Kad uključiš vešmašinu, susjedu ugasiš radio

Stanovnici sunjskih sela nemaju vode u svojim kućanstvima. Lokalni vodovodi neupotrebljivi su, pa vodu grabe iz neprovjerenih bunara, koji su često udaljeni nekoliko stotina metara od njihovih gazdinstava. Sve ih to koči u svakodnevnim zadaćama, u poslovima u kući i oko stoke. Probleme im stvara i preslaba struja, zbog koje im se gase uređaji, pa nerijetko moraju koristiti agregate. Makadamski prilazni putevi posebna su priča…

– Da bismo opstali, moraju nam se pružiti osnovni uvjeti za život, a mi muku mučimo sa nedostatkom vode i sa slabom strujom. Za razvoj su nam nužni i povoljni zajmovi za mlade ljude – kaže Nikola Runjaić iz sela Kinjačke u sunjskoj općini, područja gdje mirno žive Srbi povratnici i Hrvati doseljenici iz Banja Luke.

Da bi problem bio riješen, potrebno je spojiti sisački i sunjski vodovod odnosno provesti regionalni vodovod dužine osam kilometara. Iznos od oko 300 hiljada kuna bio bi dovoljan da se na taj način na sisački vodovod priključi barem pet sela. Dok im mjerodavni kažu da novca za spajanje na vodovod nema, mještani traže barem privremeno spajanje na postojeću mrežu, kako bi svako tamošnje kućanstvo konačno dobilo vodu. Od rata njihovi devastirani seoski vodovodi, spojeni na izvore, ne služe ničemu.

– Postojeći lokalni vodovodi služili su pola stoljeća, a zbog neodržavanja 15 su godina izvan upotrebe. No, vodovodna mreža postoji. Infrastruktura je tu, cijevi su ispravne, potrebno ih je samo spojiti na postojeće vodovode – kaže Radivoj Dabić, predsjednik SDSS-a Općine Sunja.

Žedni ljudi

Cijevi sisačkog vodovoda postavljene su do ulaza u Kinjačku. Tamo bi sada trebalo spojiti lokalne vodovode sela Bestrma, Kinjačka i Brđani. U Blinjskom Kutu za to već postoji šaht, pa je potrebno uložiti 90 hiljada kuna. Šaht je potrebno napraviti u mjestu Drljače, kako bi se na postojeći vodovod spojila sela Petrinjci, Drljače i Četvrkovac, za što je potrebno još 150 hiljada kuna.

– Obratili smo se županijskom SDSS-u i županici Marini Lovrić, kojoj smo prije dva mjeseca poslali projekt i predračune. No, odgovor nismo dobili, a još nam je na predizbornim skupovima obećala pomoć po tom pitanju. Ponovno sam je u Općini Sunja pitao kad će se krenuti u rješavanje našeg problema, no odgovorila mi je kako novca nema i da sami to moramo riješiti – tvrdi Miodrag Pajić, donačelnik Sunje.

Dok sa suživotom u Kinjačkoj problema nemaju jer njeguju prijateljstvo i međusobnu pomoć, kvaliteta života ozbiljno im je ugrožena.

– Činjenica je da kad zajedno negdje žive povratnici i naseljenici, za njih nitko ne mari, kao da su zaboravljeni od svijeta – kaže Anto Šalić, koji po vodu mora makadamom do bunara udaljenog 800 metara. Svakog drugog dana traktorom odlazi na bunar s bakteriološki neispitanom vodom, kako bi sa 600 litara vode snabdio svojih sedmero ukućana, te kako bi napojio ovce, janjad, krave i svinje.

Isti problem ima i Slavica Didulica, koja na svom imanju, na brdu u Gornjoj Kinjačkoj, ima bunar, ali nedovoljnog kapaciteta.

– Vodu moramo posuđivati i dovoziti je cisternom. Snalazimo se kako umijemo, no zaista nije lako tako živjeti – priča Slavica, čiji mlin ne može raditi zbog slabe struje u tom mjestu, dok vodu ručno mora ulijevati u vešmašinu.

Dok im računi za struju uredno stižu, mještani kažu kako su im sijalice jedva upaljene zbog slabog napona.

– Kad susjed uključi vešmašinu, meni se automatski isključi radio – opisuje Runjaić. Dodaje kako su strujni vodovi obnovljeni do Blinjskog Kuta, kao i vodovodna mreža, te kako je od sunjskih sela sve zamrlo.

– Umjesto vodova, po selima nam mijenjaju jedino drvene bandere, a i to rijetko. Mnoge nakrivljene stoje već godinama, a da ne govorim o tome kako javna rasvjeta kod nas ne postoji – kaže Nikola Muslin, kojem najteže pada što zbog slabe struje ne može koristiti strojeve potrebne za rad na imanju. Zbog toga su mnogi nabavili agregate, jer struje nestane pri svakom povjetarcu ili zbog najmanje kiše. Mještani smatraju kako bi se situacija popravila kad bi u svakom selu bila izgrađena barem još jedna trafostanica.

Također, muče ih i loši putevi, pravi makadami, blatni i puni rupa, pa je automobilom veoma teško prolaziti. Bez asfalta su županijska cesta Kinjačka-Staro Selo-Madžari, lokalne ceste Brđani i Bestrma, i općinska Sjeverovac-Staro Selo. Davno iskrcana brda pijeska nalaze se na lokalnoj cesti Staro Selo-Gradusa za što, kažu, nitko od nadležnih ne mari.

– Za sve lokalne puteve Općina Sunja iz proračuna dobije samo 60 hiljada kuna, što je mizerno malo. Odgovori su uvijek da novca nema. Trebalo bi barem milion kuna da se stanje popravi – kaže Miodrag Pajić.

Nema predaje

No, mještani se ne predaju. U Kinjačkoj, najnaseljenijem selu do rata, sada živi 208 stanovnika, u dobi od šest do 80 godina, od čega je tek dvadesetak mladih. Nekoć je tu bilo više od sto domaćinstava i svi su bili zaposleni, u industriji ili poljoprivredi. Sada radi tek njih petero, a slično je i u ostalim sunjskim selima.

– Sami smo se aktivirali kako bismo oživjeli našu Kinjačku. Prije četiri godine obnovili smo Mjesni dom. Sada radimo na legaliziranju Mjesnog odbora. Pomažemo ljudima kod svadbi i sahrana, a plan nam je obnoviti dječje igralište, gdje je nekoć bio sportski centar, a gdje bi se okupljali i stanovnici okolnih sela. Želimo urediti i spomenike NOB-u, svake godine zajednički uređujemo i groblje. Informatičku opremu za mjesni dom obećala nam je američka ambasada, a UNHCR stolice i klupe. I UNDP nam je obećao pomoći sa 50 posto sredstava za rješavanje našeg problema oko vode, no nije lako pronaći drugu polovicu novca za potrebno spajanje na vodovod. Općina Sunja obećala je da će pomoći u iskapanju dva kanala kako bi se riješio problem zadržavanja vode kod glavne kinjačke prometnice – kaže Stevo Arbutina, predsjednik Mjesnog odbora Kinjačke.

Mještani Kinjačke ponose se izvorom ljekovite vode: u šumi, kod česme Presvete Bogorodice, organiziraju skup za Malu Gospojinu i planiraju da on postane tradicionalan, te da jednog dana pomogne razvoju seoskog turizma.

O problematičnoj situaciji u sunjskim selima od županice Marine Lovrić-Merzel dobili smo kratak odgovor: “Rješavanje komunalnih pitanja u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave (gradova i općina).”