Prijeki sud za pravdu

Nakon reizbora sudaca i tužitelja krajem prošle godine, od 1. siječnja ove godine u Srbiji je na snazi nova organizacija pravosuđa. Do kraja prošle godine u zemlji je bilo oko 2.400 sudaca, a po odluci Visokog savjeta sudstva njihov broj je smanjen na 1.838, čemu valja dodati i 615 sudaca za prekršaje, koji prvi put postaju nositelji sudske vlasti. U tom čudnovatom reizboru više od 800 dosadašnjih sudaca ostalo je neizabrano, da bi vlasti – Visoki savjet sudstva – u međuvremenu, u posljednja tri mjeseca, raspisale nove natječaje za suce, njih nešto više od sto. Ta trakavica do danas nije okončana.

Sumnjiv i početak procesa

Naime, vlasti su dosad izabrale tek 1.530 sudaca, od čega jedan dio na trogodišnji “probni rok”. Nije drugačije ni s tužiteljima, ali je Državno vijeće tužilaca ipak odlučilo dopuniti njihov broj, jer se ispostavilo da dosad izabrani ne mogu iznijeti silni posao koji stoji pred njima.

Izbor je završen krajem prošle godine i otad traju silni prijepori u javnosti, pogotovo onoj stručnoj: ispostavilo se, naime, da je rad obaju tijela – i tužilačkog i sudskog – bio sasvim tajan, a da već u samom startu rada Visokog savjeta sudstva stoji pitanje da li je taj organ uopće legalan. Naime, njegove članove izabrao je prethodni Visoki savjet pravosuđa, konstituiran je sa sedam sudaca i dva predstavnika izvršne vlasti, ministricom pravosuđa Snežanom Malović i predstavnikom Skupštine Srbije, zastupnikom i odvjetnikom (u istoj koži) Boškom Ristićem, kojima se tek kasnije pridružio predstavnik Advokatske komore Srbije. Međutim, do danas nije izabran predstavnik nekog od pravnih fakulteta, jer Skupština Srbije nije htjela prihvatiti kandidate koje su podržali fakulteti.

Dakle, u tom relativno krnjem sastavu Visoki je savjet sudstva u drugoj polovini prosinca objavio listu izabranih kandidata. Na “pozitivnoj listi” našlo se, uz ugledne suce, i onih koji su sudjelovali u izbornim krađama za račun Slobodana Miloševića i onih koji su oslobađali optužene za politička ubojstva. Na “negativnoj listi” se, pak, našlo more dokazanih profesionalaca koji su godinama bili angažirani i u Društvu sudaca Srbije, zbog čega su bili šikanirani od strane režima. Osim toga, nitko nije dobio obrazloženje za odluku Visokog savjeta, a da bi stvar bila bolja, još se pokazalo da su rezultati rada kod mnogih neizabranih sudaca krivotvoreni, za što još nitko nije odgovarao.

Domaća javnost sad čeka odluku Ustavnog suda Srbije o više od 800 žalbi neizabranih sudaca. Ustavni sud svoju odluku uporno odgađa, pa su sve jače sumnje da je i na tu instituciju pojačan pritisak kako bi se pokazalo da su neizabrani ostali samo oni – kako je to skandalozno izjavila u jednom intervjuu Nata Mesarović, predsjednica Visokog savjeta sudstva i Vrhovnog kasacionog suda – koji su bili umreženi s mafijom, bavili se prostitucijom i radili razna druga nepočinstva, te su nedostojni za obavljanje sudske funkcije.

Siva zona države

– Ishodi izbora sudaca u Srbiji krajem 2009. svjedoče o omnipotentnosti izvršne vlasti koja je potpomognuta karikiranim parlamentarizmom, što je rezultat dokazane političke moći i utjecaja neinstitucionaliziranih društvenih grupa koje spadaju u sivu zonu države i čine četvrtu državnu vlast – stav je Vesne Rakić Vodinelić, profesorice prava privatnog Univerziteta Union u Beogradu. Zato se, kaže ona, Visoki savjet sudstva ponašao kao prijeki sud, jer je odlučivao u potpuno tajnoj proceduri i sve podatke koje je koristio proglasio je službenom tajnom.

Ministrica Snežana Malović tvrdi da će se rezultati reforme moći sagledati tek krajem godine, a da će ubuduće parnični postupci trajati najdulje dvije, a kazneni najdulje godinu dana. Suci, izabrani i neizabrani, kažu: to je matematika neznalice. Pritom tvrde da je pravda, bez obzira na sve nedostatke dojučerašnjeg pravosuđa, danas još udaljenija od običnih građana nego što je bila ranije.