Ljetna mora uz more

U dijelu Ravnih kotara, posebno ondje gdje su nekada u većini živjeli Srbi, ni ovog ljeta mira nema. Ako nigdje drugdje, barem bi na plažama, uz more, trebala vladati idila. Ali, avaj – ni na njima, čini se, nema suživota, makar turističkog! Mjesto nemile radnje je plaža ispod sela Podgradina u neposrednoj blizini Posedarja: omanja divlja plaža na kojoj se najčešće kupaju mještani obližnjih sela s većinskim srpskim stanovništvom, dakle ljudi iz Islama Grčkog, Kašića i Smilčića.

I ovih poslijeratnih godina na nju dolaze Srbi koji već godinama, mnogi i desetljećima, žive u Europi i svijetu. Dođu ljeti s djecom u sela svojih očeva i djedova, pa se okupljaju na “svojoj” plaži. Manjih ili većih provokacija, izgrebenih automobila i neukusnih dobacivanja, bilo je i prijašnjih godina, no već su nekako navikli na to. Međutim, ni u snu nisu očekivali ono što ih je snašlo prije neki dan.

“Spalit ćemo ovu plažu ako nam se prohtije”

– Došli smo na plažu oko tri i pol i bili tu desetak minuta, kada me supruga zovnula da izađem iz mora, jer se nešto događa na putu između parkirališta i plaže – kaže naš sugovornik Pantelić stariji.

– Otišao sam vidjeti o čemu je riječ, a neki momci, mlađahni tinejdžeri, počeli su kraj mene lajati, režati. Nisam na to uopće reagirao, jer sam već navikao na slične provokacije. Ali ti su dečki, kada su došli na plažu, počeli otvoreno vrijeđati i prijetiti. Govorili su da se moramo ponašati kako oni žele jer smo mi na njihovoj, hrvatskoj zemlji. Supruga im je rekla da ne vrijeđaju, ali su je poslali u pizdu materinu i zaprijetili da će dići auto u zrak. U njezinu je obranu stao naš šesnaestogodišnji sin i tek su onda počeli ozbiljni problemi. Njemu su jebali četničku mater, rekli da nemamo tu što tražiti jer je to hrvatska plaža i hrvatska zemlja. “Spalit ćemo ovu plažu ako nam se prohtije, samo da vi na njoj ne budete”, urlikali su, a nas nekoliko desetaka ih je blijedo gledalo. Bilo je tu i stranih turista kojima ništa nije bilo jasno – prepričava ovaj 40-godišnjak, rodom iz Islama Grčkog, koji od 1991. godine sa suprugom i dvojicom sinova živi u Njemačkoj.

Njegova je supruga, u međuvremenu, pozvala policiju, ali se situacija, činilo se, nekako smirila. Ipak, mladi agresivci ubrzo su se vratili i to sa znatnim pojačanjem: bili su naoružani drvenim palicama, bokserima, čekićima i sl.

– Među njih tridesetak posebno se isticao jedan odrastao čovjek, koji se odmah spustio na plažu i počeo urlikati: “Tko je moga sina tukao, majku mu jebem četničku?” Bio je potpuno izvan sebe, totalno zapjenjen, vidjelo se da traži tučnjavu. Gledajući ih takve, spremne da nam naude, prvi sam se put pobojao za život svoje obitelji. Taj je čovjek odmah nasrnuo na mene. Odgurnuo me vičući da smo mi Srbi ovdje potlačen narod, koji se mora ponašati onako kako nam on kaže. Ja sam mu sve vrijeme davao za pravo, govorio mu da je sve to istina, samo da nas pusti na miru. Na susjednim stijenama i inače se kupaju Hrvati, naši susjedi, pa su mu savjetovali da se smiri, da dođe malo k sebi i ostavi nas na miru. Ali, ma kakvi, istaknuo je kako je on potomak stare ustaške obitelji i da će biti onako kako on kaže – prepričava nam  Pantelić, dok sjedimo u društvu s Milošem Ćiritovićem, zamjenikom gradonačelnika Benkovca.

Da ne bi sve ostalo samo na prijetnjama pobrinula se mlađa garda “potomaka poznatih ustaških obitelji”: u jednom je trenutku jedan od tinejdžera skočio i bokserom udario u glavu Pantelićeva starijeg sina, raskrvarivši mu usnu, a potom je i mlađi, 14-godišnji sin, dobio šamar. Ošamaren je i još jedan dječak, 16-godišnji Dević: njemu je jedan od nasilnika rekao da je četnik, Dević mu je odgovorio da je ustaša, pa je dobio šamar, no nije ostao dužan i vratio je istom mjerom. Srećom, poslije kraćeg naguravanja, između njih dvojice je stalo.

– Samo se čekalo hoće li netko, posebno od nas starijih, pristati na tučnjavu. Srećom, na plaži se našao i jedan vrlo razuman čovjek, Hrvat, mislim da mu je prezime Žuža. Prepoznao je svoga prijatelja iz djetinjstva, Srbina Jovana Devića, koji je bio s nama. Pozdravili su se, izgrlili i izljubili, pa je taj Žuža, hvala mu najljepša, rekao da je dosta gluposti i da se svi smire. Malo su još vrijeđali i nas i njega, ali je, srećom, sukob prestao – govori Pantelić.  

U policijskom izvještaju “pročišćena” verzija

Kada se konačno sve smirilo, četrdesetak minuta nakon poziva, stižu policijske snage. Uspjeli su uzeti izjave napadnutih, a napadači su u međuvremenu nestali. Ubrzo su ipak uhitili dvojicu najgrlatijih i najagresivnijih: jedan od njih star je 16 godina, a onaj koji je gromko prijetio svojom genskom kartom i korijenima ima 47 godina, a urlikao je i uz pomoć 2,8 promila alkohola u krvi.

Kako se kasnije doznalo, u policijskoj bilješci o ovom događaju stoji: “U 16.25 na plaži u Podgradini J. V. (47), sa 2,8 promila alkohola u krvi, i maloljetni 16-godišnjak verbalno su napali 40-godišnjaka i njegova dva sina, stara 16 i 14 godina, na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Stariji osumnjičenik je naguravao 40-godišnjaka, a maloljetnik je fizički napao njegova dva sina. Svi su odbili liječničku pomoć. Obojica su uhićena, a stariji je do otrežnjenja i prenoćio u policijskoj postaji. Obojici slijedi prekršajni postupak prema članku 6. Zakona o prekršajima zbog remećenja javnog reda i mira naročito drskim ponašanjem”.

Nigdje u policijskom izvještaju nema ni riječi o bokserima i palicama, kao ni o mlađem Deviću koji je također dobio šamar. Ostalo je, međutim, nejasno zbog čega policija dvojicu tereti tek prekršajno, kada i u samom izvještaju stoji da su najprije verbalno, a potom i fizički napali po nacionalnoj osnovi. Naši sugovornici su kod glasnogovornice PU Zadarske inzistirali da odgovori zbog čega nije podignuta kaznena prijava zbog, u najmanju ruku, širenja nacionalne nesnošljivosti. Poslije konzultacija s općinskim državnim odvjetništvom, a potom i prekršajnim sudom, odlučeno je da ih se tereti samo prekršajno, odgovoreno im je.

Kako bilo, primitivni agresivci s plaže u Podgradini ipak su došli na svoje: Pantelići na tu plažu više neće sići a, uvjerili smo se, ni ostali lokalni Srbi – u 13 je sati, drugog dana, “njihova” plaža bila potpuno prazna.

Statistika kaže

Turisti iz Srbije uglavnom sigurni

Što se tiče napada na državljane Srbije i oštećivanja njihove imovine, prošle je godine tijekom turističke sezone evidentirano 29 takvih djela, kažu u MUP-u

Jedna od najnovijih hrvatsko-srpskih crnohumornih anegdota vezana je uz hrvatsku turističku propagandu u Srbiji: nepoznati je šaljivčina u pozivu turistima da posjete “zemlju u kojoj su njihovi roditelji letovali” zadnju riječ izmijenio u “ratovali”. No, dok se po novinskim izvještajima čini da se ljeti obala pretvara u frontu na kojoj domaći ratuju s gostima, statistika pokazuje da su srpski turisti u globalu vrlo sigurni.

Policija uglavnom pronalazi počinioce napada, ministar turizma Damir Bajs sa svojim suradnicima upućuje isprike, a nedavno se oglasio i gradonačelnik Rijeke sa zahtjevom da policija što prije nađe vandale koji su na Kantridi oštetili vozilo porodice iz Novog Sada. 

Zanimalo nas je koliko gostiju iz Srbije boravi u Hrvatskoj, a iz odgovora Ministarstva turizma dade se zaključiti da ih na hrvatskoj obali ima dosta. 

– Tijekom proteklih pet godina, kada je riječ o turistima iz Srbije, Hrvatska bilježi konstantan rast u dolascima i noćenjima – kaže načelnica odjela Antonela Frković, ističući da je po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih pet mjeseci Hrvatsku posjetilo 24.300 turista iz Srbije što je u odnosu na isti period 2009. porast od 17 posto, uz ostvarenih 55.000 noćenja ili 2,2 posto više nego lani.

Od tog broja gotovo polovina otpada na Kvarner (32 posto) ili Istru (15 posto), sedam posto dolazaka ostvareno je u srednjoj Dalmaciji, a pet posto odmaralo ih se na jugu Hrvatske, odnosno od Pelješca do Dubrovnika. Preostali dio srpskih turista boravio je na kontinentu, i to u velikoj većini u Zagrebu.

Što se incidenata tiče, Odjel za odnose s javnošću MUP-a daje sljedeći odgovor: “Na područjima od posebne državne skrbi u četiri obalne županije u prvih šest mjeseci ukupno su evidentirana tri incidenta. U Đevrskama je 2. travnja došlo do povrede ugleda Hrvatske bacanjem staklene čaše na njen grb, 23. travnja u Varivodama oštećen je drveni križ u spomen mještanima stradalima u ‘Oluji’, a 24. travnja u Karinu Gornjem došlo je do vrijeđanja među maloljetnicima po nacionalnoj osnovi.” U MUP-u još dodaju da “što se tiče napada na državljane Srbije i oštećivanja njihove imovine, prošle je godine tijekom turističke sezone evidentirano 29 takvih djela. Radi se o tučnjavama, svađama, krađama registarskih pločica te oštećenjima automobila”. N. Jovanović