Huškanje protiv arbitraže

Nepuna tri tjedna do referenduma o hrvatsko-slovenskom arbitražnom sporazumu, koji će u Sloveniji biti održan 6. lipnja, postoji velika opasnost da sporazum bude odbačen i da se ponovo zakompliciraju odnosi dviju susjednih zemalja, koje su od prošle jeseni postigle značajan napredak na rješavanju graničnog pitanja.

Ukoliko birači na referendumu odluče poništiti travanjsku ratifikaciju sporazuma u parlamentu, slovenski parlament u sljedećih godinu dana više ne bi mogao odlučivati o istom pitanju. Još važnije od toga, vladi slovenskog premijera Boruta Pahora, koja je sporazum predstavljala kao svoj veliki uspjeh, time bi bio nanesen težak udarac koji bi značajno narušio njen kredibilitet za drukčiji pokušaj rješavanja graničnog spora s Hrvatskom.

Sam Pahor ovih dana upozorava građane da bi odbacivanje arbitraže dovelo Sloveniju u nezgodan međunarodni položaj i uz moguću eskalaciju incidenata, vodilo narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom. Iako i slovenski komentatori smatraju da u slučaju odbacivanja sporazuma Slovenija više neće moći pred Europskom unijom opravdavati blokadu pojedinih poglavlja, veliko je pitanje i kako će se ta situacija, zbog unutarnje dinamike slovenske politike, odraziti na hrvatske pristupne pregovore.

– Toplo se nadam da će referendum proći jer je to očiti interes naših međusobnih odnosa te da ćemo time zatvoriti tu temu koja ionako neće predstavljati problem kada Hrvatska uđe u Uniju. No mislim da Slovenija neće zaustaviti naše pregovore s Unijom, čak i u tom najgorem slučaju da referendum ne prođe, jer bi, politički gledano, daljnja blokada pregovora bila štetna za Sloveniju. U slučaju odbacivanja, prvi je problem za Sloveniju što bi to bilo “ne” sadašnjoj parlamentarnoj većini koja je sporazum ratificirala. Drugi je problem to što je, načelno, sastavni dio dogovora o arbitraži bilo odvajanje pitanja rješavanja graničnog spora od pitanja hrvatskih pristupnih pregovora. Ukoliko bi došlo do odbijanja sporazuma na referendumu, Hrvatska bi sa Slovenijom trebala dogovoriti drugu formu rješavanja graničnog pitanja, odnosno ponovo otvoriti bilateralne razgovore. Formalno gledano, Slovenija nije iscrpila mogućnosti blokade pregovora, ali mislim da faktički ne bi bilo u njenom interesu da ponovo aktivira blokadu zbog iste teme, jer je to dovodi u neobjašnjivu poziciju sa stanovišta Unije. Toga su slovenska vlada i parlamentarna većina bile svjesne kada su krenule u cijeli proces potvrđivanja sporazuma na referendumu – kaže Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU.

MEĐUNASLOV: Slovenija do Mirne

Do prije nekoliko mjeseci ankete su pokazivale da većina slovenskih građana podržava arbitražu. No ishod je svakog dana sve neizvjesniji, pogotovo otkad je slovenska oporba pokrenula žestoku kampanju protiv sporazuma. Oštra je podjela dovela do toga da su u polemici oko referenduma dobrosusjedski odnosi bačeni u drugi plan, dok se birače nastoji elektrizirati stalnim guranjem u prvi plan pitanja o tome hoće li Slovenija arbitražom dobiti izravan izlaz na otvoreno more.

Pri tome Pahor otvoreno uvjerava javnost da je taj izlaz arbitražnim sporazumom osiguran i da Hrvatska na takav sporazum nikada ne bi pristala da njegovim potpisivanjem nije bila uvjetovana deblokada pregovora. Bivši premijer i predsjednik najjače oporbene stranke SDS Janez Janša tvrdi da je sporazum štetan jer će njime Slovenija izgubiti suverena prava na moru.

– Oporba huška protiv arbitraže, a najglasniji je Janša, koji koristi priliku za skupljanje poena za povratak na vlast, zbog čega je spreman porušiti sve što je do sada napravljeno. Prije dvije godine dogovorio je s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom da se ide na Međunarodni sud pravde u Haagu. No sada, kada je umjesto Haaga u pitanju arbitraža, više na to ne pristaje. Za njegova mandata bio je opće prihvaćen stav da nakon 19 godina neuspjelih pregovora treba dati trećoj strani da riješi problem, no oni se sada vraćaju unazad i tvrde da će taj treći raditi na našu štetu. To je ujedno i jedini argument svih onih koji su protiv sporazuma. Oni u ovoj krizi pokušavaju nahuškati ljude da ne glasaju o tome treba li ići na arbitražu, već da ustvari glasaju protiv vlade – kaže Robert Botteri, jedan od osnivača i urednika slovenskog tjednika “Mladina”.

Na strani protivnika arbitraže angažirala se i većina slovenskih medija, uključujući i nacionalnu televiziju, čiji je urednički kadar još pod kontrolom Janše, ali i komercijalne televizije, koje plasiranjem stereotipa oko arbitraže podilaze svojoj publici.

– Na TV Sloveniju nikako ne bi smjeli dolaziti ljudi koji govore da bi Slovenija trebala biti do rijeke Mirne. To je huškanje. No takav čovjek dođe u emisiju, primjerice sa sucem ustavnog suda, koji pokušava racionalno argumentirati, ali ga se ne čuje. Listovi “Delo” i “Dnevnik” urednički su za arbitražu, ali ipak objavljuju obje strane, dok je “Mladina” jedini medij koji je striktno “za”, i uopće ne objavljujemo stavove ljudi koji su protiv. Naš je stav da je svejedno što će se dogoditi na arbitraži, no da mi sada biramo hoćemo li se ponašati kao Europa ili kao Balkan početkom 1990-ih i hoćemo li se u perspektivi zaratiti ili ćemo biti dobri susjedi. Postavljamo to tako oštro: birate između Balkana i Europe, između rata i mira – kaže Botteri.

– Politički proces koji se odvija u Sloveniji najbolje mogu razumjeti upravo hrvatski građani, kaže Vesna Pusić, budući da je i Hrvatska izgubila dosta vremena dok se nije izgradio politički konsenzus oko arbitraže. No u Sloveniji se sada pozicija i opozicija politički konstituiraju oko ove teme, pa je ona postala više pitanje unutarnjih političkih odnosa nego odnosa prema Hrvatskoj.

Zbog konsenzusa u Saboru, u Hrvatskoj nije bilo potrebe da se poseže za referendumom, dok je u Sloveniji za njegovo organiziranje dovoljno 40.000 potpisa i oporba ga je mogla pokrenuti u svakom trenutku.

MEĐUNASLOV: Pucanje filma

– Referendum je način da se političke elite oslobode političke odgovornosti. Po meni je ovaj sporazum odluka za koju je vlada trebala preuzeti odgovornost, a ako tu odgovornost može podijeliti s opozicijom, to bolje. No zbog političke podjele u Sloveniji to nije slučaj. Mi smo pri punoj svijesti da arbitraža nije idealno rješenje za Hrvatsku, kao što bi i sa slovenske strane nešto drugo bilo prihvatljivije, ali politika je umijeće mogućeg i ovo je jedna mogućnost koja je realna. Uz cijelo to nadmetanje o tome kome arbitraža koristi, a kome šteti, praktički gledano, najbolje će rješenje biti ulazak Hrvatske u Uniju, jer ta granica tada prestaje biti prepreka za ljude, od čega će koristi imati i građani Slovenije – drži Vesna Pusić.

Njenu procjenu da Pahor neće ni u slučaju propasti referenduma kočiti ulazak Hrvatske u Uniju dijeli i Botteri, koji navodi da je Pahor, s obzirom da mu je sporazum jedina svjetla točka u krizi, stavio sve na tu kartu, te da bi zaoštravanje odnosa s Hrvatskom bio salto mortale zbog kojeg bi izgubio podršku svojih pristaša.

– No ako referendum propadne, gotovo je s ovom vladom. Ona može izdržati do kraja mandata, ali izgubit će izbore, koji će sigurno biti prije ulaska Hrvatske u Uniju. A kada dođe Janša, pojavit će se problem ratifikacije pristupnog ugovora u parlamentu i ponovo će biti moguća blokada – strahuje Botteri.

Uspjehom referenduma, Pahorova bi vlada ojačala svoju poziciju, a Hrvatska bi u pregovaračkom poglavlju Vanjska politika imala čistu situaciju u pogledu odnosa sa susjedima. U tom slučaju, dvije bi vlade mogle relativno mirno pristupiti formiranju arbitražnog tijela čija bi odluka o granici trebala uslijediti nakon okončanja hrvatskih pregovora. Prema slovenskim analitičarima, rezultat referenduma u najvećoj mjeri ovisit će o tome hoće li Pahorova vlada uspjeti motivirati birače sklone arbitraži da se pojave na biralištima.

– Dio ljudi smatra da je referendum bez veze, jer će Hrvatska ionako za par godina biti u Uniji, pa više neće biti granice. Drugi govore kako ne žele odlučivati o tome jer je taj posao trebala obaviti politika, koja sada prebacuje odgovornost na ljude. Svi su oni u krajnjoj instanci za sporazum, ali ne žele izaći na referendum, a što se tiče onih koji su protiv, što ćeš bolje u ovoj krizi od toga da nađeš nekog krivca s druge strane granice? Sada se u stvari vodi bitka za to da će, ako odaziv bude slab, biti sve jači oni koji su protiv, a ako bude veliki odaziv, onda će referendum proći. No u kampanji su angažirani samo protivnici arbitraže, dok pobornici trenutačno dolaze u emisije i iznose argumente, ali nisu još krenuli s kampanjom, koja bi trebala početi tek ovog tjedna. Ako arbitraža ne prođe, mislim da će se taj konflikt spustiti na još nižu razinu od one kada su se događali svi oni incidenti, a vjerujem da bi tada došlo do usijanja, jer je nemoguće da hrvatska reakcija bude ignorantska. U Hrvatskoj su ljudi sada možda nezainteresirani, ali to je zato što se ovo događa samo kod nas. No ako bi arbitraža propala, onda bi ovdje radikali dobili krila, oni bi vodili glavnu riječ – upozorava Robert Botteri.