Pokrajine
Godišnjica Batinske bitke
Baranjci i crvenoarmejci u istom stroju
Vence su položili izaslanstvo predsednika i Sabora, antifašističkih boraca i antifašista RH, rusko, ukrajinsko, kazahtansko, srpsko, bugarsko, te brojna druga izaslanstva
Udruženje antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine 8. maja s nekoliko komemoracija obeležilo Dan pobede.U prepodnevnim satima predstavnici udruženja, na čelu sa predsednikom Nikolom Opačićem, te belomanastirskim gradonačelnikom Ivanom Dobošem, te zamenicima gradonačelnika Predragom Stojanovićem i Nikolom Redžepom vence su položili na partizanskom groblju i kod spomenika Crvenoj armiji na Trgu Slobode u Belom Manastiru.
Kod spomenika Crvenoj armiji venac je položilo i vojno izaslanstvo ambasadora Ruske Federacije, a tačno u podne centralna proslava Dana pobede održana je, kao i svake godine, na memorijalnom kompleksu Batinskoj bitki u Batini gde su vence položili izaslanstvo predsednika i Sabora, antifašističkih boraca i antifašista RH, rusko, ukrajinsko, kazahtansko, srpsko, bugarsko, te brojna druga izaslanstva. Nakon odavanja počasti i polaganja venaca ispred spomenika prisutni su se, zbog kiše koja je sve vreme nemilice padala, okupili u restoranu koji se nalazi u okviru spomen kompleksa.
U ime Ruske federacije i drugih prijateljskih zemalja ambasador Robert Markarijan naglasio je da je to poseban dan u istoriji republika bivšeg SSSR-a koji je podneo najveći teret i pretrpio najveće gubitke u drugom svetskom ratu izgubivši 27 miliona ljudi.
– Nepostoji nijedna porodica u Sovjetskom Savezu koja nije izgubila barem jednog člana. No ovu pobedu ne smatramo samo našom, nego i svih onih snaga koje su učestvovale u antihitlerovskoj koaliciji, uključujući i partizane koji su imali vrlo važnu ulogu i koji su se pošteno borili sa svima nama. Sa zadovoljstvom gledamo na poštivanje antifašističke tradicije u RH i Županiji Osječko-baranjskoj kojima se zahvaljujemo na očuvanju tradicije, rekao je Markaryan.
Ambasador Ruske Federacije potom se posebno obratio veteranima kojima je izrazio duboku zahvalnost i poželio im dobro zdravlje. Čestitajući Dan pobede i ujedno Dan Evrope u ime Osječko-baranjske županije, prisutnima se kratkim govorom obratio i župan Vladimir Šišljagić.
– Batinski spomenik jasno ukazuje da je u RH živo sjećanje na antifašističku borbu koja je utkana u temelje hrvatske države. Neka se ratna stradanja više nikada ne ponove, to je poruka koju i sa ovog mjesta šaljemo u svijet, rekao je Šišljagić.
Batinska bitka je trajala od 11. do 29. 11. 1944. kod Batine u Baranji, između jedinica Crvene armije (57. armije 3. ukrajinskog fronta) i narodno oslobodilačke vojske (51. Vojvođanske udarne divizije) s jedne te nemačkog Vermahta i njegovih saveznika s druge strane. U jedinicama 51. divizije bilo je 478 poginulih i 850 ranjenih boraca, a u jedinicama Crvene armije, tačnije 3.ukrajinskog fronta, bilo je 1.297 poginulih. U Batinskoj bitki, ili kako je neki istoričari zovu Batinskoj operaciji, nemačka vojska izgubila je oko 2.500 vojnika. Z. Popović
68.godišnjica proboja obruča na Petrovoj Gori
Sjećanje na herojske roguljaše
Po izuzetno lošem, hladnom i kišovitom vremenu, stotinjak ljudi iz Vojnića i drugih dijelova Korduna, iz Karlovca, Krnjaka, Velike Kladuše i okolnih mjesta obilježilo je 68.godišnjicu proboja ustaškog obruča oko Petrove Gore.
Obruč je probijen 14. maja 1942. na Biljegu, gdje se inače tradicionalno održavaju komemoracije tim povodom, te na južnim obroncima gore koja je za više desetaka hiljada stanovnika ovog dijela Korduna, ali i ljudi sa Banije i Bosanske Krajine značila spas od sigurne smrti dvadeseterostruko i u svemu nadmoćnijeg neprijatelja.
Šest redova ustaša, dobro obučenih i opremljenih, koji su išli na deset koraka jedan od drugoga nisu uspjeli uništiti antifašistički pokret u tom dijelu Korduna, usprkos velikim žrtvama. U borbi za goli život se nema šta izgubiti. To su dokazali roguljaši koji su sa roguljama i kosama bezuspješno pokušavali više puta probiti obruč napadajući oružjem opremljene neprijatelje.
Djeluje nevjerovatno, ali je istinito, da je oko 700 boraca NOB-a uspjelo na dva mjesta probiti obruč od više od 12.000 ustaša. Zbog toga im je i po vrlo lošem vremenu odato dužno poštovanje. Položeni su brojni vijenci. Loše vrijeme spriječilo je dužu komemoraciju na koju je došlo i pedesetak stanovnika Velike Kladuše.
Prisutnima su se obratili Zoran Puhača, predsjednik organizacije antifašista iz Vojnića, Branko Eremić, načelnik općine Vojnić, Rade Kosanović, načelnik općine Krnjak i predsjednik ŽV Srpske nacionalne manjine Karlovačke županije, Sulejman Muhamedagić iz Udruženja antifašista Velike Kladuše te general Dragan Pajić, učesnik ovih akcija porijeklom s Korduna. M. C.
Međunacionalni incident u Krnjaku nakon pet godina
Policija sa zakašnjenjem potražila napadača
Useljenik iz BiH napao je Milorada Merdžana i njegovu suprugu, čija porodica živi na relaciji Hrvatska – Srbija. Napadač je donedavno bio smješten u kući Merdžanovih
Nakon pet godina, u Krnjaku se dogodio prvi međunacionalni incident.
B. J. , Hrvat doseljen iz Bosne i Hercegovine, do prije tri godine živio je u kući Milorada Merdžana. Morao ju je napustiti, vratiti je vlasniku i njegovoj ženi Radojki, kćerki i zetu. Merdžani žive na pola puta na relaciji Srbija – Hrvatska. Žele se vratiti, ali nema posla i radi se o ljudima nešto starijima od pedeset. Djeca su im u Srbiji, unuci idu u školu.
Merdžani početkom maja dolaze u Krnjak.
Prije desetak dana, B.J. je najprije verbalno, a potom i fizički napao domaćine, Milorada te potom i njegovu ženu Radojku.
Supruga je dobila ozljede po nogama. Po zanimanju je, inače, medicinska sestra i vrlo dobro zna o čemu se radi. O svemu je obavještena policija, ali intervencije nije bilo na vrijeme.
Načelnik općine Rade Kosanović zgrožen je ovim događajem jer je do sada tvrdio da sudbinu jadnog života jednako podnose Srbi starosjedioci i povratnici i doseljeni BiH Hrvati. Kaže da je sve ovo bilo bespotrebno, ali se, nažalost, ipak dogodilo. Izrazio je nadu da se nešto slično narednih godina neće ponoviti jer takvo loše međunacionalno stanje ne bi odgovaralo nikome.
Tek nakon intervencije načelnika općine, policija se pojavila na mjestu napada, nakon gotovo 24 sata.
Siledžije nije bilo kod kuće jer se skrivao od policije, koja mu je jednostavno morala ostaviti službeni poziv da se javi na informativni razgovor, što je zakonska obaveza svakog državljanina RH. Policija je nakon toga par dana šutjela. Kod načelnika PU Karlovačke intervenirao je načelnik Kosanović, a “Novosti” su poslale upit karlovačkoj policiji.
– Provjerili smo događaj i utvrdili da je 11.svibnja 2010. oko 21,00 sati PU Karlovačka zaprimila dojavu o događaju. Također je utvrđeno da po zaprimanju dojave nije pružena potrebna intervencija, već je to učinjeno drugog dana te su tada utvrđene sve bitne činjenice i utvrđeno je da je M.M.-a iz Krnjaka ispred njegove kuće vrijeđao B.J. koji je i fizički napao njegovu suprugu. Protiv B.J. će zbog počinjenog prekršaja iz čl. 6 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira biti Prekršajnom sudu u Karlovcu proslijeđen optužni prijedlog. Od zaprimanja dojave građana o događaju pa do upućivanja policijskih službenika na intervenciju, utvrdili smo propuste u radu policijskog službenika Operativno-komunikacijskog centra PU Karlovačke zbog čega će se utvrditi njegova disciplinska odgovornost – kaže u svom odgovoru nova glasnogovornica PU Karlovačke Tamara Grčić.
M. C.
Vandalizam u Baljcima i Kninu
Provaljeno u dalmatinske crkve
Tokom maja desilo se nekoliko provala po pravoslavnim crkvama u Dalmaciji.
Prvo je na udaru bila crkva sv. Jovana u Baljcima. Nadležni sveštenik protojerej-stavrofor Zdravko Tepić prijavio je 9. maja policiji da je crkva provaljena i opljačkana. Nepoznati pljačkaši su nasilno provalili u hram i opljačkali crkveni inventar. Policija je izvršila uviđaj na licu mjesta, a za počiniocima se traga.
U isto vrijeme provaljeno je i u hram Sv.Georgija u Kninu, a o tome je obaviještena kninska policija koja je obavila uviđaj.
Samo dva dana od ovog skrnavljenja kninske crkve, ona je ponovo bila na meti vandala.
Provalnici su po istom scenariju provalili ulazna vrata, ispreturali kompletan oltar i to na dan Sv.Vasilija Ostroškog, 12. maja.
U Eparhiji dalmatinskoj SPC su, kao i vjernici, vrlo ogorčeni događanjima.
– Prva provala u hram u Kninu desila se samo nekoliko dana nakon hramovne slave i nekoliko dana uoči Spasovdana, koji ova parohija slavi kao svoju drugu slavu, ističu u eparhiji.
Kako je prije ovih dviju provala, u kninsku crkvu provaljeno četiri puta, policija je savjetovala da postave nova, jača ulazna vrata.
– Ni to nije spriječilo vandale da razvale i ta vrata i ispreturaju cijeli hram, ističu u SPC i dodaju da su “provalnici svojom smjelošću pokazali da im ništa nije sveto i da nemaju ni straha Božjeg, kojeg bi trebalo da imaju kad se već ne plaše policije”.
– Iako je cijeli događaj okarakterisan kao djelo iz koristoljublja, teško se oteti utisku da se ne radi samo o tome. Pogotovo su ovi nemili događaji povrijedili kninske Srbe, koji su uplašeni za svoju sigurnost i ogorčeni što se sve ovo dešava upravo u vrijeme kada molitveno proslavljaju nekoliko velikih praznika, ističu u Eparhiji. N. Jovanović
Nesvakidašnja izborna skupština SDSS-a Belog Manastira
Kako će mlade snage protiv lavova?
Komentirajući novo rukovodstvo belomanastirskog SDSS-a dr.Vojislav Stanimirović izrazio je i sam sumnju, potkrepljujući to poznavanjem političkih prilika u gradu i državi, da će se isto moći uspešno “nositi s lavovima”
Poslednja izvanredna izveštajno izborna skupština gradske organizacije SDSS-a Grada Belog Manastira koja je održana 29. aprila, potvrdila je zavidnu razinu razjedinjenosti u srpskoj zajednici jedinog baranjskog grada.
Da je tome tako pokazao je prvi krug javnog glasanja koji nije dao predsednika jer su glasovi 24 prisutna člana, od 28, bili podeljeni. U drugom krugu mladi Stevan Ristić, kandidat izvršnog odbora, imao je bolju podršku članova skupštine koji su ga sa nekoliko glasova više izabrali za predsednika.
Ristićev protukandidat Dragan Nikolić, dosadašnji v.d. predsednika gradske organizacije, izabran je za podpredsednika, a novi članovi izvršnog odbora su Željana Laketa i Bogdan Tišma. Članovima skupštine, novoizabrani predsednik potom se zahvalio na ukazanom poverenju i izrazio nadu da će podići poljuljani rejting stranke te neke stvari promeniti nabolje, ali da to neće biti nimalo lako bilo je vidljivo iz nastupa, a potom i rasprave koja se odvijala između gostiju izborne skupštine.
Naime gotovo i površnom poznavaocu političkih prilika u jedinom baranjskom gradu bilo je jasno da se zamenik belomanastirskog gradonačelnika Predrag Stojanović s jedne, a predsednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman i predsednik SDSS-a dr.Vojislav Stanimirović s druge strane nalaze na različitim stajalištima.
Komentirajući novo rukovodstvo belomanastirskog SDSS-a dr.Vojislav Stanimirović izrazio je i sam sumnju, potkrepljujući to poznavanjem političkih prilika u gradu i državi, da će se isto moći uspešno “nositi s lavovima”. Stanimirović je članove skupštine kratko opoznao i s trenutnim odnosom s koalicijskim partnerima, nadasve HDZ-om koji, kako je rekao, nikada nisu bili lošiji, zbog čega u SDSS-u ozbiljno preispituju ostanak u koaliciji.
Pred novim rukovodstvom belomanastirskog SDSS-a teški su zadaci, a koliko će mlade snage, bez stvarnog političkog iskustva, uspeti u tome pokazat će vreme. Do redovnih izbora dve su godine.
Z. Popović
Seminar u Topuskom
Izostali gradonačelnici i načelnici
U organizaciji zagrebačke Akademije lokalne demokracije u Topuskom je održano savjetovanje pod naslovom: “Provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne, regionalne, samouprave”. Održana su dva predavanja: o službenoj i javnoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina na nivoima lokalnih jedinica o čemu je govorila Vesna Šiklić Odak, načelnica Sektora za nacionalne manjine u Ministarstvu uprave.
O kadrovskim poslovima i pravu prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uslovima onih jedinica u kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju to pravo govorio je Ljubomir Mikić, načelnik Odjela za nacionalne manjine u Ministarstvu uprave.
Na savjetovanju su sudjelovali predstavnici, uglavnom nacionalnih manjina, iz četiri Županije: Ličko-senjske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije te predstavnici Vijeća iz gradova i općina iz tih županija. Bio je tu i poneki dožupan, dogradonačelnik ili zamjenik načelnika općine. No, onih kojih bi se to trebalo naviše pitati i ticati, službenih organa općina, gradova i Županija i njihovih vodećih ljudi, ni ovog puta dakako, nije bilo. M. C.
Borovljani u Zagrebu
Vijećnici VSNM Općine Borovo pod vodstvom predsjednika Vijeća Danka Nikolića posjetili su u subotu, 8. maja, institucije srpske nacionalne manjine u Zagrebu. Cilj njihove posjete bio je upoznati način rada institucija koje teže očuvanju identiteta Srba u Hrvatskoj.
Obišli su i Crkvu Preobraženja Gospodnjeg i Muzej SPC Eparhije Zagrebačko-Ljubljanske gdje ih je dočekao đakon Branimir Jokić i upoznao s eksponatima i njihovim istorijatom.
Nakon toga posjetili su Srpsku pravoslavnu opštu gimnaziju o čijem ih je uspješnom petogodišnjem radu upoznao direktor, jerej Mihajlo Žikić.
O Srpskom privrednom društvu “Privrednik” i Fondu “Vladimir Matijević” govorio je sekretar “Privrednika” Marko Ignjatić, a u Srpskom narodnom vijeću, goste su dočekali Branka Šesto i Predrag Krupljan iz Centra za razvoj i investicije.
Mnogima je ovo bio prvi susret sa radom naših institucija, rekao je Nikolić i naglasio da su gosti pokazali veliko zanimanje i imali mnogobrojna pitanja. Prije svega, koliki su interesi zagrebačkih Srba za djelovanje srpskih institucija, kakve su potrebe za nastavom na srpskom jeziku i pravoslavnog vjeronauka do uključivanja mladih u aktivnosti zajednice. Gosti iz Borova zahvalili se svojim domaćinima uz nadu se da će u skorašnje vrijeme imati priliku uzvratiti gostoprimstvo. N. J.
Karlovačka promocija nove knjige Jovana Mirića
Dosta šupljih fraza o Kosovu
Mirić se za Kosovo ne bori samo osjećajima, već znanošću, pravdom poviješću, koristeći sva raspoloživa znanja međunarodnog prava, međunarodnih odnosa, politologije i balkanologije, rekao je novinar Danko Plevnik
“Kosovo i druge teme” peta je knjiga iz pera prof. dr. Jovana Mirića koju je izdalo SKD Prosvjeta, ali i prva knjiga koju je taj samozatajni sveučilišni profesor uopće poželio javno promovirati.
– Ovo je prva hrvatska promocija ove knjige – studije, kazao je predsjednik SKD Prosvjete Čedo Višnjić.
Vrlo eksplicitno i emotivno o knjizi je govorio novinar i pisac Danko Plevnik.
– Samo Hrvati mogu razumjeti Srbe…. Hrvati su “srpski problem” riješili etničkim čišćenjem, što im je dozvolio SAD. Srbi su na isti način 1999. htjeli riješiti “albanski problem”, ali im to SAD nije dozvolio…. Hrvatske vlasti nisu priznale minuli rad Srba u hrvatskom Ustavu već Albance i njihovo pravo na državu Kosovo koje 1912. nije bilo oteto albanskoj državi, jer još tada nije postojala, već je od Otomanskog carstva bio vraćen okupirani teritorij Stare Srbije… Mirić se za Kosovo ne bori samo osjećajima, već znanošću, pravdom, poviješću, međunarodnim pravom i odnosima – govorio je Plevnik.
Mirić se, dodaje Plevnik, žestoko protivi antisrpskoj politici Slobodana Miloševića. Mirić se za Kosovo ne bori samo osjećajima, već znanošću, pravdom poviješću, koristeći sva raspoloživa znanja međunarodnog prava, međunarodnih odnosa, politologije i balkanologije. Dejan Jović, savjetnik predsjednika Ive Josipovića i Mirićev student kaže da je o raspadu SFRJ do sada izišlo 400 knjiga i oko dvije hiljade raznih članaka, a da je Kosovo označavano kao početak ili kraj nestanka Jugoslavije.
– Mirićev rad i djelo treba staviti u međunarodni kontekst gdje je ono prepoznato kao važno za razliku od Hrvatske, što najbolje govori o stanju društvenih znanosti i politologije u RH. Ovaj rad je izniman i dragocjen te odlično korespondira sa svjetskim trendom u društvenim naukama, kazao je među ostalim Dejan Jović.
– O Kosovu se u RH malo zna i ne piše se gotovo ništa. Zadnja ozbiljna knjiga je ona velikog Branka Horvata od prije 21-e godine. Nije strašno što se o Kosovu malo zna, ali zadnje dvije godine na stotine tema i razgovora, rasprava, pogotovu na HTV-u, o kosovskom problemu je bilo koliko hoćete. Ako i razumijem političare da ostaju na nivou gole fraze, mogu donekle razumjeti i novinare koji u ovakvom sistemu imaju uvijek određeni domaći zadatak, ali nikako ne mogu razumjeti moje kolege politologe, povjesničare, pravnike i druge koji su se nadmetali tko će u tim raspravama izreći više šupljih fraza o Kosovu. Zato sam se i prihvatio ovog posla, iako sam o Kosovu pisao više puta. Nikoga u knjizi nisam štedio, pa ni sebe, kao ni svog studijskog kolegu i akcijaškog druga Stipu Mesića, koji uporno ponavlja jednu falš tezu da je Kosovo po Ustavu iz 1974. bilo konstitutivni element federacije pa se moglo legalno odcjepiti. To, naravno, u tom Ustavu nema nikakvog utemeljenja – kazao je o motivima koji su ga natjerali da napiše ovu knjigu dr. Jovan Mirić.
M. C.
Otvoren karlovački centar “Lukijan Mušicki”
Na korist cijele zajednice
Pred više desetaka posjetilaca i mladih članova, episkop Gornjokarlovački Gerasim blagoslovio je prostorije Kulturno informativnog centra “Lukijan Mušicki” u Vranicanijevoj ulici u centru Karlovca. Time su prostorije službeno otvorene.
KIOC je udruženje građana osnovano na inicijativu ŽVSNM Karlovačke županije i Gornjokarlovačke eparhije koji su i financirali uređenje prostorija dok je Ministarstvo dijaspore Republike Srbije doniralo oko 1.600. evra čime su prostorije opremljene.
U prostoru se sada nalazi šest kompjutora, a uskoro se očekuju još četiri, čime bi mogao započeti prvi ciklus informatičkog opismenjavanja.
Preostaje još da se uredi i WC. Vladika je istakao da će KIOC biti na korist cijele srpske zajednice kako bi se ljudi mogli obrazovati u raznim područjima, ali bez politizacije ili dioba unutar same zajednice. Predsjednica KIOC-a Branka Ivanović zahvalila se svima koji su sudjelovali u radu i financiranju. Otvaranju su prisustvovali Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a, Rade Kosanović, predsjednik ŽVSNM Karlovačke županije i konzul u riječkom konzulatu Srbije Zoran Milivojević.
Kosanović je rekao da se sada vidi da ŽVSNM nije pronevjerilo donirana sredstva, kako je tvrdio dio zajednice u Karlovcu, već da su utrošena za opremanje KIOC-a. Prvenstvena namjera formiranja KIOC-a je bila da mladi pripadnici zajednice dobiju svoje prostorije i da se aktiviraju i afirmiraju u društvenom životu kroz organiziranje brojnih radionica te sami i upravljaju KIOC-om. Već su započeli i tečajevi ruskog jezika.
Broj aktivnosti, dakako, ovisit će o raspoloživim financijskim sredstvima.
M. C.
Kulinijada u Jagodnjaku 2010
Baranjski kulin sve ukusniji
Velik broj bodova koje su osvojili najbolji majstori izrade popularne delicije potvrda je sve bolje kvalitete koja je iz godine u godinu u uzlaznoj putanji
Dani opštine Jagodnjak koji se ove godine održavaju od 13.do 22.maja, započeli su, kako i dolikuje, najvažnijom manifestacijom, devetom “Kulinijadom u Jagodnjaku 2010”.
Ocenjivački sud na čelu s profesorom emeritusom sa osječkog poljoprivrednog fakulteta dr. sc. Antunom Petričevićem, na ovogodišnjoj kulinijadi, koja je održana kao i svake godine na Spasovdan 13.maja, imao najteži zadatak do sada.
Sud je ocenjivao čak 67 uzoraka te dodelio 11 zlatnih, 27 srebrnih, i 17 bronzanih medalja. Za najbolji kulin proglašen je onaj u Ivana Mikuša iz Draža, drugu zlatnu medalju osvojio je Hubert Kišpal iz Belog Manastira, a treću domaći takmičar Branko Bertić iz Jagodnjaka.
Prvoplasirani Mikuš kući je, kako to nalaže tradicija, otišao bogatiji i za bravca teškog 150 kg. Veliki broj bodova koje su osvojili najbolji kulinovi potvrda je sve bolje kvalitete koja je iz godine u godinu u uzlaznoj putanji, a to je potvrdio i sam Petričević rekavši kako je ove godine napravljen najveći skok u kvaliteti.
Za guštanje kulina su se pobrinuli brojni gosti, koji su veoma brzo ispraznili pladnjeve. Za muzički štimung pobrinuo se romski sastav iz Deronja, kojima su se kasnije pridružili i nezaobilazni trubači. Doprinos proslavi dalo je i desetak jahača na konjima koji su ispred znatiželjnih meštana i gostiju jahali ulicama Jagodnjaka.
Osim centralne manifestacije organizatori su u maloj sali doma kulture organizovali i izložbu starina, te postavili prodajne štandove na kojima su se mogli kupiti domaći proizvodi kulin, sir, rakija i med.
Zahvaljujući organizatorima manifestacije PZ “Naše Selo”, vodećim ljudima opštine Jagodnjak, firmi “Belje” te udruzi proizvođača “Baranjski kulin”, jagodnjačka kulinijada još se jednom pokazala kao nezaobilazna destinacija za sve ljubitelje i prave poznavaoce autohtonih baranjskih specijaliteta.
Na ovogodišnjoj kulinijadi uz domaćine iznimno brojni bili su i ugledni gosti iz sveta politike i biznisa dve najistočnije županije, a jedan od njih bio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Vukovaru Živorad Simić. Obilazeći baranjska mesta koja se u okviru Osječko-baranjske županije nalaze u jurisdikcionom području konzulata Republike Srbije Simić je, neposredno pre kulinijade razgovarao s domaćinima, načelnikom opštine Ljubišom Balabanom i predsednicom VSNM Nadom Šalajić.
– S načelnikom opštine razmatrali smo, između ostalog, i mogućnost da u okviru predpristupnih fondova IPA domaćini izrade projekat “Baranjski kulin”. Današnja manifestacija najbolja je lična karta za ovu opštinu da se pojavi kao počasni gost na Novosadskom sajmu kako bi se sa privrednim faktorima u Srbiji uspostavili bolji odnosi i kontakti. Franpantno deluje činjenica da Jagodnjak u 21.veku nema rešeno pitanje vodoopskrbe, što je veliki minus kako za županiju i državu, mišljenja je Simić.
Zoran Popović
Folkloraši “Prosvjete” na smotri folklornih amatera Zagreba
Pljesak “Šopskom oru” u Dubravi
Na večeri folklora etničkih manjina Zagreba, održanoj u okviru 33. smotre folklornog stvaralaštva, folklorna sekcija zagrebačkog pododbora SKD “Prosvjeta” izazvala je pljesak publike u dvorani Narodnog sveučilišta Dubrava.
Folkloraši pod vodstvom Mladena Petrića uspješno su se predstavili koreografijama “Trno mome” i “Šopsko oro”. Osim što su povećali broj plesnih parova, bili su jedini ansambl od svih koji su pokazali svoja umijeća, a koji ne kuburi s nedostatkom plesača. Naime, u svom ostalim ansamblima plesačica je bilo ubjedljivo više. Voditeljica sekcije Nada Komljenović rekla je da je povećan broj mladih članova sekcije i da će u još brojnijem sastavu uskoro nastupiti u Zadru.
Osim “Prosvjete”, nastupili su i članovi Makedonskog kulturnog društva „Ohridski biser“, Plesna grupa Agram – centar za istraživanje povijesnih plesova, plesna grupa Židovske općine “Or Hašemeš”, plesna grupa “Jeteliček” Češke Besede, grupa za međunarodni folklor SKUD “Ivan Goran Kovačić” i grupa “Bosana” iz BiH koja je uspješno prikazala folklorne običaje okolice Sarajeva.
Iako je dvorana bila puna, osim članova sekcije koji nisu nastupali, nitko iz rukovodstva zagrebačkog pododbora, pa i oni koji se obično kunu u folklornu sekciju, nije pružio podršku folklorašima. N. J.
Dan Evrope u Belom Manastiru
Crtanje na pločniku
Tjedan u kojem pada deveti maj proglašen je u Hrvatskoj za Evropski tjedan. Tim tjednom, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Republike Hrvatske, obilježavaju se 5. maj 1949. godine, dan osnivanja Vijeća Evrope i 9. maj 1950. godine – dan potpisivanja tzv. Šumanove deklaracije, koji se u Evropskoj Uniji obilježava kao Dan Evrope.
Belomanastirska Mirovna grupa Oaza, jedna od rijetkih baranjskih organizacija koja to čini, svake godine u sklopu dječjih radionica obilježava Evropski tjedan, i to crtanjem simbola Evropske Unije na pločniku.
Ove godine to je učinjeno 8. maja na širokom pločniku u dvorištu Društvenog centra, u kome “Oaza” ima sjedište.
J. Nedić
Obilježen Dan VSNM općine Vojnić
Prigodnom svečanošću u Vojniću je obilježen Dan vijeća srpske nacionalne manjine u općini Vojnić.
Tim povodom održana je svečana sjednica Općinskog vijeća SNM. O radu Vijeća i o problemima govorio je predsjednik Vijeća Jovo Garojević.
U crkvi u Kolariću, koja je uništena 1942.godine, održani su liturgija i pomen na više stotina stradalih žrtava ustaškog terora. Svečanosti su prisustvovali brojni gosti sa područja Karlovačke županije. Vojnićko vijeće SNM je za svoj Dan i Krsnu slavu izabralo jedan od najvećih pravoslavnih praznika: Vaznesenja Gospodnje – Spasovdan. M.C.