Pokrajine

65. godišnjica oslobođenja Karlovca

Gradonačelnik opet zaobišao antifašiste

Antifašisti grada Karlovca i Karlovačke županije, županijski VSNM i Odbor za ljudska prava i ove su godine obilježili 6. maj, Dan oslobođenja Karlovca. Proslava je održana u sklopu obilježavanja 65. godišnjice pobjede nad fašizmom i Dana Evrope.

Na devastirani i gotovo potpuno uništeni spomenik u nekadašnjem Perivoju slobode položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Svečanosti su prisustvovali i preživjeli učesnici Prvog kordunaškog korpusa iz Zagreba, ali ni ove godine nije bilo nikog od vodećih ljudi grada. Kako je kazao Mirko Miladinović, predsjednik karlovačke organizacije antifašista, gradonačelnik Damir Jelić bio je na godišnjem odmoru, a njegova dva zamjenika, Dubravko Delić i Marina Kolaković, bili su zauzeti prije preuzetim obavezama, kako se to obično kaže.

O danu oslobođenja govorio je Aleksandar Miculinić, jedan od sudionika akcije i jedan od inicijatora vraćanja spomen-ploče Veci Holjevcu na pročelje dubovačke bolnice.

– Na prošlost ne možemo djelovati i mijenjati je, ali možemo na budućnost, pa krenimo za bolje sutra – kazao je Mirko Miladinović, predsjednik karlovačkih antifašista. Prenio je pozdrave prvoborca i prvog ministra unutrašnjih poslova RH Josipa Boljkovca s liječenja u Stubičkim Toplicama. Te su riječi bile popraćene burnim aplauzom. Nakon toga dio sudionika je otišao u pravoslavnu crkvu na parastos i liturgiju povodom Đurđevdana, a potom i na komemoraciju u Veljunu. M. C.

Komemoracija u Veljunu

Pobijeni u osvit zločinačke države

I ove je godine održana komemoracija u Veljunu, u znak sjećanja na masakr 525 ljudi u periodu od 6. do 9. maja 1941, za što je kao povod poslužilo ubojstvo obitelji mlinara Jose Mravunca u obližnjem kanjonu rijeke Korane. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su obitelj Mravunac zapravo ubili ustaše kako bi im to poslužilo za odmazdu nad nedužnim srpskim stanovništvom tog dijela Korduna, samo tri tjedna nakon uspostave NDH.

Najprije je za sve žrtve iz Veljuna održan parastos u crkvi Sv. Nikole u Karlovcu, položeni su vijenci i zapaljene svijeće na mjestu masovnog zločina u Hrvatskom Blagaju. Održan je i spomen za žrtve u Veljunu, brojne delegacije su položile vijence na spomen-kosturnicu uz državnu cestu D-1, a potom i na spomenik žrtvama ustaško-fašističkog terora u Veljunu, kod škole. Komemoraciji su prisustvovali predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, konzul Republike Srbije u Rijeci Zoran Milivojević, manjinski dožupan iz Karlovca Milenko Rebić i drugi.

– Trebamo se na ovom mjestu sjetiti onih koji su stradali prije nego što je rat počeo. Onih koji su pobijeni prije nego što su mogli znati koja je namjera države koja se tek stvorila ili stvarala i koji su pobijeni prije nego što su se uopće mogli organizirati da bi se zaštitili od onoga što im je ta država kasnije namijenila u zakonima, koji su bili rasni i koji su bili utemeljeni na ideji pogroma, holokausta i genocida – kazao je Milorad Pupovac. Dodao je da nas te žrtve, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, obavezuju da ih se sjećamo.

– Nažalost, kod nas su još grlatiji oni koji kažu da je NDH bila bolja nego država koja joj je prethodila. Nažalost, danas su grlatiji oni koji misle da je NDH bila bolja od države koja je nastala nakon nje. No, naša je dužnost da stvorimo državu koja će biti bolja od NDH – zaključio je Pupovac. M. C.

Skupština SABA Karlovačke županije

Domobranima država majka, antifašistima maćeha

Udruženje SABA Karlovačke županije godišnje od županije dobije samo pet hiljada kuna i nema vlastiti prostor, tako da je usprkos svim javnim opredjeljenjima stvarni odnos prema antifašistima više nego problematičan – rekao je na redovnoj godišnjoj izvještajnoj skupštini Ivan Kalić, predsjednik SABA Karlovačke županije.

– Udruzi Hrvatski domobran lokalna je država majka, a antifašistima maćeha – kažu antifašisti. Ipak su obilježeni svi najznačajniji datumi iz antifašističke prošlosti, posjećena brojna stratišta partizana i civilnih žrtava. Radilo se na afirmaciji antifašizma i tekovina NOB-a. Nažalost, nije izdana knjiga o stanju i stradanju antifašističkih spomenika, nije se mnogo učinilo, usprkos obećanjima države, na uređenju i održavanju spomen-područja Petrova gora, niti je na pročelje stare karlovačke bolnice na Dubovcu vraćena spomen-ploča Veci Holjevcu.

Posljednje dvije presice antifašisti su održali u zgradi županije, odnosno u županijskom VSNM-u. To je nekome očito zasmetalo, pa je Vijeću prigovoreno zašto drugima daje svoje prostorije za njihove aktivnosti. Ima naznaka da je Vijeće kritike zbog “iznajmljivanja” svojih prostora antifašistima i Odboru za ljudska prava inicijalno doživjelo iz srpskih redova, što još jednom potvrđuje prisutnu podjelu u srpskoj zajednici u Karlovcu i županiji. M. C.

Kneževo na sjeveru Baranje

Život od minimalne penzije

Kneževo, mjesto u kojem se nekada dobro živjelo, danas nema ni autobus ni vodu za piće, a ljudi žive od socijalne pomoći ili minimalnih penzija

Mještani Kneževa u Baranji, jednog od tri naselja u sastavu opštine Popovac, žive isključivo od socijalne pomoći ili penzija, onih najminimalnijih. Jer, Kneževo je radničko naselje, skoro na granici sa Mađarskom.

Nekada je bilo poželjno mjesto za život. Tamo je bila glavna uprava “Belja”, imali su kulturne, sportske, privredne i razne druge sadržaje. Danas nemaju ni vodu za piće, jer je postojeća iz vodovoda onečišćena nitratima. Tako da najbolje prolazi trgovina u kojoj veoma često ponestaje flaširane vode, koju su mještani primorani kupovati. Kako Kneževo nema niti jedan bunar, situacija je više nego komplikovana. Iako su nekad bili bitno odredište na karti Baranje, jer su ugledni ljudi iz Osijeka dolazili baš u Kneževo radi kuglane, čuvenog restorana i iz drugih razloga, danas Kneževo nema ni autobus.

– Tako su starci primorani da pješače kilometar ili više da bi izašli na glavnu cestu i dočekali autobus – priča Tomislav Mladenović, nastavnik u penziji koji je baš privučen lepotama Baranje i Kneževa svojevremeno svoju rodnu Merošinu kod Prokuplja zamijenio ravnim baranjskim sjeverom. I nije on jedini, što je dokaz da se nekada ovdje sjajno živjelo.

U Kneževu nije u funkciji ni mjesni odbor. Od petero članova funkcionišu, ali samo na papiru, dvojica, pa je svaka inicijativa prema opštini u startu nemoguća.

– Kada tražimo od načelnika da sazove zbor građana kako bi progovorili o problemima, on se pravda da samo mjesni odbor može sazivati zborove građana i tako se vrtimo u krug – priča za “Novosti” Mladenović.

Što se manjinske politike tiče, tu je stanje još gore. Iako je to garantovano Ustavnim zakonom, proporcionalno zapošljavanje je samo misaona imenica. U opštini Popovac odnosno njena tri naselja – Popovcu, Branjini i Kneževu – ima preko 20 procenata Srba. Međutim, niti jedan nije zaposlen u opštinskoj upravi. Situacija se barem djelomično može popraviti jer je Radenko Strajnić jesenas, na dopunskim izborima, izabran za zamjenika opštinskog načelnika. Srbi u Popovcu, okupljeni oko uglednog domaćina Stojana Pavlovića, imaju namjeru da pokrenu kulturni centar. Taj projekat rade u saradnji sa vladama dviju država, Hrvatske i Srbije, te uz svesrdan patronat Srpske pravoslavne crkve.

U opštini funkcionišu Vijeće srpske nacionalne manjine i Samostalna demokratska srpska stranka. Zastupljeni su u opštinskim strukturama sa tri vijećnika i zamjenikom načelnika.

– Te dvije institucije su jedino svjetlo u tunelu u kojem su zapeli pripadnici srpske nacionalne manjine u ovom dijelu Baranje – saglasni su stanovnici Kneževa i Popovca, koje optimizam ipak ne napušta. B. Rkman

Osveštan kamen temeljac za novu zgradu pravoslavne gimnazije

Gimnazija na Svetom Duhu za 200 učenika

Neću se smiriti dok gimnazija zbog kvalitete ne preraste u studij, rekao je vicepremijer Slobodan Uzelac

U Zagrebu je 10. maja osveštan kamen temeljac za novu zgradu Srpske pravoslavne opšte gimnazije “Kantakuzina Katarina Branković” na Svetom Duhu, čija je gradnja počela u februaru i koja bi zajedno s duhovnim centrom i sportskom dvoranom trebala biti dovršena do ljeta 2011. Kamen temeljac osveštali su mitropolit dabrobosanski Nikolaj, mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan, episkopi sremski Vasilije i istočnoamerički Mitrofan, uz brojno sveštenstvo zagrebačke i drugih eparhija. Svečanosti su prisustvovali i saborski poslanici Milorad Pupovac i Mile Horvat, ambasador Srbije Stanimir Vukićević, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, čelni ljudi srpskih organizacija, pomoćnici ministra iz redova Srba u Hrvatskoj, nastavnici i učenici gimnazije.

Ističući da je pet godina rada gimnazije dokazalo njenu uspješnost, vicepremijer Slobodan Uzelac rekao je da će Vlada pomoći na svaki mogući način.

– Neću se smiriti dok gimnazija zbog kvalitete ne preraste u studij – rekao je Uzelac.

– Ovaj hram prosvete i hram znanstva biće znak prijateljstva dve države i dva naroda – rekao je Dragan Ćorović, državni sekretar u Ministarstvu vera Srbije, ocijenivši da bi u pogledu obrazovanja gimnazija trebala da bude od najvećeg značaja za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.

Zgrada se gradi kod postojećeg manastira Sv. Petke, na crkvenom zemljištu od 3,5 hektara. Prve učenike trebala bi primiti u školskoj godini 2011/12, a ukupna sredstva za gradnju i opremanje iznosit će 13 miliona eura. U novoj zgradi gimnazije nastavu u jednoj smjeni moći će pohađati do 200 učenika. Iako je bilo planirano da bude sagrađen i internat, od toga se odustalo kako se ne bi stvarao geto i kako bi se omogućilo da se gimnazijalci druže sa svojim vršnjacima. N. Jovanović

Pri kraju obnova crkve u Kistanjama

Pri kraju su radovi na obnovi pravoslavne crkve Sv. Nikole u Kistanjama i očekuje se da bude osveštan 22. maja, za crkveni praznik Svetog Nikole letnjeg ili Nikolicu, kaže Ilija Krneta, aktivist “Prosvjete”.

Sama crkva sagrađena je 1537. godine, a bila je u lošem stanju, baš kao i parohijski dom, zbog nebrige i zuba vremena. Zato je crkvena opština u Kistanjama, s blagoslovom episkopa Fotija, svojevremeno pokrenula akciju prikupljanja pomoći kako bi se obnova uspješno privela kraju. Osnovan je i odbor koji čine paroh Đorđe Veselinović, Boško Traživuk, Nenad Štrbac Mjerkač, Mićo Popović Poštar i Ilija Macura Tanasović. Članovi odbora u Kistanjama su skupljali dobrovoljne priloge, prvenstveno od onih koji imaju grobnice kod Svetog Nikole. Paroh parohije kistanjske, jerej Đorđe Veselinović, uputio je i pismo s molbom svima da se priključe akciji s obzirom na obim radova. Osim pjeskarenja i fugiranja zvonika, vanjske fasade i unutrašnjosti crkve te parohijskog doma, bilo je predviđeno i da bude ozidan novi ikonostas od kamena, zamijenjena stolarija na crkvi i parohijskom domu, popločene staze oko crkve, asfaltiran prilazni put i parking za vozila, te uređena sala s čajnom kuhinjom i sanitarnim čvorom. Već ranije zamijenjeni su krovovi i krovna konstrukcija na hramu i domu, obavijestio je paroh vjernike. U donaciju su se uključili i privrednici Nikola Bezbradica koji radi u Beogradu i Dušan Torbica iz BiH.

Svečanoj liturgiji, koju će služiti vladike dalmatinski Fotije i gornjokarlovački Gerasim, prisustvovat će i istaknuti predstavnici tog kraja, saborski zastupnici i druge javne ličnosti. N. Jovanović

Đurđevdan u Dvoru

Tradicionalno su Dvorčani proslavili svoju hramovnu slavu Đurđevdan bogatim dvodnevnim programom. Uoči Đurđevdana održan je kulturno-umjetnički program pred 200 posjetilaca u kojem su nastupili domaćini, SKD “Prosvjeta” pododbor Dvor, i prvi put kostajnički pododbor “Prosvjete”. Kompletan program “U susret Đurđevdanu”, pored gostiju iz Kostajnice, iznijeli su mladi kadrovi dvorskog pododbora. Veliki aplauz razlio se kino-salom kada je na pozornicu izašlo dvadeset i dvoje članova u dobi od četiri do dvanaest godina izvodeći splet dječjih kola. Svoj nastup zabilježili su i mladi članovi dramsko-recitatorske sekcije s đurđevdanskim tekstovima, kao i sa tačkom “Sedam života đeda Nikole” koja je izmamila smijeh prisutnih.

Sutradan je održana liturgija u crkvi Svetog Georgija u Dvoru kojoj je, i pored toga što je bio radni dan, prisustvovalo 150 vjernika. Poslije liturgije održano je narodno veselje. Sveti Georgije je krsna slava općinskog VSNM-a i SDSS-a u Dvoru, koji su tom prilikom priredili večernje druženje na kojem se okupilo oko 100 Dvorčana.

Mještani nisu imali vremena za odmor jer su već u subotu, 8. maja putovali u Beograd na festival “Širi mi se moje kolo malo”, smotre KUD-ova zapadno od Drine, koja se svake godine održava u Domu sindikata. Pred beogradskom publikom dvorski pododbor “Prosvjete” dostojanstveno je predstavio banijske običaje i osvojio simpatije autohtonošću izvedenih banijskih prela, običaja, ojkača i neizbježnom izvornom pjesmom “Dvor daleko”.

P. Arbutina

Kostajnički folkloraši u Sisku

Folkloraši pododbora SKD “Prosvjete” iz Hrvatske Kostajnice prvi put su sudjelovali na manifestaciji u Sisku povodom 1. maja. Siščanima su se predstavili različitim koreografijama otplesavši tri kola i banijski drmeš uz zvuke banijske dvožice.

Kostajnički folkloraši, pod vodstvom Petra Samardžije, djeluju od 2008. godine, nakon osnivanja tamošnjeg “Prosvjetinog” pododbora, koji osim ove muzičke sekcije održava i likovne kolonije pod nazivom “Kostajnički akvarel” te književne susrete. Kostajnički pododbor okuplja 40 članova u dobi od osam do 80 godina, s ciljem očuvanja narodnih običaja svoga kraja, koji sudjeluju i na tradicionalnoj manifestaciji “Kestenijada” u Hrvatskoj Kostajnici i na kulturnim manifestacijama u susjednim gradovima i općinama. M. Jasić

Žuta polja baranjska

Ko ovih majskih dana putuje plodnom baranjskom ravnicom, zamijetiće velika žuta polja na proljetnom suncu. Danas ni neki Baranjci ne znaju šta se to žuti na njivama baranjskim, a ako i znaju da je riječ o uljanoj repici, o toj industrijskoj biljci znaju samo to da se od nje, kao što joj i sam naziv govori, dobiva jestivo ulje.

Od uljane repice može se proizvoditi i biodizel te se u prosjeku s jednog hektara može dobiti 400 litara takvog goriva. Najveći proizvođači uljane repice su zemlje Evropske unije, potom Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija, u kojoj uljana repica čini 13 posto zasijanih površina. Godine 2000. uljana repica je bila treći glavni izvor biljnog ulja, iza soje i palme uljarice. Osim toga, ona je drugi svjetski glavni izvor proteinske hrane, iako čini tek petinu proizvodnje soje, koja je prvi glavni izvora proteinske hrane. U Evropi se uljana repica uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi se i za silažu, a njeni nusproizvodi za krmne smjese. U ratarstvu se koristi i za zelenu gnojidbu, kao i za plodosmjenu između pšenice i kukuruza. J. Nedić

Časopis za Balkan “Tink tenk”

Protiv čoporativnog urlanja

Na Danima srpske kulture u Istri jedino su časopis za Balkan “Tink tenk” i roman “Var” Saše Stojanovića imali samostalne promocije, održane u Puli i Rovinju. Glavni urednik “Tink tenka”, Leskovčanin Saša Stojanović, časopis je predstavio sa urednicom za Hrvatsku Aleksandrom Dimitrijević i urednikom za BiH Goranom Karanovićem.

Časopis za Balkan “Tink tenk” pokrenut je 2005. sa ciljem da poveže pokidane veze Balkana i željom da se nakon “odvratnih 1990-ih, kada se samo čuo glas čopora, najzad čuje i glas pojedinca, književnika koji ima šta da kaže, dovoljno jakog da nadjača tu divljačku buku čopora”, istakao je Stojanović. Govoreći o autorima koji objavljuju u “Tink tenku”, Aleksandra Dimitrijević spomenula je Igora Mandića i urednika “Zareza” Zorana Roška, dok je Goran Karanović među autorima iz te države izdvojio Stevana Torbića i mlade lavove Ivu Krešića i Ratka Marinovića. A. D.

Dodatni izbori za predstavnike nacionalnih manjina 

Vlada ispravlja “krivine” lokalnih vlasti

Vlada će uskoro raspisati dopunske izbore za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina, kao i za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Riječ je o sredinama u kojima statuti lokalne i regionalne samouprave dosad nisu bili usklađeni s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim važećim propisima, ističu u Ministarstvu uprave.

Zbog toga je Vlada na svojoj sjednici od 6. maja podnijela zahtjeve za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom pojedinih odredbi statuta Ličko-senjske županije, Grada Gospića, Grada Benkovca, Grada Grubišnog Polja, Grada Slatine, Općine Lovinac, Općine Polača, Općine Zemunik Donji, Općine Voćin, Općine Mikleuš, Općine Nova Bukovica, Općine Suhopolje i Općine Čačinci. Vlada je tako postupila na osnovu rezultata upravnog nadzora koji je Ministarstvo uprave krajem aprila obavilo nad zakonitošću i usklađenosti statuta spomenutih općina, gradova i županija s Ustavnim zakonom i drugim važećim propisima kojima su uređena prava nacionalnih manjina. Provedenim nadzorom utvrđeno je da statuti nisu usklađeni s Ustavnim zakonom zbog čega se sporne odredbe statuta ne mogu primjenjivati. N. J.