“Dopunsko” gubi oko 370.000 ljudi

Nastavak reforme zdravstvenog sustava u sklopu Vladinih gospodarskih mjera, naziv je dokumenta koji ovih dana javno promovira ministar zdravstva Darko Milinović i koji, sudeći po onome što u njemu piše, donosi uštede državnom proračunu, ali malo izravne dobiti pacijentima, a jednom dijelu osiguranika oduzima pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje.

Dopunsko osiguranje na račun države uveo je za čak 1,25 milijuna osiguranika sam Milinović, obezvrijedivši tim potezom efekt odvraćanja koji je trebala imati participacija, a sada će ga izgubiti oko 370 tisuća ljudi, čime će država uštedjeti 550 milijuna kuna. “Dopunsko” ostaje učenicima, studentima, stopostotnim invalidima te darovateljima krvi i organa, a gube ga oni čiji prihodi prelaze 1.516 kuna po članu obitelji, što uključuje 100 tisuća invalida sa 80 posto i više oštećenja, 30 tisuća ratnih invalida i velik broj nezaposlenih koji imaju zaposlenog bračnog druga.

U Milinovićevoj prezentaciji, doduše, postoji i dio o tome što pacijenti dobivaju njegovom reformom, a koji se odnosi na navodne pozitivne efekte kojima će rezultirati spajanje 16 zagrebačkih bolnica u samo šest ustanova. Ministarstvo zdravstva time je naumilo uštedjeti 318,5 milijuna kuna godišnje, smanjivanjem kadrova u upravi, administraciji i tehničkim službama, te boljom organizaciju javne nabave. Kako tvrdi Milinović, pacijenti će od svega toga imati koristi jer će se zbog koncentracije resursa stvarati centri izvrsnosti, eliminirati dupliciranje kapaciteta, smanjiti liste čekanja za 20 posto, uvesti smjenski rad i pojednostavljeno naručivanje. No u cijeloj je priči nejasno kako će sve te uštede i kadrovska rezanja odjednom poboljšati razinu zdravstvene usluge i pogotovo kako će se smanjivanjem broja bolničkog osoblja skratiti liste čekanja, a smanjivanjem bolničke administracije poboljšati naručivanje kada ono ne funkcionira ni uz sadašnje kadrove.

Zagrebačke bolnice gutaju 4,2 milijarde kuna godišnje, pri čemu polovica odlazi na plaće 15.533 zaposlenih, od čega 11.038 zdravstvenih, 1.228 administrativnih i 2.892 tehničkih radnika. Spajanjem bi se uštedjelo 13,3 milijuna kuna na plaćama rukovodilaca, a dodatnih 30 milijuna kuna smanjenjem administrativnog osoblja za 20 do 30 posto, prirodnim odljevom kroz sljedećih pet godina. Pacijenti bi od toga trebali nekako profitirati zbog, kako se navodi, “povećanja učinkovitosti”, iako je jasno da bi ista administracija trebala povećati svoju učinkovitost za čak 20 do 30 posto samo da bi nadoknadila odljev kadrova.

Daljnje uštede od čak 100 milijuna kuna Milinović je zamislio na smanjenju tehničkog osoblja kroz autsorsing, pri čemu je planirao da će 13,7 milijuna kuna uštedjeti samo na čistačicama koje bi prema njegovom izračunu trebale čistiti bolnice čak 2,7 puta jeftinije kada ih se preseli u privatni sektor. Najveći dio uštede, čak 170 milijuna kuna, planiran je objedinjavanjem javne nabave svih bolnica, što bi navodno trebalo skresati izdatke za deset posto.

Dok u tom dijelu Milinovićevog programa zapravo nema nikakvih dobitaka za pacijente, stvarni dobitak mogao bi se osjetiti u planiranom, znatno strožem reguliranju dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u privatnim klinikama. Naime, liječnici bi dopunski rad mogli obavljati samo uz odobrenje ravnateljstva bolnice u kojoj su zaposleni, i to ukoliko ta bolnica pokriva svoje potrebe. Pritom će privatna klinika ugovor o njihovu angažmanu morati sklopiti s bolnicom, a ne više direktno s liječnikom, te plaćati taj angažman bolnici, koja će naknadu svojem zaposleniku isplaćivati zajedno s plaćom. Upućeni kažu kako će uvođenje ove korisne mjere sigurno naići na otpor liječnika i pitanje je hoće li je ministar uopće moći provesti.