Zvukovi koje čujemo u snu utječu na zdravlje
Dobro se naspavati ili samo odrijemati može biti od velike pomoći našem pamćenju. Godinama psiholozi znaju da san učvršćuje ono što smo tijekom dana naučili, pretvarajući finije asocijacije u one stabilnije. Ljudi već dugo maštaju o tome kako bi pomoću učenja za vrijeme spavanja njihov mozak mogao usvojiti neke sadržaje, recimo gradivo za ispit ili riječi nekog stranog jezika koji žele naučiti. No, sve do sada to saznanje da je učenje u snu korisno imalo je neznatnu potporu.
Diplomirani student psihologije John Rudoy sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu iznio je nalaze svog istraživačkog tima na godišnjem mitingu Cognitive Neuroscience Societyja. Rudoy i njegovi kolege pokazali su učesnicima studije 50 fotografija i zamolili ih da upamte gdje se koja pojavila na kompjutorskom ekranu. Kako bi im pomogli upamtiti mjesto, istraživači su ih zamolili da svaku fotografiju stave tamo gdje misle da se pojavila, a nakon što bi oni to napravili pokazali bi im točan položaj slike. Dodatno, učesnici su svaku fotografiju povezali s određenim zvukom, recimo cvrkutom, zvonom, zujanjem ili nekim tonom, koji je bio povezan sa slikom. Na primjer, zvuk pada nekog predmeta u vodu pratio je sliku pljuskanja vode. Zatim su učesnici u laboratoriju odrijemali maksimalno do 90 minuta. Dok su oni drijemali, ispitivači su ih izložili zvukovima – 25 zvukova povezali su s polovicom pokazanih fotografija. Kada su se ispitanici probudili ponovno su pokušali svaku od 50 fotografija staviti na ranije određeno mjesto na ekranu. Čini se kako su zvukovi imali svoj učinak na pamćenje: ispitanici su puno točnije određivali mjesta onih fotografija uz koje su tijekom drijemanja išli odgovarajući zvukovi.
Istraživači pretpostavljaju kako zvukovi oživljavaju složenu mrežu živčanih veza koje sadrže naša sjećanja i na taj način ih ojačavaju. Rudoy i kolege ipak ne znaju bi li taj trik djelovao na sjećanja koja su različita od onih mjesnog ili prostornog tipa; isto tako nisu sigurni trebaju li zvukovi biti neka vrsta buke ili mogu, recimo, biti francuske riječi.
Michael C. Anderson, psiholog iz jedinice MRC Cognition and Brain Sciences u Cambridgeu, bio je impresioniran otkrićem kako tijekom spavanja možemo koristiti zvukove da bismo osvježili određena sjećanja.
– Kada bi mi netko ovo predložio, rekao bih mu da je to zanimljiva ideja, ali da ne može funkcionirati. Super je da ipak funkcionira – kaže Anderson.
To istraživanje također upućuju na to, dodao je, da ono što upamtimo tijekom spavanja može ovisiti o fizičkoj okolini, a onda i o slučajnosti. Dakle, ako vam tijekom noći mačka mijauče ili dijete plače, taj zvuk može reaktivirati i učvrstiti misli o vašem kućnom ljubimcu ili o vašem djetetu. Ili ako drijemate u bučnoj okolini, kakofonija bi mogla pojačati prisjećanja koja biste možda više voljeli zaboraviti.
Snovi su vrlo važni za naše zdravlje. Oni izuzetno točno odražavaju naše misli i emocije, pa zato njihovim proučavanjem vrlo lako možemo predvidjeti na koji način će se kasnije manifestirati u našem životu. Ova znanstvena istraživanja pokazuju postojanje i povratne sprege koja se odnosi na utjecaj izvanjske okoline na naše snove. Ponavljanje određenih zvukova i drugih osjetilnih senzacija u pravilu inicira pojavljivanje određenih snova koji kasnije uvjetuju ponašanje osobe u budnom stanju. Veliki gradovi u pravilu svojim stanovnicima pružaju noći pune neugodnih zvukova, što često donosi uznemirenost, živčanost, pa i psihičke bolesti. Zbog toga je za zdravlje građana izuzetno važno osigurati zvučnu izolaciju u stanovima, što mnogi zanemaruju.