Manjina u programima tek jedan posto
– Unatoč blagim pomacima, nacionalne manjine u hrvatskim elektronskim medijima nisu odgovarajuće zastupljene, pogotovo kad je riječ o programima na jezicima i pismima nacionalnih manjina – rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, govoreći na nedavnoj tematskoj sjednici tog tijela posvećenoj zastupljenosti manjina na radiju i na televiziji. Savjet je, naime, angažirao Igora Kanižaja i Viktoriju Car, stručnjake s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji su osam mjeseci istraživali i pratili zastupljenost programa na manjinskim jezicima na lokalnim radio i TV stanicama te na programima HRT-a i Hrvatskog radija. U svojoj su analizi ukazali na nedovoljnu transparentnost u trošenju novca Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, koji je lani 21-om lokalnom mediju dodijelio ukupno 15,5 milijuna kuna.
– Izrazili smo nezadovoljstvo, jer su po sadašnjim kriterijima nacionalne manjine nisko rangirane. S obzirom na to da nema ni kontrole emitiranja ni kontrole sadržaja, vidi se da neke radiostanice samo izvlače novac za manjinske programe. Kritizirali smo nedovoljnu transparentnost raspodjele, a naročito trošenja sredstava zbog brojnih nelogičnosti. Na kritiku imamo pravo i zato što su nacionalne manjine najbolji primjer transparentosti, jer do zadnje lipe objavljujemo koliko troši neka udruga, što kod drugih nije slučaj – kaže Tolnauer.
– Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj je 7,47 posto pripadnika manjina, a pridodamo li tome i sve koji su se izjasnili kao Muslimani ili drugačije, riječ je o deset posto ljudi. Zastupljenost manjina u programima iznosi tek oko jedan posto, što nije dovoljno. Imamo i primjedbi na način stvaranja pojedinih emisija, kojim se manjine getoiziraju – istaknuo je. Smatra da manjinama osim u “Prizmi”, “Manjinskom mozaiku” i “Romima u Europi” treba dati prostora i u svakodnevnim informativnim emisijama, kao i u vijestima iz kulture. Isto tako, ističe kako su sportski prijenosi puni govora mržnje, a da na to nitko ne reagira. Ukazuje kako u okolnostima krize jača stereotip da se krivci traže među najmanjima i najslabijima, dakle među manjinama.
– Ne prihvaćamo priče da je sve limitirano novcem koji, da podsjetim, u proračun uplaćuju i pripadnici nacionalnih manjina. Za emisije se često traže dodatna sredstva, iako je ta obaveza javne televizije regulirana ugovorom s HRT-om o proizvodnji i emitiranju emisija namijenih informiranju pripadnika nacionalnih manjina, koji je potpisan 4. prosinca prošle godine. Tražit ćemo zato polugodišnje izvještaje, kao i da se svakih pola godine, u cilju unapređenja programa, održi sastanak naših predstavnika s Upravom HRT-a – rekao je predsjednik Savjeta. Kaže da su im na sve ranije kritike zbog medijske podzastupljenosti manjina uzvraćali prigovorom da nisu dovoljno stručni, pa vjeruje da će prva stručna analiza umanjiti sumnje u subjektivnost prosudbe Savjeta. Analiza će se, u okviru mogućnosti Savjeta, nastojati napraviti svake godine.
Tolnauer je podsjetio kako je Hrvatska potpisnik povelje o regionalnim jezicima, premda još nema emisija na manjinskim jezicima. Na sjednici se govorilo i o tuđim iskustvima po tom pitanju te je zaključeno kako neke zemlje u regiji imaju puno bolja rješenja. Članovi Savjeta bili su kritični i prema odnosu HTV-a prema konferencijama za medije koje se ne tiču isključivo manjinskih tema.
– Zastupnici SDSS-a u Saboru nemaju ravnopravan tretman na konferencijama za medije, pa i kad je riječ o nekoj široj društvenoj temi, kao što smo nedavno govorili o zakupu zemljišta na području Benkovca – kaže Milorad Pupovac, član Savjeta i zastupnik SDSS-a, dodavši kako bi interes možda bio veći kad bi se na konferencije dovodili žongleri.