Drobac nikad više na televiziji

Iako bi se za Hrvatsku radioteleviziju (HRT) teško moglo reći da je osobito kritična prema HDZ-ovoj koalicijskoj vlasti, vladajuća stranka u posljednje vrijeme pokazuje otvorene ambicije da najjači nacionalni medij stavi pod svoju kontrolu. Tako bi suzbila i ono malo slobodarskih strujanja što povremeno dopiru s Prisavlja, a potezi vladajućih, povučeni u posljednjih pola godine, prošlotjednom su odlukom o smanjivanju RTV pretplate već zadobili obrise prave strategije.

Vladajuća stranka već šest mjeseci blokira izbor 11. člana Programskog vijeća HRT-a, koji je trebao zamijeniti Đuru Popijača nakon njegovog odlaska za ministra gospodarstva, čime posredno otežava izbor novog glavnog ravnatelja HRT-a, koji je trebao naslijediti smijenjenog Vanju Sutlića. Istovremeno dok su tri natječaja za izbor novog ravnatelja jedan za drugim propadala zbog nedostatne većine u Programskom vijeću, HDZ-ov ministar kulture Božo Biškupić pripremao je i u travnju predstavilo nacrt novog Zakona o HRT-u. Prema njemu, umjesto Programskog vijeća ravnatelja bi postavljalo novo tijelo, Nadzorni odbor, koji bi kontrolirala parlamentarna većina.

Predloži pa povuci

Nacrt zakona nije ostavljao nikakvih dvojbi o HDZ-ovim namjerama da izravno utječe na izbor ravnatelja, budući da su tu mogućnost predviđale obje varijante zakonskog članka o sastavu Nadzornog odbora. U prvoj, blažoj varijanti, on bi se sastojao od jednog predstavnika zaposlenika HRT-a i četiri člana koja imenuje Sabor. U drugoj varijanti imao bi devet članova, jednog imenovanog na prijedlog radničkog vijeća HRT-a, petero na prijedlog Sabora, dok bi troje, među njima i predsjednik odbora, bili imenovani na prijedlog same Vlade.

Kako su se takvom nacrtu zakona usprotivili oporba i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva, očekuje se da će HDZ kroz sljedećih mjesec dana izaći pred Sabor s kompromisnim prijedlogom da ravnatelja zajednički biraju Nadzorni odbor i Programsko vijeće. No, u međuvremenu je Vlada Jadranke Kosor poduzela novi pritisak na HRT, donijevši odluku o smanjenju RTV pristojbe za 25 posto, od čega su se HRT-ovci i njihovi mnogobrojni cehovski klijenti naprosto uspaničili, pa je nakon burnih reakcija dogovorena odgoda primjene. Iako je Vlada već u srijedu uputila u Sabor prijedlog izmjene postojećeg Zakona o HRT-u samo s jednom točkom, onom o smanjenju pretplate, ona će prema dogovoru ipak nastupiti tek u studenom.

Inače, Vladina odluka o smanjenju pristojbe uopće nije bila najavljena, nije se spominjala ni u programu gospodarskog oporavka koji je prije dva mjeseca predstavila premijerka, niti su s njome bili upoznati HDZ-ovi koalicijski partneri. No mnogi drže da tu ipak nije bila riječ o još jednoj hirovitoj “predloži pa povuci” Vladinoj mjeri, odnosno o nepromišljenoj, pa i glupoj odluci koja bi HRT vjerojatno bacila u stečaj, budući da mu usred poslovne godine oduzima 300 milijuna kuna planiranog prihoda.

– Mislim da je donošenje odluke o smanjenju pretplate i njeno ovotjedno povlačenje bilo unaprijed sračunato, odnosno da je ona bila donesena samo da bi bila povučena i da bi time vladajući dobili neke koncesije od HRT-a. Sve mi je to više izgledalo kao neka kazna zbog načina izvještavanja HTV-a u posljednje vrijeme. Volio bih da se varam, ali mislim da će HTV nakon ovoga biti mirniji prema vladajućima. Teška su vremena, nije lako vladati, a na koncu konca, znamo da je ta stranka uvijek imala praktičnu ideju da ukroti medije – kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka.

Premijerka umjesto sindikata

Nenad Stazić, SDP-ov saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za informatizaciju i medije, kaže kako se nova vrsta poslušnosti na HTV-u mogla već primijetiti.

– Opći okvir svih ovih poteza prema HRT-u više je nego razvidan. Prijetnja smanjenjem prihoda očito je urodila plodom već u ponedjeljak, kada je u podne prenošena press konferencija Vlade, dok je istovremeno bila u tijeku konferencija sindikalnih središnjica. HTV se odlučio za prijenos obraćanja premijerke Jadranke Kosor, a ne obraćanja onih koji su do tada uspjeli skupiti preko 60 posto potrebnih potpisa građana za referendum o Zakonu o radu. Dakle, njihovo viđenje javnog interesa je da javnosti nije interesantno ono što govore sindikati, nego ono što govori Vlada. Da HTV nije podlegao tom pritisku, Vladina odluka ne bi bila odgođena i pretplata bi bila smanjena – tvrdi Stazić.

Prema njegovom mišljenju, vladajućima nije stalo do smanjenja RTV pristojbe u korist građana, kako su svoju odluku nastojali prikazati, kao ni do restrukturiranja HRT-a radi smanjenja troškova, jer financiranje ionako ne ide iz proračuna.

– Nisam za to da se iznose paušalne procjene o potrebi restrukturiranja. Možda ima previše zaposlenih, ali koji je njihov broj i u kojim se strukturama pojavljuje višak treba utvrditi analizom, kao što je stvar odluke kakav bi standard trebala imati javna televizija. No nije HDZ-u do restrukturiranja. To što je zaprijetio izmjenom zakona i smanjenjem pristojbe čista je ucjena. Ovaj politički pritisak, ovo neodobravanje 11. člana Programskog vijeća, neizbor glavnog ravnatelja i najava smanjenja pristojbe, to je opstrukcija HRT-a na tri fronta. HDZ-ov je plan da do parlamentarnih izbora 2011. godine stavi HRT pod svoju kontrolu, da se ne događaju emisije poput “Hrvatske uživo” s pričom o stanu obitelji Drobac i slično – kaže Stazić.

Podsjeća da je nakon Popijačevog odlaska iz Programskog vijeća, prošle jeseni oporba za novu članicu predložila tajnicu Hrvatskog filmskog saveza Veru Robić Škaricu, no nju su vladajući odbili potvrditi s obrazloženjem da bi to predstavljalo potencijalni sukob interesa.

Povratak koncepta državne televizije

Prema sadašnjem Zakonu o HRT-u, članove Vijeća na prijedlog civilnog sektora imenuje Sabor, pri čemu je uobičajeno da, ako nema zajedničkog stava, jedan član ulazi na prijedlog vladajućih, a sljedeći na prijedlog oporbe. Kako je Popijača svojedobno predložila oporba, i predsjednik HND-a Zdenko Duka smatra da su vladajući trebali podržati oporbeni prijedlog za njegovu nasljednicu. Dodaje da je ovakvo ponašanje vladajućih namjerno, jer ne žele da se ravnatelj izabere prije usvajanja novog zakona, po kojem bi oni mogli utjecati na njegov izbor.

Po nacrtu novog zakona, Vijeće bi bilo prošireno na 15 članova, koje bi od sada izravno imenovale kulturne institucije i udruge civilnog društva. To bi povećalo njegovu neovisnost, no istovremeno Vijeću bi, kako smo već naveli, bila oduzeta gotovo presudna ovlast izbora ravnatelja.

– Koliko znam, posljednja je varijanta da ravnatelja zajedno biraju Nadzorni odbor i Vijeće, dakle ukupno 20 ljudi koji bi birali dvotrećinskom većinom. To je ipak nešto bolje nego da ga bira Nadzorni odbor koji imenuje saborska većina. To bi bilo neko kompromisno rješenje, no to ne znači da ga vladajući neće promijeniti do srpnja, kada bi se prijedlog zakona trebao pojaviti u Saboru – kaže Duka.

Bude li HDZ ostao pri stavu da će parlamentarna većina preko Nadzornog odbora moći postavljati glavnog ravnatelja, koji će dalje postavljati glavne urednike televizije i radija, bit će to povratak na koncept državne televizije kakav smo imali do 2001. godine, tvrdi Stazić.

– To znači kraj javne televizije i stvaranje medija koji promiče interese vladajućih onako kako to sada radi “Vjesnik”. Uz to, koncept državne televizije nije tako opasan po samu televiziju dok ona nema konkurencije, ali ako će ona promicati Vladinu politiku, izgubit će gledanost i ostat ćemo bez javnog servisa čiju funkciju komercijalne televizije ne ispunjavaju. Dužnost je javne televizije da ima informativni, dramski, obrazovni i kulturni program, da potiče domaće stvaralaštvo, da ima emisije za nacionalne manjine, religijske emisije itd., u čemu privatne televizije ne vide komercijalni interes. Kvaliteta tih programa, naravno, ovisi o kvaliteti urednika i novinara, no u konceptu javne televizije ni jedna politička grupacija ne može imati dominantan utjecaj na program. No neće biti javne televizije ako se mora ići u Vladu po novac. Javna je ona televizija koja proizvodi programe za javnost, koju javnost financira i koju javnost kontrolira – kaže Stazić.

Poslovanje u nesvijesti 

Načelno, uvođenje Nadzornog odbora za njega je dobra zamisao, ali ne s funkcijom koju mu je HDZ namijenio, već s onom koja bi se ograničila na nadzor financija i poslovanja te kontrolu javne nabave, što do sada nije bilo dobro riješeno jer Sabor, u čijoj je to nadležnosti, nije za takve stvari dovoljno kompetentan.

Stazić pozitivnom ocjenjuje novinu u zakonu po kojoj će se točno definirati sadržaji javnih usluga i voditi računa o odvojenom financiranju javne i komercijalne djelatnosti HRT-a, kao i uvođenje sklapanja petogodišnjeg ugovora o financiranu s Vladom, na temelju predloženog programa rada.

Bez obzira na odgodu za listopad, HRT će sa svojih 3.500 zaposlenika i godišnjim troškovima na razini 1,5 milijardi kuna teško podnijeti bilo kakvo rezanje prihoda bez restrukturiranja. Prema posljednjem dostupnom financijskom izvješću, dugoročne i kratkoročne obaveze HRT-a dosegnule su u jesen 2009. godine 570 milijuna kuna, što je porast od čak 100 milijuna kuna u godini dana, pri čemu su se povećala dugovanja i prema bankama i prema dobavljačima. Istovremeno, prihodi HRT-a u tom periodu pali su za više od 62 milijuna kuna, pa je jasno da je takvo poslovanje dugoročno neodrživo.

– Meni je žao, ali mislim da će biti neminovno smanjiti određen broj ljudi, a nadam se da će to biti u administraciji umjesto u proizvodnji programa. Vjerujem da će sindikati u tome imati ulogu i ipak utjecati na plan restrukturiranja, ako ga bude – kaže Zdenko Duka.