Napokon stranke, a ne sindikati

Izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, dogovorene unutar vladajuće koalicije u sklopu aktualnog procesa ustavnih promjena, imat će utjecaja i na profiliranje političkih stranaka srpske nacionalne manjine, zbog mogućnosti koje se otvaraju novim načinom reguliranja biračkog prava manjina.

Kako kaže Vojislav Stanimirović, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), ta će najveća srpska stranka nakon uvođenja novog biračkog modela moći na sljedećim parlamentarnim izborima pojačati svoj nastup i prema ostalim manjinama, zastupajući u većoj mjeri i njihovu problematiku, ali i prema većinskom narodu, predlažući svoja rješenja za goruća društvena pitanja, poput gospodarstva i korupcije.

Nove stranačke perspektive

Naime, dogovorenim izmjenama Ustavnog zakona, svim manjinama čija je zastupljenost u stanovništvu manja od 1,5 posto bit će omogućeno dodatno pravo glasa, dok će liste srpske manjine, jedine koja prelazi taj prag, biti istaknute zajedno s ostalim političkim strankama u svih deset izbornih jedinica. Srpskoj nacionalnoj manjini i dalje će u Saboru ostati zajamčena tri zastupnička mandata, koja će dobiti ona lista koja osvoji najviše glasova u svim jedinicama zajedno. No novi model omogućuje da neka srpska lista osvoji i dodatni mandat tako što će, u “regularnom” nadmetanju sa svim ostalim strankama, prijeći izborni prag u nekoj izbornoj jedinici. Prema sadašnjem modelu, za srpske stranke mogli su u posebnoj izbornoj jedinici glasati samo građani srpske nacionalnosti pri čemu bi, izjašnjavajući se kao pripadnici manjine, gubili pravo glasa na općim listama. Po novom modelu, oni se više neće morati izjašnjavati, a za srpske liste moći će glasati i svi ostali građani koji to žele, što srpskim strankama otvara mogućnost da se obraćaju široj populaciji.

– Suština tih novosti je da se građani srpske nacionalnosti na biralištima više ne moraju izjašnjavati kao pripadnici manjine, nego će dobiti isti listić kao i ostali građani, na kojem će biti navedene sve stranke, pa će se moći odlučiti za srpsku listu. Najveća je korist u tome što se ne moraju izjašnjavati, zbog čega će se osjećati komotnije. Na posljednjim parlamentarnim izborima za srpske liste glasalo je oko 25 hiljada ljudi od oko 200 hiljada registriranih birača, a sada se otvara šansa da se privuče veći broj ljudi, da oni slobodnije izađu na izbore, pogotovo u velikim gradovima kao što su Zagreb, Rijeka i drugi – kaže Stanimirović.

Prema njegovim riječima, najveća se vjerojatnost da srpske liste osvoje i četvrti mandat javlja na područjima Šibensko-kninske i Vukovarsko-srijemske županije, odnosno u petoj i devetoj izbornoj jedinici. Stanimirović dodaje da se u SDSS-u još nije razgovaralo o tome kako će se nastupati u predizbornoj kampanji, ali da su vođeni načelni razgovori o tome kakve perspektive otvara mogućnost da za tu stranku glasaju i pripadnici drugih manjina te većinskog naroda.

– Kao manjinska stranka imamo apsolutno potrebu da se i dalje bavimo manjinskim pitanjima, ali sada imamo i mogućnost da se pokušamo isprofilirati tako da ne budemo samo manjinska stranka, nego i stranka koja će se baviti drugim pitanjima važnim za ovo društvo, a smatramo da tome možemo dosta doprinijeti, pogotovo u dobrim odnosima Hrvatske sa zemljama u regiji, u pristupanju Europskoj uniji itd. To što ćemo biti na tim općim listama zajedno sa svim ostalim strankama, znači da ćemo se u svojim istupima doticati i ekonomskih problema i pitanja kriminala koja se tiču svih građana. Također, druge manjine imat će dvostruko pravo glasa i morat će se i dalje izjašnjavati kao pripadnici manjina ako žele glasati za svoje liste. No nakon glasa za svojeg predstavnika moći će eventualno glasati i za nas, jer ćemo se u jednom dijelu svojeg programa i dalje zalagati za opću manjinsku politiku i moći ćemo zastupati i interese drugih manjina – kaže Stanimirović.

Saborski zastupnik talijanske manjine Furio Radin smatra da novi način ostvarivanja biračkog prava tzv. malih nacionalnih manjina, koje će moći glasati i za opće i za etničke liste, neće bitno utjecati na sadašnju ravnotežu političkih stranaka, a ocjenjuje da će od dodatnog prava glasa pripadnika talijanske manjine najviše profitirati Istarski demokratski sabor (IDS).

– Mislim da to neće previše utjecati na druge stranke zbog malog broja malih manjina. Vjerojatno će se ravnoteža stranaka pomaknuti za jedan zastupnički mandat, moguće i dva, no moguće da neće ni za jedan, jer je već i do sada dobar dio pripadnika manjina glasao za stranke na općim listama. U Istri otprilike pola Talijana glasa na etničkim listama, a druga polovica za stranke. Suživot se u Istri bazira na političkom konsenzusu koji se ostvarivao uglavnom preko IDS-a, jer bez te stranke mi ne bismo imali brojne statute lokalnih jedinica u kojima su provedena prava nacionalnih manjina. Za IDS, koji se bazira na istrijanstvu, uvijek su bile bitne i hrvatska, i talijanska, i slovenska komponenta, pa se ta stranka i do sada obraćala manjinama, zbog čega joj je sklono više od 90 posto Talijana – kaže Radin.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj živi 19.636 Talijana, od čega ih je čak 14.284 u Istri. Na posljednjim parlamentarnim izborima bilo je registrirano 11.230 birača kao pripadnika te manjine, a 4808, odnosno manje od polovice, glasalo ih je na etničkoj listi.

Riješiti i problem popisa birača

Iako je taj problem najizraženiji kod srpske, slično je i s ostalim manjinama, poput mađarske, češke ili slovenske, jer se za glasanje na etničkim listama često odlučuje manje od trećine, pa i četvrtine upisanih birača, budući da ih se demotiviralo činjenicom da zbog toga gube pravo glasa na općim listama.

Radin kaže da sada više nije toliko skeptičan oko toga hoće li se najavljene promjene Ustavnog zakona i provesti, te dodaje da će saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kojem je na čelu, tražiti da se riješi i problem popisa birača, koji ne odgovara popisu stanovništva.

– Primjerice, na popisu stanovništva ima oko 20 tisuća Talijana, po čemu bi bilo oko 15 tisuća birača te manjine, ali ih je upisano samo nešto više od 11 tisuća. Svatko tko napuni 18 godina trebao bi dobiti obavijest da se može doći registrirati kao birač manjine. Iako smo o tome više puta razgovarali, još uvijek mi je nepoznato na koji se način netko prvi put uvrštava na popis birača nacionalnih manjina. Inzistirat ćemo na tome da se te stvari također reguliraju – kaže Radin.

Etničko i građansko biće

– Od izbora do izbora interes da se glasa za etničke liste sve više opada, jer ljudi polako počnu misliti kako je zastupničko mjesto manjinama ionako osigurano, pa je bolje glasati za stranke, što je pogrešno, ali i ispravno ako kod pripadnika manjine prevladava građansko biće. No kako u njemu postoji i etničko i građansko biće, zbog malog broja se to etničko mora pomoći pozitivnom diskriminacijom. Sad će ih više moći glasati i za etničke i za opće liste i to bi moglo promijeniti određene logike koje su se bile stvorile kod izbora. Mislim da predloženi model odgovara i malim manjinama i srpskoj zajednici, koja iz više razloga, od demografskih do povijesnih, ima interes da sudjeluje izravno u političkom životu u smislu stranačkog natjecanja. Male manjine se, s druge strane, ne mogu osloniti na svoje nacionalne stranke zbog logike broja, već se mogu osloniti na regionalne stranke ili na druge stranke koje pokazuju veći interes za manjinsku problematiku – pojašnjava Furio Radin.