Regija stranaca

U Sarajevu se obilježava deseta godišnjica Igmanske inicijative

Jedinstvena BiH i europske integracije nemaju alternativu

Predsjednici država regije sastat će se 29. i 30. svibnja u Sarajevu na obilježavanju desete godišnjice Igmanske inicijative, koordinacije nevladinih organizacija iz zemalja bivše SFRJ. Zoran Pusić, dopredsjednik Igmanske inicijative, potvrdio je za “Novosti” da će se u Sarajevu sastati hrvatski predsjednik Ivo Josipović, srbijanski Boris Tadić, crnogorski Filip Vujanović i član predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

– Govorit će se o unapređenju suradnje zemalja u regiji s naglaskom na to da je samoodrživost i funkcionalnost BiH kao jedinstvene države moguća i izvan institucionalnog polja međunarodne zajednice, propisane još Dejtonskim sporazumom. Postoji puno građana i političara koji smatraju da je Bosna njihova zemlja i da bi trebala biti jedinstvena država, no na vlasti se još nalaze oni koji vuku podrijetlo iz ratnih sukoba 90-ih. Razgovarat će se i o orijentaciji zemalja regija prema europskim integracijama u kojima osobno vidim mogućnost mirnog razvoja i stabilizaciju regije – rekao je Pusić. Dodaje da je vrlo bitno da se na jednom mjestu sastaju četvorica predsjednika, a ne manje je značajno što ovakav skup organizira nevladina organizacija.

– Smatramo da smo mi ti koji stvaramo atmosferu i namećemo teme kojih se visoka politika inače kloni pod izlizanom uzrečicom da još nije došlo vrijeme. Zato smo smatrali da je jako korisno da na jednom mjestu okupimo političare s čijim se postupcima nismo uvijek slagali u prošlosti, a neke ne opravdavamo ni danas. No, zaključak je da čelnicima regije Europska unija mora biti od prioritetnog značaja, jer su prednosti koje ona nudi nemjerljive s drugim opcijama. Europske integracije ovim prostorima nude funkcionalno rješenje za nekoliko generacija unaprijed te mir i odsustvo bilo kakve vojne napetosti – tvrdi Pusić.

Na skupu u Sarajevu državnici bi se trebali dotaknuti i suradnje s Haaškim sudom i slučajevima neprocesuiranih ratnih zločina u BiH. D. Grozdanić

Dani Sarajeva u Beogradu

U publici više Sarajlija nego Beograđana

U Beogradu su od 19. do 23. maja održani četvrti po redu Dani Sarajeva, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava – koncerti, pozorišne predstave, panel diskusije, izložbe… Reklo bi se za svakoga ponešto. Za svakoga, ali ne baš i za Beograđane.

Ideja organizatora Dana Sarajeva u Beogradu jeste da približe dva grada, posebno omladinu i da simbolično obeleže dane početka četverogodišnje opsade grada (maj 1992). Plemenita ideja, koja na žalost već četvrtu godinu ne uspeva da privuče one kojima je namenjena. Gotovo svaki događaj pratilo je više Sarajlija nego Beograđana. Za muzičare je to možda bilo zgodno jer su imali svoju publiku, ali to svakako nije bila poenta Dana Sarajeva.

To je posredno primećeno i na panel diskusiji “Odnosi u regionu, 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma”. Jedan od zaključaka panela je da su građani pasivni i nezainteresovani. Možda su najveće interesovanje za Dane Sarajeva u Beogradu pokazali pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova koji su viđeni na svakom događaju – od Kolarca gde su uglavnom održavane muzičke manifestacije, pa do Centra za kulturnu dekontaminaciju gde su bile panel diskusije. I to je zapravo slika i Beograda i Srbije, a u pravcu otklanjanja potencijalnih opasnosti koje će privlačiti policiju treba da idu ciljevi Inicijative mladih, ali pre svega političkih struktura.
Bez obzira na sve to, bilo je lepo ugostiti Sarajlije i družiti se s njima. U iščekivanju sledećeg festivala ostaje nada da će se odnos Beograđana prema Sarajevu izmeniti, a to je dug put. U Inicijativi mladih su utabali jedan deo i u tome zaslužuju svaku podršku. D. Kožul