Steže se obruč oko Sanadera?

Privođenje bivšeg potpredsjednika Vlade i člana predsjedništva HDZ-a Damira Polančeca zbog sumnji u zloupotrebu ovlasti u aranžmanima Podravke s MOL-om i OTP bankom još jednom je protumačeno kao stezanje obruča oko bivšeg premijera Ive Sanadera, do kojeg vode tragovi još nekoliko u proteklih godinu dana otvorenih afera.

Afera Podravka, koja je krenula od razotkrivanja tajnog plana Spice, pomoću kojeg su Podravkini menadžeri putem transakcija s Fima grupom navodno pokušali nezakonito steći većinski paket dionica koprivničke tvrtke, širenjem istrage dovela je do Podravkinih kredita kod mađarske OTP banke, vlasnički povezane s naftnom kompanijom MOL, koja je u vrijeme sklapanja tih aranžmana stekla upravljačka prava nad Inom. Iako su kroz istragu u Podravci isplivale i neke manje afere, ta afera mogla bi se povezati sa Sanaderom jedino u slučaju da su je istražitelji uspjeli povezati s Inom, u čemu su dobili pomoć mađarskih kolega. Ukoliko je prenošenje većinskih upravljačkih prava u Ini na MOL bilo povezano s OTP-ovim kreditiranjem Podravke, teško je moguće da je Polančec u takvim aranžmanima solirao, bez znanja tada svemoćnog šefa Sanadera.

Druga Uskokova i policijska istraga, koja puno izravnije vodi do Sanadera, vezana je uz namještanje marketinških poslova u državnim tvrtkama agenciji Fimi Media Nevenke Jurak, koja je na taj način uprihodila na desetke milijuna kuna. Nedavno smijenjeni član uprave Croatia osiguranja, HDZ-ovac Damir Mihanović, zapravo je prvi svjedok koji je javno progovorio o vodećoj Sanaderovoj ulozi u bilo kojoj od afera. Mihanović je u razgovoru za HTV ispričao kako je bio jedan od 20-ak predstavnika državnih tvrtki pozvanih u proljeće 2007. godine na sastanke s premijerom Sanaderom i ravnateljem Carinske uprave Mladenom Barišićem, gdje su im dane upute da sklapaju marketinške ugovore s Fimi Mediom, čija je vlasnica Barišićeva bliska prijateljica.

Treća afera, za koju neki drže da je bila pravi razlog Sanaderove ostavke, odnosi se na sumnjive poslove austrijske Hypo banke u Hrvatskoj. Bivša tajnica Miroslava Kulte još je 2000. godine DORH-u ispričala kako je Sanaderu zbog posredovanja u dobivanju kredita Hypo banke 1996. godine isplaćena provizija od 800 tisuća njemačkih maraka, no njeno je svjedočenje ostalo nepoznato sve dok ga 2003. nije objavio tjednik “Feral Tribune”. Navodno je Sanader bio ključna osoba koja je tijekom 1990-ih, a i u kasnijim godinama, otvorila vrata ulasku Hypo banke u Hrvatsku, koja se zatim pojavljuje kao glavni kreditor mutnih kupoprodaja nekretnina te financijer poslova ljudi poput generala Vladimira Zagorca. No do stezanja obruča u slučaju Hypo banke nije došlo zbog mara hrvatskih istražitelja, već zbog činjenice da je austrijska država u prosincu prošle godine bila prisiljena nacionalizirati posrnulu Hypo grupu, nakon čega je formirala poseban istražiteljski tim sa zadatkom da otkrije sumnjive poslove koji su banku doveli do kolapsa.