Manjine izlaze iz geta

Nakon prošlotjednog usuglašavanja vladajućih i oporbe oko gotovo svih izmjena Ustava, čiju okosnicu čini paket izmjena potrebnih za pristupanje Europskoj uniji, jedina sporna tema ostala je pitanje biračkog prava hrvatskih državljana u inozemstvu, dok je pitanje glasanja manjina konačno riješeno dogovorom unutar vladajuće koalicije i najveći je politički dobitak koji je neka strana izborila u dosadašnjoj fazi pregovora o Ustavu.

Kada je prije više od pola godine Vlada uputila u Sabor svoj prijedlog izmjena Ustava, u njemu se nije našlo dodatno pravo glasa manjina, već su ga u svojem nacrtu predložili oporbeni zastupnici, a HDZ-ova većina u saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav odbila ga je prihvatiti. No prošlog je tjedna vladajuća koalicija, čiji je dio i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), postigla dogovor po kojem će se zajedno s Ustavom mijenjati i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, na način da će manjinama koje imaju manje od 1,5 posto udjela u stanovništvu biti omogućeno dodatno pravo glasa, dok će srpska nacionalna manjina, jedina koja prelazi taj prag, svoje zastupnike birati po posebnom, “tri plus jedan” modelu, uz realnu mogućnost da dobije i četvrtog zastupnika u Saboru.

Srbima više mandata

Ostale manjine na biralištima će dobivati po dva listića i moći glasati kako za opće tako i za svoje manjinske liste, dok će Srbi uzimati isti listić koji dobivaju i svi ostali građani, no na kojem će ubuduće, uz ostale političke stranke, biti navedene i liste srpske manjine u svih deset izbornih jedinica. Srpska lista koja dobije najviše glasova u svim jedinicama zajedno dobit će tri zastupnička mandata koja su trenutačno zajamčena Srbima, no moguće je da neka od srpskih lista prijeđe i prag u nekoj izbornoj jedinici i tim putem osvoji zastupnika, koji će biti četvrti predstavnik srpske manjine u Saboru. Ostvare li srpske liste tim putem dva, tri ili četiri mandata, smanjivao bi se broj zastupnika koji ulaze s liste što je dobila najviše glasova u svim jedinicama zajedno, čime bi srpska manjina i dalje imala maksimalno četiri zastupnika. Teoretski, ovim se modelom otvara mogućnost da srpska manjina ima i više od četiri mandata, naravno ukoliko bi ih njene stranke sve osvojile u natjecanju s ostalim strankama po izbornim jedinicama.

– Taj model prekida politički geto, pa za liste srpske manjine ne moraju glasati samo Srbi, nego i pripadnici drugih manjina ili većinskog naroda ukoliko u tim političarima vide ljude kojima će dati povjerenje. Njime se uklanja segregacija na biralištima po nacionalnoj osnovi i prekida se neustavna praksa da se ljudima oduzima opće biračko pravo kada im se daje posebno. To je značajan korak naprijed i mi smo zadovoljni – kaže Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a.

Kao značajan dobitak ističe i to da će se u Ustavnom zakonu regulirati i status svih nacionalnih koordinacija manjina, pa će tako Srpsko narodno vijeće, koje sada ima status udruge, dobiti pravnu osobnost kao tijelo manjinske samouprave Srba. Uz te novosti koje će biti provedene kroz Ustavni zakon, u samom Ustavu bit će navedene sve 22 nacionalne manjine.

Osim jednog spornog, prihvativši sve ostale oporbene amandmane i postigavši dogovor s manjinama, HDZ je uspio izolirati pitanje glasanja takozvane dijaspore kao jedinu preostalu prijepornu točku, na čijem uređenju inzistira oporba. Iako do jeseni još ima vremena da se dođe do dogovora, s obzirom na to da je on već postignut oko paketa izmjena koje se tiču pristupanja Uniji, HDZ sada nastoji izvršiti pritisak prikazujući oporbene zahtjeve za uređenje glasanja u inozemstvu kao blokiranje pregovora s Unijom. Predsjednica Vlade i te stranke Jadranka Kosor već je ozbiljno posegnula za takvom retorikom optužujući SDP da je “protiv završetka pregovora u 2010, protiv potpisivanja pristupnog ugovora početkom 2011, protiv financijskog paketa od 3,5 milijarde eura, i ono što je najvažnije, protiv nezastarijevanja pretvorbenog kriminala”.

Bez dogovora oko glasanja dijaspore

– Oporba neće kočiti izmjene Ustava i pristupanje Uniji. Uspjeli smo dogovoriti sva opća i politička pitanja, a ovo što je ostalo zapravo je usko stranačko interesno pitanje i ono što koči izmjene su uski stranački interesi HDZ-a. Zašto bi na opoziciji bila odgovornost za to što vlast ne želi odustati od svojih stranačkih interesa? To što oni kažu da mi blokiramo put u Europu samo je pokušaj stvaranja takve percepcije u javnosti – kaže Josip Leko, SDP-ov potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav.

Iako se pitanje tzv. dijaspore otvara uoči svakih izbora, ovaj put mu je poticaj dao sam HDZ kada je u svojem prvom nacrtu izmjena Ustava htio onemogućiti biračima izvan Hrvatske sudjelovanje na referendumu o pristupanju Uniji. HDZ se ubrzo ugrizao za jezik, no oporbi je pružio dodatne argumente, pa je ona prije pola godine u svojem nacrtu krenula od zahtijeva da se pravo glasanja ograniči na Republiku Hrvatsku. Sada SDP nudi kompromis po kojem pristaje na glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ali ne i na više stotina biračkih mjesta posebno otvorenih za potrebe hrvatskih izbora.

– Nije odlučno koji će biti broj birališta, jer ih može biti više u nekom diplomatsko-konzularnom sjedištu. Smisao našeg zahtjeva nije u redukciji broja biračkih mjesta, nego u tome da je država dužna organizirati izbore tako da ih se može kontrolirati, a može ih se kontrolirati jedino tako da se organiziraju u tim predstavništvima. HDZ nas s jedne strane tjera u bunker, a s druge traži kompromis, pa nije jasno što želi. SDP je čvrst u stavu da se mora naći rješenje po kojem se izborni proces može kontrolirati, ali smo javno pozvali da se vratimo za stol. Vidjet ćemo kada će oni shvatiti da je demokracija takva da se rješenje traži kompromisom – kaže Leko.

Izbori u inozemstvu, gdje sve mandate osvaja HDZ, svode se na građane BiH, pri čemu količina biračkih mjesta igra važnu ulogu s obzirom na to da po izbornom modelu broj zastupnika raste što je izlaznost u inozemstvu veća, a u Hrvatskoj manja. Na izborima 2003. godine, kada je u BiH bilo otvoreno 30 biračkih mjesta, pristupilo je 70.500 birača, a HDZ je osvojio četiri mandata, dok je na izborima 2007. ta stranka poduzela akciju kojom je u BiH otvorila čak 124 biračka mjesta te je na 90.500 birača dobila pet mandata. Posljednji su parlamentarni izbori, nakon kojih je odluka o mandataru ovisila o tome kome će se prikloniti male stranke centra, pokazali kako glasovi iz BiH mogu imati presudnu ulogu. Oni su značajno povećali prednost HDZ-a pred SDP-om i tako mu olakšali formiranje koalicije.

Riješiti pitanje izbornih jedinica

Iako je SDSS uspio s HDZ-om riješiti pitanje glasanja manjina, Pupovac kaže da ni njegova stranka neće podržati izmjene Ustava ukoliko se ne postigne suglasnost vodećih stranaka oko glasanja u inozemstvu.

– Za nas su bila dva ključna pitanja, manjina i dijaspore. Jedno smo usuglasili, a za drugo očekujemo da se usuglasi. Po nama, treba pronaći neko prijelazno rješenje, da se poštuje princip koji zagovara SDP i da se odredi konačna struktura i broj biračkih mjesta u BiH, Srbiji i drugim zemljama. Ovaj broj je neprihvatljiv i treba tražiti rješenje u tom pravcu, a onda vidjeti kako doći do maksimalno mogućeg broja zastupnika iz dijaspore – kaže Pupovac, navodeći da uz to treba riješiti i pitanje prebivališta te pitanje izbornih jedinica, koje su sada rezultat HDZ-ove procjene o tome što toj stranci najviše odgovara.

I Europljani će birati na našim lokalnim izborima

Prema dogovorenim izmjenama, u Ustav se uvodi nova glava “Europska unija” kojom se definira sudjelovanje Hrvatske u europskim institucijama, a dio ustavnih ovlasti prenosi na Uniju. Hrvatski državljani dobivaju slobodu kretanja i nastanjivanja na području Unije te biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugim državama, a jednako tako građani drugih država koji imaju boravište u Hrvatskoj dobivaju biračko pravo na lokalnim izborima u Hrvatskoj. Na referendumu za pristupanje Uniji ne traži se više pristanak većine svih birača, nego većine onih koji su pristupili glasanju.

Pravo Unije imat će prednost pred hrvatskim zakonima, a omogućit će se i izručenje hrvatskih građana sudovima drugih zemalja Unije. Ustavom se osigurava neovisnost Državnog ureda za reviziju i naglašava neovisnost Hrvatske narodne banke, koja više neće odgovarati Saboru, a brišu se i ovlasti Sabora u izboru članova Državnog sudbenog i Državnoodvjetničkog vijeća, kao i ovlasti u imenovanju i razrješenju sudaca, pri čemu će se osigurati stalnost sudačkog poziva. Prema amandmanima oporbe, Ustavom će se ojačati uloga pučkog pravobranitelja, jamčiti pravo na pristup informacijama te opće i besplatno jednako dostupno obrazovanje. Uvest će se biranje ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom, a donošenje državnog proračuna kvalificiranom većinom koja će, uz pristanak predsjednika RH, biti potrebna i za slanje vojske izvan zemlje. Na koncu, u Ustav ulazi i odredba o nezastarijevanju kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije.