Počast stradalima
Povodom petnaeste godišnjice Oluje, Srpsko narodno vijeće je javnosti uputilo izjavu kojom se prisjeća svih onih koji su od 1991. do 1995. izgubili živote ili zdravlje, svoje bližnje, privremeno ili trajno ostali bez svojih domova, kao i onih koji su godine provodili ili još uvijek provode kao izbjeglice.
– Posebno se sjećamo onih čiji su grobovi nepoznati i neobilježeni, čije je stradanje nepriznato a zločin počinjen prema njima do danas nekažnjen, ističe se u izjavi koja je pročitana na svim sjednicama županijskih vijeća.
Sjednici u Zagrebu prisustvovali su predsjednik SNV Milorad Pupovac, hrvatski vicepremijer Slobodan Uzelac, ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević, članovi VSNM Zagreba, funkcioneri u više ministarstva i državnih ustanova, kao i predstavnici “Prosvjete” i “Privrednika”.
Zastrašujući egzodus
– Svih njih, neovisno o tome koje su nacionalnosti želimo se prisjetiti ne samo zbog toga što su upravo oni najveće žrtve rata, već zbog toga što su ta njihova stradanja bila ciljevi i sredstva tadašnjih hrvatskih i srpskih ratnih politika. Te politike nisu mogle zamisliti mir u zajedničkom životu, uzajamnom priznavanju i demokraciji za svakoga, navodi se u izjavi.
– Danas kad se prisjećamo svih koji su stradali činimo to sa punom sviješću o tome kako se život u miru teško obnavlja, kako se vrijednosti zajedničkog života i dalje podcjenjuju, kako se politike koje su doživjele osudu i dalje nastoje prikazati kao opravdane. O ratnim zbivanjima i dalje se govori jednodimenzionalno, bez uvažavanja iskustava onih drugih, bez svijesti o pluralnosti uspomena, te još uvijek s naglaskom na ‘državne i nacionalne razloge’, a ne na sudbine i stradanja ljudi, ističe se u izjavi.
U izjavi se ističe i očekivanje SNV da se nakon obnavljanja pozitivnih odnosa između zemalja u regiji, posebno Hrvatske i Srbije, u ovoj i sljedećoj godini riješe preostala izbjeglička pitanja, a započeta suradnja na tom području završi dogovorom o rješavanju pitanja nestalih, pitanja procesuiranja ratnih zločina i povratka kulturnog blaga, naročito sporazumom o formiranju solidarnog fonda koji će uz pomoć međunarodnih donatora biti financijska osnova za realizaciju dogovorenog.
– Time bi se stvorile pretpostavke da sljedeću godišnjicu Oluje obilježimo u drugačijim okolnostima, a nadamo se i drugačijim zajedničkim odnosom prema njoj, navodi se u izjavi koju je potpisao predsjednik SNV Milorad Pupovac.
– Oluja se u Hrvatskoj slavi kao vojna pobjeda i uspjeh hrvatske vlade. Istovremeno je to i uzrok egzodusa razmjera koji nije zabilježen u evropskoj historiji nakon Drugog svjetskog rata i koji Srbi u Hrvatskoj ne osjećaju samo danas već će ga osjećati i u budućnosti, izjavio je Pupovac nakon čitanja izjave, ističući da izbjegli i stradali Srbi za vrijeme i nakon Oluje, ali i događaji i razlozi važni za srpsko-hrvatske odnose ni danas nisu predmet razgovora.
Zaobilaženi i povrijeđeni
– Razgovara se o povratku, izbjeglicama, suđenjima za ratne zločine, o revitalizaciji povratničkih sredina, odnosno kako se nositi s posljedicama rata i stradanja, ali se ne razgovara o nečemu što je dovelo do egzodusa i ratnim politikama koje su to omogućile, rekao je Pupovac.
– U Hrvatskoj se ni nakon 15 godina ne vodi računa o tome da su Srbi u Hrvatskoj zaobilaženi i povrijeđeni, već se radi na produkciji mitova i prisilnih istina o kojima se ne smije raspravljati. Tako se neće doći do pomirenja i do uvjeta u kojima će svi biti ravnopravni, rekao je Pupovac.
Citirao je izjavu Mirka Tepavca sa skupa “Srbi – jučer, danas, sutra” koji je HHO organizirao prije nekoliko godina: Ako Hrvati ne dopuste Srbima da se vrate, ona će se duže pamtiti što je Hrvatska učinila Srbima nego što su Srbi učinili Hrvatskoj.