VSNM Vojnića je marginaliziran

Provedba Ustavnog zakona i rad VSNM-a u Općini Vojnić ne idu kako je planirano. Povratak, obnova, stambeno zbrinjavanje i ostvarivanje ostalih zagarantiranih prava ne ostvaruju se prema planu. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Vojniću je bilo 50 posto pripadnika srpske manjine, a prema popisu birača iz 2007. čak 54 posto.

Od 13 članova Općinskog vijeća šest je Srba, pet Hrvata i dvojica su Bošnjaka. Trojica su iz SDSS-a, dva iz SDP-a i jedan iz DPS-a, jedan je nezavisni vijećnik, jedan iz SDA, jedan iz HSP-a i četvorica iz HDZ-a. Na vlasti je koalicija SDSS-SDP-SDA-HSP. Klupko je poprilično zamršeno jer ima vijećnika koji su izabrani na jednoj stranačkoj listi, a podržavaju drugu opciju. Problemi bi se u najkraćem mogli svesti na neaktivnost izabranih vijećnika u VSNM-u, nedovoljnu suradnju sa lokalnom samoupravom, nedovoljnu suradnju stranaka i neadekvatne uslovi za rad.

“Prosvjeta” blokirana

– Najveći problem je potpuno nejedinstvo, odsustvo volje i želje da se potvrdi identitet vlasti, da se održi vlastita kultura, da se zajednički nastupa kada su u pitanju problemi povratka i obnove, mada mi se čini da je povratak završen. Problem je u djelovanju srpskih institucija općenito, bez obzira na političko opredjeljenje, od VSNM-a koji je marginaliziran iznutra i izvana, do pododbora SKD “Prosvjeta” koji je unazad nekoliko godina stagnirao, a koji je do tada bila glavno mjesto za okupljanje u Vojniću. Došli smo do toga da nitko ne pokušava uopće učiniti nešto novo i nešto bolje. “Prosvjeta” više godina nije uopće održala skupštinu i danas nemate kome u Vojniću platiti članarinu. Kao da je nekome stalo da se što manje družimo – kaže Jovo Garojević, predsjednik vojnićkog VSNM-a.

U kritici ne štedi ni svoje vijeće. Kaže da je ono došlo u stadij kada gotovo polovica vijećnika ne dolazi na sastanke, pa tako od deset članova djeluje samo njih nekoliko, zbog čega se ne mogu donositi pravovaljane odluke. Ništa nije bolja ni suradnja s općinskim vlastima, dodaje Garojević, pa ispada da oni uopće nisu obavezni sarađivati sa VSNM-om. Ne odgovara se na poslane dopise.

– Slali smo dopise za preimenovanje ulica, za službenu upotrebu ćiriličnog pisma, za dvojezičnim tablama imena mjesta, za obilježavanje važnih toponima, ali bez odgovora. I to je svojevrsno omalovažavanje VSNM-a. Srbi bi u Općinskom vijeću trebali imati 6,76 vijećnika, dakle, umjesto šest sadašnjih, sedam. Pisali smo u Ministarstvo uprave i rečeno nam je da se brojka vijećnika “zaokružuje na cijelom broju”, što nije u skladu s Ustavnim zakonom. Lokalna se samouprava trebala jače založiti da dobijemo sedam predstavnika u Općinskom vijeću. Interese zajednice u Vojniću bi trebale zastupati jednako sve srpske institucije ali i političke stranke od kuda dolaze vijećnici srpsla manjine. Pokušali smo organizirati jednu tribinu i pozvali smo 105 najobrazovanijih ljudi u općini. Odazvalo ih se tek tridesetak. Očito je da ni sami stanovnici nisu zainteresirani za poboljšanje svog položaja. U posljednje četiri godine VSNM od općine nije dobilo sredstva za rad – zaključuje Garojević.

Igre brojkama

Mnoge stvari na području Karlovačke županije ne provode se kako je to predviđeno Ustavnim zakonom, kaže Rade Kosanović, načelnik Općine Krnjak i predsjednik županijskog VSNM-a, ali se i pita koliko su sami mještani srpske nacionalnosti krivi za to, odnosno koliko su uporni u traženju da se odredbe Ustavnog zakona ispoštuju do kraja.

– Više se uspjeva i rješava tamo gdje manjinska vijeća više i bolje rade, tamo gdje je SDSS na vlasti. Drugi moraju poštivati stranačku stegu. To su činjenice, ma što tko mislio o tome, a u našoj županiji to je slučaj samo u Krnjaku. Statut smo u cijelosti uskladili s Ustavnim zakonom. Ostaje da napravimo još dvojezične natpise imena naselja i drugih toponima. Treba uporno inzistirati na doslovnoj provedbi Ustavnog zakona. Druge sredine u županiji to nisu riješile pa zato sada imaju problema. Da bi VSNM dobro radio mora imati i punu podršku općinskih vlasti, ali i vijećnici moraju raditi punom parom – ističe Kosanović.

Kako se hrvatska država “igra” brojkama neka posluži ovaj slučaj: dok je Ministarstvo uprave VSNM-u Vojnića kazalo da 6,76 vijećnika znači njih šest, 3,39 vijećnika Hrvata u Krnjaku prema odluci županijskog Ureda državne uprave iz Karlovca znači četiri vijećnika, pa ih je Kosanović toliko morao staviti u svoje općinsko vijeće. Neka zato i ovaj svojevrsni “sukob interesa i stavova” Srba u Vojniću posluži kao povod za rješavanje njihovih problema. Bit će da je istina da samo dogovor kuću gradi.

Eremić: Vijeće se nedovoljno sastaje

Načelnik Općine Vojnić Branko Eremić kaže da bi o radu VSNM-a najbolju ocjenu mogli dati sami izabrani vijećnici, što misle o svemu, gdje je njihovo mjesto i uloga, koliko oni stvarno odrađuju posao za koji su se kandidirali i za koji su izabrani. Po njegovom mišljenju, nedovoljno se sastaju, a trebali bi konkretno raspravljati o svim problemima u općini.

– U samom predstavničkom tijelu i izvršnoj vlasti Srbi su zastupljeni sa šest mandata. Po Statutu općine moraju imati šest mandata, Hrvati najmanje četiri i Bošnjaci najmanje jedan, i taj je uslov ispunjen. Primjedbe VSNM-a nisu utemeljene jer zakon kaže da se štiti manjina na lokalnom nivou, a ne većina, a Srbi su u Vojniću većina. Ako Srba ima više od 50 posto, a u Vojniću ih ima 54 posto, to ne znači da ih 54 posto treba biti i u Općinskom vijeću. Ja kao načelnik moram poštivati statut. VSNM se mora bolje organizirati te vlasti nametati i predlagati rješenja problema. Ako VSNM ne djeluje, onda ne može očekivati od nas da vlast ili netko drugi umjesto njih odradi taj posao – kaže Eremić.

– Tako je i na skup intelektualaca Vojnića od 105 pozvanih ljudi došao samo jedan izabrani predstavnik VSNM-a – dodaje on.