanak strategije za nekonkurentnu industriju upravo je alarmantan.

Podrška koalicijskih partnera?

Iako je premijerka kazala kako je za svoj program dobila podršku svih koalicijskih partnera, njihove su reakcije zapravo podijeljene. Uz načelnu podršku zacrtanim mjerama i reformama, potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izrazio je sumnju u to raspolaže li Vlada političkim sredstvima i ljudima sposobnima za njegovu realizaciju, a izjavio je i kako Vladi daje vrlo kratak rok za provedbu mjera.

Dok je s jedne strane predsjednik HSLS-a Darinko Kosor odlučio poduprijeti program, zadovoljan predloženim smjerom liberalizacije, sasvim iz drugog smjera stigla je reakcija predsjednika HSS-a Josipa Friščića, koji je izrazio zadršku prema politici poticaja u poljoprivredi, što pokazuje da ta stranka još nije spremna odustati od nekih elemenata dosadašnje politike.

– Imamo tri grupe politika koje su u rukama Vlade, proračunsku, poreznu i industrijsku. U proračunskoj se politici ovim programom nije napravilo ništa. Tu nema bitnih promjena u strukturi proračunskih rashoda, a tek se najavljuju strukturalne promjene i razdvajanje socijalnih od ekonomskih politika. Poreznim politikama se može djelovati na poticanje gospodarskih aktivnosti tako da se oporezuju neproduktivne a potiču produktivne investicije, što je sasvim druga stvar od prikupljanja poreza radi prihoda za javni sektor. Grci su sada modernizirali svoj porezni sustav u tom smjeru, a još ranije Poljaci i Slovaci, koji su tako ubrzali gospodarski rast. No, nama je PDV za sve sektore isti, primjerice imamo 23 posto i za turizam, dok drugi imaju samo osam posto. Također, u ovom dokumentu o industriji nema ništa, a trebalo bi novom industrijskom politikom stvoriti novu strukturu proizvodnje, što su Poljaci i Slovaci uspjeli postići iznimno brzo, u roku od pet godina i sada imaju nevjerojatno vitalnu ekonomiju – upozorava Novotny. Suprotno njegovim porukama, u Vladinom dokumentu, koji je premijerka predstavila kao osobni program, nema ni spomena o PDV-u pa tako ni o njegovom eventualnom vraćanju na stopu od 22 posto.

Iako je najavljeno donošenje plana smanjivanja broja zaposlenih u javnom sektoru za pet posto i njegovo provođenje u narednih nekoliko godina, kao i restrukturiranje obrazovnog i zdravstvenog sustava, Novotny smatra da se Vlada u ovom trenutku trebala koncentrirati na paket mjera za kratkoročnu stabilizaciju sustava i povećanje domaće potrošnje.

– Nama su restorani prazni, nema potrošnje, a umjesto optimizma sada se ponovno potiče strah. Racionalizacija javnog sektora je potrebna, ali Vlada opet radi istu grešku kao i s kriznim porezom i daje signal da su zaposlenici tog sektora predmet otpuštanja. U takvom ozračju ljudi će opet štedjeti jer u gotovo svakoj obitelji netko radi u javnom sektoru. Vlada je prije takve najave morala pružiti perspektivu zapošljavanja u privatnom sektoru, što su učinile druge zemlje – kaže Novotny.

Projekti ni na vidiku

U Vladinom programu dinamizacije tržišta rada nema naznaka takvih perspektiva, a spominje se i načelo “fleksigurnosti” koje bi moglo ukazivati na promjene radnog zakonodavstva u smjeru liberalizacije i lakšeg davanja otkaza.

Dodatne prihode država će ove godine pokušati ostvariti prodajom svojih udjela u tvrtkama gdje su oni manji od 25 posto, što je proces koji cijelo vrijeme traje putem Hrvatskog fonda za privatizaciju, pa je pitanje zašto do sada nije bio intenziviran i koji su razlozi priječili Vladu da ranije proda svoje udjele u velikim tvrtkama, primjerice Podravki (više od 20 posto) ili Tisku (više od 13 posto). Također, Vladin program predviđa da se projekti u energetici i drugim sektorima financiraju privatnim kapitalom i sredstvima fondova EU-a, za što je potrebno imati dobro pripremljene projekte, a u ovom trenutku još ne postoji ni njihov popis. Što se tiče poticanja izravnih stranih ulaganja, u tom segmentu također nije navedena nijedna konkretna mjera kojom bi se privuklo strane investitore, već se predviđa provođenje niza analiza i osnivanje niza koordinacijskih tijela.

Kada se u Vladinom programu kao mjera predstavlja, primjerice, “osnivanje međuresorne radne grupe radi identifikacije svih dosadašnjih prepreka za izravna ulaganja i izrada plana njihova uklanjanja”, jasno je koliko smo još daleko od pravih poticajnih mjera.

Ukida se harač, ali i porezne olakšice         

Među mjerama fiskalne politike spominje se ukidanje kriznog poreza do 1. studenog, što zapravo nije nikakva mjera. Upravo suprotno, mjera je bila uvođenje tzv. harača, što je poslužilo za krpanje proračuna, koja bi dva mjeseca nakon navedenog datuma ionako zakonski istekla. Budući da će država to nadoknaditi ukidanjem svih poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak, pojedini su mediji to već otvoreno proglasili Vladinom prevarom građana. Znatnije porezno rasterećenje građana neće donijeti ni uvođenje novih stopa poreza na dohodak od 12, 25 i 40 posto, dok će zaposleni u javnom sektoru ove godine još ostati i bez božićnice i regresa. Iz toga je jasno vidljiva orijentacija na proračunske uštede, kojima će poslužiti i najavljena revizija sustava povlaštenih mirovina, dok nema jasnog određenja za povećanje domaće potrošnje.