Pokrajine

Sveti Petar i Pavle na Kordunu

Raseljeni Kordunaši na vikendu

Glavna petrovdanska liturgija na području Gornjokarlovačke eparhije i ove je godine održana u Donjem Budačkom

I ove godine, već po tradiciji, pravoslavni vjernici na području Korduna, Banije i Like dostojanstveno su obilježili veliki praznik – Petrovu, odnosno praznik Svetog Petra i Pavla, 12. jula. Teško je pobrojiti sva mjesta gdje su održane svečane liturgije i nakon njih narodni zborovi i narodna veselja.

Glavna petrovdanska liturgija na području Gornjokarlovačke eparhije i ove je godine održana u Donjem Budačkom, na Kordunu. Liturgiju je predvodio episkop Gerasim, uz sudjelovanje sveštenika i monaha sa područja eparhije te gostiju, monaha iz manastira Rmanj pored Bihaća. Održane su dvije liturgije, jutarnja koju je predvodio vladika i večernja koju je predvodio karlovački paroh Slaviša Simaković, kojeg je vladika ovom prilikom unaprijedio i rukopoložio u status protojereja.

Narodni zbor potrajao je duboko u noć, a Petrovdan su mnogi Kordunaši, koji sada ne žive na tom području, iskoristili da baš tada dođu u svoj rodni kraj na godišnji odmor, urede svoje posjede i da se sretnu sa starim prijateljima, razmjene iskustva i životne priče. Sljedeća prilika za susret bit će 2. avgusta, na Svetog Iliju, kada će se liturgije i narodni zborovi održati, između ostalog, u Tušiloviću, Poloju, Plaškom, Perjasici, Dunjaku… M. C.

Karlovac obilježio 431. rođendan

Masovni ples na glavnom trgu

Nizom kulturnih, sportskih i političkih manifestacija Karlovac, inače jedan od rijetkih evropskih i svjetskih gradova koji tačno zna dan svog nastanka, obilježio je u utorak, 13. jula svoj 431. rođendan.

Tim je povodom održana svečana sjednica gradskog vijeća na kojoj je o razvoju grada i planovima govorio gradonačelnik Damir Jelić. Podijeljena su i priznanja zaslužnim Karlovčanima za razvoj i promociju grada. Među ostalima, nagradu je dobio profesor Aleksandar Radivojević, a plaketu poznati karlovački novinar Vlado Bojkić. Održana su sportska takmičenja u nogometu, streljaštvu, veslanju, tenisu, šahu, ribolovu i elektronskom pikadu te lovnom streljaštvu. Održani su i međunarodni festival folklora, izložba o karlovačkom novinarstvu, trijenale akvarela, promocije knjiga, brojni koncerti, promocija karlovačkog parfema…

Centralni događaj bio je milenijski bal na kojem je plesao 431 par, koliko i Karlovac ima godina, napravljena je i milenijska fotografija koju je snimio poznati fotograf Šime Strikoman, a sve je završilo koncertom grupe Kubizmo. Glavni gradski trg, Trg bana Josipa Jelačića i okolne ulice bile su pune ljudi, kao nekada za vrijeme Dana piva. Eto ideje gradskom vodstvu za razmišljanje o tome kako bi se pivarska fešta ponovo mogla vratiti u centar grada i dignuti ga iz višegodišnjeg mrtvila. Program je vodila poznata glumica, Karlovčanka Zrinka Cvitešić. M. C.

Obljetnica ustanka na Baniji i Kordunu

Sjećanje na Abez 

Narodni zbor na Abezu održan je u subotu, 17. jula. Prisustvovalo mu je oko tristo ljudi iz Zagreba, Karlovca, Siska i drugih mjesta sa područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, te gosti iz Velike Kladuše i članovi zagrebačke sekcije Osme kordunaške udarne divizije.

Kao što je poznato, u šumi Abez je 19. jula 1941. održano partijsko savjetovanje sa najužim vodstvom KPJ za Baniju i Kordun, na kojem je donesena odluka da se digne ustanak na Baniji i Kordunu. Odmah su uslijedile i prve akcije partizana, diverzije na željezničkim prugama i formiranje prvih oružanih jedinica i formacija, pa je tako samo nekoliko dana iza toga u Debeloj Kosi na Kordunu formiran prvi partizanski odred, isto kao i u Banskom Grabovcu na Baniji. Sve ovogodišnje antifašističke manifestacije održavaju se u sklopu proslave 69. godišnjice podizanja ustanka i 65. godišnjice pobjede nad fašizmom i domaćim izdajnicima.

Na samo mjesto savjetovanja položeni su vijenci, a sve goste je pozdravio i skup otvorio načelnik Općine Vrginmost Branko Jovičić. Skupu su prisustvovala i dvojica živih sudionika tog savjetovanja, narodni heroji Milutin Baltić i general Rade Bulat, koji je evocirao uspomene na taj događaj i na prve dane ustanka. Održan je i kulturno-umjetnički program koji su izveli članovi pododbora SKD “Prosvjete” iz Vrginmosta, a za sve sudionike organiziran je i tradicionalni zajednički ručak. M. C.

Pododborom “Prosvjete” Beli Manastir

Rukovode mladi kadrovi

Nakon što je na vanrednoj izbornoj sjednici Skupštine belomanastirskog pododbora SKD-a “Prosvjeta”, održanoj krajem marta ove godine, za predsjednika izabran 28-godišnji Dejan Jeličić, na novoj vanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 15. jula, za sekretara je izabran također mladi Bojan Tovjanin, inženjer elektrotehnike. Time je potpuno podmlađeno rukovodstvo toga pododbora pa treba očekivati da će se nove aktivnosti poduzimati i odvijati s dodatnim entuzijazmom.

Na sjednici je izmijenjen i program rada za 2010. godinu. Planirano je da se obnovi rad likovne i literarno-recitatorske sekcije, da se zaključi ugovor o saradnji sa SKUD-om “Jovan Lazić” te da se intenzivira saradnja s drugim pododborima SKD-a “Prosvjeta” i sa srpskom manjinskom samoupravom iz Budimpešte. J. Nedić

Delegacija “Privrednik juniora” na Mirogoju

Počast Ivani Vujnović

Delegacija “Privrednik juniora” na čelu s predsjednikom Markom Ignjatićem, na centralnom zagrebačkom groblju Mirogoj odala je 15. jula počast prerano preminuloj učenici Ivani Vujnović.

Na inicijativu Nevenke Ljubić, Srpsko privredno društvo “Privrednik” nedavno je formiralo fond u čast njene kćeri Ivane Vujnović, koja je imala samo 16 godina kada je 1995. umrla zbog teške bolesti.

– Svake godine predstavnici “Privrednik juniora” na taj će dan posjećivati grob Ivane Vujnović, položiti cvijeće i zapaliti svijeću, a od naredne godine zajedno s nama bit će i stipendist fonda Ivane Vujnović, izjavio je Marko Ignjatić.

– Ivana je otišla premlada da bi imala karijeru, ali će na posredan način, preko svoje nesebične i humane majke, sigurno pomoći ostvarenju karijera mnogih ambicioznih, izvrsnih djevojaka i mladića koji imaju snove kao što ih je imala i Ivana, rekao je Ignjatić i podsjetio da je taj fond namijenjen onim studentima koji pokazuju izvanredne rezultate na studijama, govore svjetske jezike i društveno su aktivni. N. J.

U Srb dolaze Josipović i Bebić

Na proslavu 69. godišnjice ustanka naroda Hrvatske 27. jula u Srbu, kod spomenika ustanku koji je djelo kipara Vanje Radauša (postavljen 1951. a srušen paljbom tenkova HV-a nakon “Oluje” 1995.), organizatori očekuju dolazak predsjednika Ive Josipovića, njegovog prethodnika Stjepana Mesića, predsjednika Sabora Luke Bebića, predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, Vesne Pusić iz HNS-a, Damira Kajina iz IDS-a i druge političke predstavnike, a ne isključuje se ni dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića.

U Srpskom narodnom vijeću, koje uz pomoć Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Općine Gračac, a pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora, organizira već tradicionalni skup, očekuju i velik broj antifašista i mještana Like i drugih krajeva zemlje. Službeni dio programa kod spomenika počinje u 12 sati u utorak, 27. jula.

Treba reći da je obnova spomenika u Srbu bila jedan od zahtjeva SDSS-a za podršku Vladi, pa je na inicijativu SNV-a obnovu organizirala i većim dijelom – ukupno s tri miliona kuna – financirala Vlada. U suradnji s Uredom predsjednika Republike Srbije i Zavičajnim udruženjem Ličana iz Srba koje djeluje u Srbiji, prikupljeno je oko 100.000 eura koji su upotrijebljeni za kupovinu i obradu kamena. Akciji se odazvao niz uglednih poslovnih ljudi, uglavnom Ličani i Dalmatinci, donirajući veće svote novca, ali i brojni građani koji su odvojili po neki dinar od svojih penzija i plaća kako bi se u Srbu ponovo gordo zavijorila zastava u rukama ustanika partizana, ističu u SNV-u.

Dan ustanka u Srbu, koji su niz godina obilježavali samo SNV i SABAH, na udaru je predstavnika desnice, ali i pojedinih historičara kao što je akademik Petar Strčić koji (začudo?), uz generalno izraženu blagonaklonost prema NOB-u i antifašizmu, ustanak u Srbu, vjerojatno zbog pojedinačnih akata osvete, smatra četničkim ustankom. Takvim ga, valjda zbog činjenice da su ustanici bili Srbi koji su do jeseni 1943. činili većinu partizana u Hrvatskoj, smatraju i pojedine desničarske stranke i udruženja građana koji su najavili svoj dolazak u Srb, pri čemu bi neki organizirali kontramiting, a neki i direktno spriječili proslavu Dana ustanka. Autohtona hrvatska stranka prava u proglasu je navela da 27. jula Srbi slave ustanak protiv NDH, a ne borbu protiv fašizma, “zaboravljajući” navesti da su prije ustanka zaredali brojni masakri srpskih civila u Lici (Suvaja) i drugim dijelovima Hrvatske i Bosne, čiji su se stanovnici pod vodstvom KPJ zajednički podigli na ustanak, a već prvog dana oslobodili Srb i Drvar. N. J.