Pokrajine

Zavičajno veče Kordunaša i Banijaca u Vukovaru

Kordunaši se zagrliše i zapjevaše

Zavičajni klub “Miloš Vojnović” osnovan je u januaru 2007. radi očuvanja kulturnog, historijskog i drugog nasljeđa Korduna i Banije

U organizaciji Zavičajnog kluba “Miloš Vojnović” iz Vukovara održano je četvrto po redu kulturno-zabavno veče Kordunaša i Banijaca i njihovih prijatelja. U ime porodice pokojnog Miloša Vojnovića, poratnog lidera Srba u Hrvatskoj čije ime Zavičajni klub sa ponosom nosi, zahvalio se njegov sin Nebojša.

– Hvala vam što njegujete sjećanje na mog pokojnog oca koji se srcem i dušom smatrao Kordunašem – rekao je Nebojša Vojnović.

– Veoma sam obradovan da njegujete tradiciju i da niste zaboravili svoje korijene, iako je dobar dio vas rođen van granica Korduna i Banije. Jer ako zaboravimo svoje korijene, sljedeći je korak gubljenje sopstvenog identiteta – rekao je načelnik Opštine Dvor Nikola Arbutina.

Osim dobrog raspoloženja uz tradicionalne zvuke rodnog kraja, tokom večeri organizovan je i kviz u poznavanju starih riječi i izraza. Upravo je Miloš Vojnović svojevremeno sakupio najveći broj riječi i izraza Korduna i Banije, kao poštovalac tih dviju regija. Ovogodišnji pobjednik takmičenja u poznavanju starih riječi i izraza Korduna i Banije je Nedjeljko Janjanin iz sela Blatuša na Kordunu, koji je kao dijete sa “Olujom” stigao u ravni Srijem. Druženju su prisustvovali i predstavnici Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine te predstavnici Društva prijatelja i potomaka Banije iz Prigrevice u Vojvodini.

Zavičajni Klub Kordunaša i Banijaca “Miloš Vojnović” osnovan je u januaru 2007. godine kao institucija za očuvanje kulturnog, historijskog, socijalnog i drugog nasljeđa današnjih Vukovaraca rođenih u te dvije regije centralne Hrvatske i njihovih potomaka. B. Rkman

  •  

Udruženje pravoslavne omladine

“Sveti Dositej Zagrebački” za mlade

U svojevrsnoj radnoj akciji mladi su već uredili dvoranu u Preradovićevoj 18, postavivši i aparaturu za večernje projekcije filmova

Srpska pravoslavna crkvena opština u Zagrebu počela je s organiziranjem vjeronauke za mlade, a formirano je i udruženje pravoslavne omladine pod nazivom “Sveti Dositej Zagrebački”. Prema riječima đakona Branimira Jokića, glavna aktivnost udruženja bit će vjeronauka i druženje mladih subotom, te posjete manastirima u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Ideja o provođenju vjeronauke i druženja mladih usvojena je na sjednici Crkvenog odbora SPCO zagrebačke krajem decembra prošle godine, uz blagoslov mitropolita zagrebačko-ljubljanskog i cele Italije Jovana. Ideja je bila da se vjeronauka, osim za djecu što već godinama postoji, organizira i za mlade.

Osim vjeronauke i društvenih igara za koje je predviđeno vrijeme do 19 sati, predviđeni su i kursevi vezenja, a zavisno od interesa išlo bi se i na osnivanje folklorne sekcije, muškog i ženskog hora za narodne pjesme, te na osnivanje ikonografske sekcije. Plan i program, sačinjen uz pomoć arhijerejskog namjesnika zagrebačkog Milenka Popovića, a koji je dobio blagoslov mitropolita, predviđa i posjetu manastiru Vavedenja u Beogradu kako bi se poklonilo moštima svetog Dositeja po kome je udruženje dobilo ime, kaže Jokić. Udruženje bi imalo i socijalnu i radnu komponentu – mladi bi posjećivali starije i nemoćne.

Sadržaji koji će se održavati u Preradovićevoj 18 namijenjeni su mladima od 15 do preko 30 godina – srednjoškolcima, studentima, (ne)zaposlenima koji žive u Zagrebu, a ako žele, na njih mogu dolaziti i učenici Pravoslavne gimnazije, kaže Jokić i ističe da za aktivnosti već postoji velik interes jer se javilo preko 60 mladih. Do sada je održano nekoliko sastanaka, a u svojevrsnoj radnoj akciji mladi su uredili dvoranu, postavivši i aparaturu za večernje projekcije filmova koje su također u planu.

A što o tome misle sami mladi pitali smo učenika Radenka Zvonara i Ljiljanu Vukašinović koja radi u “Prosvjeti”.

– Dobro je da se mladi slobodno mogu okupiti i družiti. Svi koji budu dolazili subotom naučit će mnogo stvari o crkvi što prije nisu znali i bit će im fenomenalno – kaže Radenko, koji između ostalog u crkvi pomaže u vjerskim obredima.

– Ideja je dobra, a nadam se da će krenuti u pozitivnom smjeru. Uostalom, aktivnosti se još nisu zahuktale, a već se ove subote našlo 20-ak mladih – kaže Ljiljana Vukašinović koja smatra da će se na aktivnostima subotom moći mnogo toga naučiti i ugodno provesti.

Sve informacije o aktivnostima udruženja mogu se dobiti na broju 098/961 50 63 ili putem imejla jokicbran@yahoo.com N. J.

  •  

Kulturni program na Dobroj vodi

Vratiti sjaj vukovarskom izletištu

Pokrenuli smo mnoge akcije kako bismo Dobroj vodi vratili sjaj i lepotu koju je imala kroz istoriju, kaže protojerej Jovan Radivojević

Kod hrama Svete Petke na Dobroj vodi, u vukovarskom izletištu Adici, upriličen je muzičko-zabavni program koji su organizovali Veće srpske nacionalne manjine Grada Vukovara, Druga vukovarska crkvena parohija i Kulturno-umetničko društvo “Sloga” iz Vukovara. U programu su učestvovali Dečja folklorna grupa, Dečja pevačka grupa “Zvončići”, Plesna grupa “Venera”, Ženska pevačka grupa “Gimnazijalke”, mladi pesnici literarne radionice, Kulturno-umetničko društvo “Đoko Patković” iz Bobote i muzički sastav “Lalić – ekspres bend” iz Vukovara.

– Cilj nam je da ovde svake godine okupimo srpski narod vukovarskog kraja bez obzira na stranačku pripadnost i na bilo kakve druge podele. Mislim da je to jedino poželjno danas, da budemo složni i tako doprinesemo boljitku srpske zajednice u Hrvatskoj, a posebno u Vukovaru – istakao je Miroslav Keravica, predsednik vukovarskog VSNM-a, osvrnuvši se na prošlogodišnju proslavu Prvog maja koja je pala u vreme kampanje za lokalne izbore i zbog toga podelila izletnike.

Protojerej Jovan Radivojević, drugi paroh vukovarski i starešina hrama Prepodobne matere Paraskeve, izrazio je zadovoljstvo što je Dobra voda sve češće mesto okupljanja građana Vukovara i okoline.

– Želja nam je da vratimo Dobroj vodi sjaj i lepotu koju je imala kroz istoriju. Pokrenuli smo mnoge akcije, od raskrčivanja ovog crkvenog kompleksa do pokretanja postupka povrata zemlje koja nam je oduzeta, kako bi se neki budući sadržaji mogli bolje organizovati i provesti – istakao je Radivojević.

Već početkom juna na Dobroj vodi biće po četvrti put organizovana kulturna i duhovna manifestacija “Brankovi dani u Vukovaru”, u spomen na pesnika Branka Radičevića. D. B.

  •  

Tribina o Hilandaru u Borovu

Koliko je pravih vernika?

U prostoru biblioteke Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” pododbora Borovo održana je naučno-kulturna tribina o manastiru Hilandaru na kojoj su govorili magistar teologije Isaija Lukić, iguman manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Dalj-planini. Iguman Isaija, koji je u Hilandaru mnogo puta boravio, najviše za vreme studija u Solunu, govorio je o monaškom i duhovnom životu koji se ni danas ne razlikuje od onoga pre osam vekova, kada su taj svetogorski manastir gradili i u njemu boravili Sveti Sava i njegov otac Stefan Nemanja.

– Hilandar su monasi. Jedan manastir ne čini građevina nego živi ljudi u njemu, kao što jednu parohiju čini živa zajednica u tom selu. Duh monaški i duh pravoslavni, to je Hilandar – istakao je iguman Isaija. Dodajući da je u današnje vreme postalo moderno ići u Hilandar ili Ostrog, krstiti se i venčati u crkvi, zapitao se koliko je zapravo među takvima pravih vernika.

– Hilandar nas sve interesuje jer je to tema o kojoj se može govoriti iz više aspekata, kulturološkog, istorijskog, duhovnog… O Hilandaru govorimo i u školama – kazala je profesorka Sretenka Čaović, predsednica borovske “Prosvjete”.

Najavila je još dva programa tokom maja, a to su koncert Vukovarskog srpskog pevačkog društva “Javor” i tribina o zdravoj ishrani. D. B.

  •  

U Karlovcu predstavljena knjiga Salamona Jazbeca

O revizionizmu u Hrvatskoj

Povodom 65. godišnjice proboja jasenovačkih logoraša 22. aprila 1945. godine, Margelov institut iz Zagreba, karlovački Odbor za ljudska prava i karlovačko Udruženje antifašističkih boraca organizirali su u Karlovcu promociju knjige Salamona Jazbeca “Magnisimum krimen”. O knjizi su govorili Katica Sedmak, potpredsjednica SABA RH, autor Salamon Jazbec, direktor Margelovog instituta Alen Budaj, te Jelka Glumičić i Mirko Miladinović iz Odbora za ljudska prava i Udruženja antifašista. Knjiga je izdana 2008. godine.

– Prisustvovao sam otvorenju novog postava jasenovačkog muzeja i bio zgrožen tim revizionističkim postavom. S obzirom na to da je i moja rodbina tamo stradala, osjećao sam moralnu dužnost da skrenem pažnju javnosti na tu činjenicu, te sam na 804 stranice analizirao postav i pokazao koje su greške, što je nedopustivo da se pokazuje, a što nije pokazano premda je trebalo biti, sve kako bi se razumjela prava slika tog logora smrti. Polazeći od Jasenovca proširio sam priču o revizionizmu u Hrvatskoj. Pogledajte samo štampu, TV, udžbenike, enciklopedije… Na tom primjeru najbolje se može vidjeti stvarna slika hrvatskog društva – kaže Salamon Jazbec. M. C.

  •  

Pušačke nevolje

Bolje pokisnuti nego ostati bez dima

Za razliku od nemalog broja vozača koji nikako da se naviknu da u periodu letnjeg računanja vremena nisu obavezni paliti svetla na svojim limenim ljubimcima, pušači i ugostitelji plebiscitarno su se navikli na nova pravila igre koja se zovu potpuna primena Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Razlog tome svakako leži u činjenici da oni prvi, ako imaju upaljena svetla, neće snositi nikakve posledice, za razliku od onih drugih koje bi samo jedna zapaljena cigareta, u pogrešno vreme i na pogrešnom mestu, mogla naterati na podizanje kratkoročnog pa i dugoročnog kredita.

Belomanastirca sa slike ni niskih šest stepeni ni lagana kišica nisu naterali na apstinenciju. Prvu cigaretu i 0,5 omiljenog pića konzumirao je, kao i svakoga dana, ispred lokalnog kafića, a umesto šanka za tu je priliku dobro poslužio i izlog. Z. P.

 Delegacija VSNM-a Zagrebačke županije u Somboru i Subotici

Povezivanje s vojvođanskim Hrvatima

Suradnja srpskih i hrvatskih manjinskih predstavnika doprinos je jačanju manjinskih prava u sredinama gdje manjine žive i rade

Delegacija VSNM-a Zagrebačke županije na čelu s predsjednikom Dragoljubom Geratovićem posjetila je Sombor i Suboticu.

– Cilj naše posjete bilo je povezivanje s hrvatskom zajednicom u Srbiji, stjecanje iskustava o radu drugih manjinskih zajednica, o odnosu države prema manjini i usvajanje dobrih iskustava u životu manjine – rekao je Geratović, dodajući da se razgovaralo o mogućoj suradnji dviju manjina preko IPA programa koje financira EU ili međusobnog zalaganja za bolji položaj u domicilnoj državi.

Delegacija je u Somboru razgovarala s gradonačelnikom Nemanjom Delićem i njegovim suradnicima, te s gradskim komesarom za izbjeglice Zlatkom Milićevićem. Osim rada vijeća nacionalnih manjina, tema razgovora bili su broj, status i život izbjeglih u Somboru i okolnim područjima.

Sljedećeg dana delegacija je posjetila Hrvatsko nacionalno vijeće gdje ih je primila predsjednica Izvršnog odbora HNV-a Slavica Peić sa suradnicima. Tema razgovora bili su rad i funkcioniranje manjinskih vijeća, te položaj manjina uopće u dvije zemlje.

– Predstavnici naše manjine u okolnim državama često se posjećuju i imamo dobru suradnju. Želja nam je uspostaviti kontakte s narodom koji je manjinski u našoj matičnoj državi i vidjeti kako ostvaruje svoja prava, te iz svega izvući pozitivna iskustva i predložiti da se na sličan način rad naših manjinskih predstavnika poboljša – rekao je Geratović.

– Hrvatska zajednica ne može preslikati način rada srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj jer rade po drugačijem načelu – kaže Slavica Peić, koja smatra da se putem povezivanja i suradnje na zajedničkim projektima može raditi na poboljšanju statusa obiju manjina, te na poboljšanju odnosa dviju susjednih država.

Ocjenjujući ovu posjetu, Geratović je naglasio da je susret protekao u srdačnoj atmosferi i da je uspostavljanje suradnje srpskih i hrvatskih manjinskih predstavnika doprinos jačanju manjinskih prava u sredinama gdje žive i rade. Osim uzvratne posjete dogovoren je i nastavak suradnje, pogotovo na polju ekonomije i kulture. N. J.

  •  

Suradnja Vojnića i Krnjaka, SDP-a i SDSS-a

Dvije općine, jedan “Komunalac”

Smatrali smo da dvije male općine, tako blizu jedna drugoj, ne mogu imati dva ista poduzeća, kaže načelnik Vojnića Branko Eremić

Općinska vijeća Vojnića i Krnjaka donijela su odluku o spajanju komunalnih poduzeća. HDZ-ova opozicija u obje općine protiv je takvog rješenja. Tvrdi da se radi o političkom potezu radi zbrinjavanja viška ljudi kada općina Krnjak bude rasformirana, što je navodno očekuje.

– Još 2004. godine, kada smo stvarali komunalno poduzeće, imali smo dogovor da to učinimo zajedno. Vojnić ima svoju komunalnu deponiju, a Krnjak je nema, udaljeni smo oko šest kilometara i smatrali smo da dvije male općine, tako blizu jedna drugoj, ne mogu imati dva ista poduzeća i kvalitetno i jeftino pružati usluge građanima. Do toga nije došlo jer je 2005. vlast HDZ-a, koja nas je naslijedila, tvrdila da će ukinuti tek formirano komunalno poduzeće koje smo mi, SDP i SDSS, prije osnovali. Zato se ni vlast u Krnjaku nije usudila ući u zajednički program, iako smatramo da za njega nema alternative – kaže Branko Eremić, načelnik Općine Vojnić.

– Imamo svoja vlastita sredstva, infrastrukturu i prirodna bogatstva kao što je voda – dodaje Eremić.

Krnjak ima svoju infrastrukturu i svatko ostaje vlasnik svojih sredstava, koja se zajednički predaju na upravljanje “Komunalcu Vojnić-Krnjak” kao zajedničkom poduzeću. Eremić smatra da se tako na najbolji način štite građani i efikasnije upravlja poduzećem. S njim se slaže i Rade Kosanović, načelnik Krnjaka. Krnjak će dokapitalizirati sadašnji vojnićki “Komunalac”. Općina Vojnić, kaže Kosanović, ima veliko izvorište vode u Utinji. Krnjačani su cjevovodom već došli do Vratnika, do granice dviju općina, dok dio cjevovoda još mora izgraditi općina Vojnić kako bi se vodovodnom mrežom dvije općine spojile na Brezovoj Glavi.

– Zajedno ćemo odvoziti i smeće jer Vojnić već ima jedan kamion, a mi ćemo možda nabaviti drugi. Imamo dovoljno kamenoloma da možemo nasuti sve puteve u obje općine. I na čišćenju groblja možemo zajedno mnogo učiniti. Predviđamo da će u Krnjaku biti istureni pogon s dva zaposlena radnika, tako da priče o spašavanju općinskih radnika nisu istinite – kaže Rade Kosanović.

U septembru ove godine ističe koncesija Eko-floru iz Jastrebarskog za odvoz smeća iz Krnjaka.

– Putem Fonda za zaštitu okoliša nabavili smo sve potrebno, opremu, kante i kontejnere pa nam je sada samo problem odvoz smeća, što zajedničko poduzeće može riješiti. Tako bismo u općini značajno smanjili troškove odvoza smeća. Općina Krnjak može poslovati i opstati, i tako će i biti, na žalost nekih koji bi željeli da se ona ugasi – zaključuje Kosanović. M. C.

  •  

Donacija srednjoškolskoj knjižnici u Kninu

Nordijci donijeli knjige i računala

Srednjoškolci i njihovi nastavnici u Kninu ubuduće će na raspolaganju imati znatno više knjiga i kompjuterske opreme nego do sada, zahvaljujući donaciji koju su 20. aprila predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Vilfred Bukhorn, predstavnica švedske ambasade Rebeka Soderberg i izvršna direktorica Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj Gordana Fuštar uručili srednjoškolskoj knjižnici u tom gradu.

Tom prilikom Bukhorn je pozdravio učenike i nastavnike rekavši: “Djeci danas moramo osigurati što kvalitetnije obrazovanje i pristup informacijama, ne samo kao ulaganje u njihovu društveno-ekonomsku budućnost, već i kao ulog u jednu novu generaciju koja će premostiti probleme iz prošlosti i izgraditi bolju budućnost za ovo područje, za Hrvatsku i cijelu regiju.”

UNHCR i Nordijska gospodarska komora prepoznali su knjižnicu srednjih škola kao centralno mjesto okupljanja mladih Knina i okoline. Zaključeno je i da je suradnja između Nordijske gospodarske komore i UNHCR-a još jednom postigla svoj humanitarni cilj kojim će se ne samo poboljšati kvaliteta obrazovanja srednjoškolaca na širem kninskom području, već i pomoći društvenoj integraciji učenika različitog nacionalnog i kulturnog porijekla.

Sredstva za donaciju dobivena su u junu prošle godine na proslavi nordijskog praznika Midsamer u Zagrebu, koju su organizirali UNHCR i Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj. Lanjska proslava bila je humanitarnog karaktera, pa su sva prikupljena sredstva od prodaje hrane, pića i tombole uložena u donaciju knjižnici. N. J.

  •  

Dvanaest godina okučanskog pododbora “Prosvjete”

Volje ima, para nema

Posebna priznanja za deset i pet godina članstva dobilo je 17 članova pododbora

Izvještajnom skupštinom pododbor “Prosvjete” u Okučanima obilježio je dvanaestu godišnjicu rada. Skupštini je prisustvovao najveći dio od preko 80 članova i gosti iz općinskih i županijskih struktura, iz pododbora “Prosvjete” iz Garešnice i okučanskog KUD-a “Tkanica”.

Najveći problem u prošlogodišnjim aktivnostima i u obimnim planovima za ovu godinu jest nedobivanje dijela predviđenih sredstava, naglasio je predsjednik pododbora Nikola Lončarević. Istaknuo je dobru suradnju s općinom, županijom i srpskim manjinskim vijećima, te s lokalnim parohom SPC-a.

– Sa 35 nastupa u zemlji i svijetu mogli bi se zadovoljiti i profesionalni ansambli – rekao je predsjednik VSNM-a Brodsko-posavske županije Stanko Čiča, obećavajući da će Vijeće, koliko bude moglo, i dalje podržavati rad pododbora, pogotovo što su oni jedino srpsko kulturno društvo u većem dijelu Zapadne Slavonije. Pomoć je obećao i zamjenik načelnika Općine Okučani Željko Đurić, primajući priznanje za donaciju “Četvrtog uskrsnog druženja Zapadne Slavonije”. Priznanje za donacije dobili su mesnica “Jagodanović”, apoteka Okučani i Milan Vučković. Posebna priznanja za deset i pet godina članstva, rada i podrške dobilo je 17 članova pododbora.

– Ta priznanja pokazuju da pododbor ima svoje srce. To srce je pomalo staračko i ima koju manu, ali se ne da – rekao je Lončarević predajući priznanja zaslužnima.

Glumci Dečjeg kulturnog centra iz Beograda izveli su predstavu “Zmaj i ruža” zasnovanu na stihovima iz zbirki pjesama “Đulići” i “Đulići uveoci” Jovana Jovanovića Zmaja. N. J.

    Prvomajska proslava na Gracu

    Praznik rada uprkos krizi

    Većina meštana Borova Praznik rada provela je na prostoru Graca, izletišta uz Dunav. Prvomajsku proslavu organizovala je Opština Borovo u saradnji sa opštinskom organizacijom SDSS-a, podružnicom penzionera Borovo, udruženjem “Plavi Dunav”, Borovskim udruženjem mladih i Kulturno-umetničkim društvom “Branislav Nušić” čiji su najmlađi članovi folklorne sekcije izveli kraći program za posetioce.

    – Iako je recesija kada su svi na neki način zakinuti, odlučili smo da za naše meštane i ove godine organizujemo proslavu Praznika rada, da se malo družimo i bar na jedan dan zaboravimo na probleme – kaže zamenik načelnika Opštine Borovo Duško Drobić, dodajući da će proslava Praznika rada na borovskom Gracu postati tradicionalna manifestacija. Organizatori su za sve izletnike pripremili oko 450 porcija domaćeg pasulja i besplatno piće, dok su najmlađi posetioci uživali u sadržajima zabavnog parka Šarić iz Privlake i to, kako nam je rekao vlasnik, takođe besplatno zbog dosadašnje dobre saradnje sa Opštinom Borovo. D. B.