Pokrajine

Komemoracija u Vukovaru

Ima još Glavaša

Mi dobro znamo da je zločina nad srpskim stanovništvom bilo i u Vukovaru i u drugim mestima. Nadamo se da će i oni doći na red i da će za sve žrtve koje su ubijene na mučki način biti pronađena odgovorna lica, rekao je Dragan Crnogorac

Povodom petnaeste godišnjice vojne i policijske akcije Oluja, za koje se dogodio egzodus srpskog stanovništva s područja Banije, Korduna, Like i Severne Dalmacije, Veće srpske nacionalne  manjine Vukovarsko-sremske županije u saradnji sa Zajedničkim većem opština iz Vukovara i Srpskim narodnim većem iz Zagreba organizovalo je 4. avgusta komemorativni skup, kako bi se prisetili svih poginulih, nestalih i proteranih.

Nakon minute ćutanja za sunarodnike stradale tokom i nakon operacije, skupu su se obratili predsednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac i predsednik Županijskog veća Miodrag Nedeljković.

– Okupili smo se ovde da bi podsetili javnost na tragediju koja se desila 1995, ali sa željom da istovremeno podsetimo ne samo javnost u Hrvatskoj nego i međunarodnu zajednicu da su pored Oluje počinjeni još mnogi zločini, pa i ovde na našem terenu, a koji su nedavno i potvrđeni presudama pojedinim fizičkim licima koja su 1990-ih godina obavljala najviše državne dužnosti. Mislim tu pre svih na Branimira Glavaša, kojem je Vrhovni sud nedavno potvrdio presudu za ratni zločin nad civilima u Osijeku. Mi dobro znamo da je takvih zločina nad srpskim stanovništvom bilo i u Vukovaru i u drugim mestima. Nadamo se da će i oni doći  na red i da će za sve žrtve koje su ubijene na mučki način biti pronađena odgovorna lica, koja će na pravedan način biti kažnjena. Za sve one koji su poginuli ili su ubijeni, izražavam svoja najdublja osećanja i nadam se da će krivci biti izvedeni pred lice pravde – rekao je Crnogorac.

– Ovim skupom želimo da istrgnemo od zaborava stradalnički put koji su 1995. prošli naši sunarodnici iz zapadnih delova nekadašnje Krajine. Poruka ovog skupa je da se takvi događaji nikada i nikome ne ponove. I danas, 15 godina od Oluje, prognani Srbi još nisu zbrinuti i nemaju svoj dom. Zato apelujemo na vlasti i Hrvatske i Srbije da se taj proces ubrza i da se njihov status konačno reši, kako za one koji su odabrali da ostanu u Srbiji tako i za one koji su odlučili da se vrate u Hrvatsku – poručio je Nedeljković, dodajući da je nakon Oluje oko 60 hiljada proteranih stiglo na područje istočne Slavonije, ali je većina  nakon mirne reintegracije ipak otišla u Srbiju. 

Nedeljković je zatim pročitao izjavu sećanja Srpskog narodnog veća koja je tog dana, osim u Zagrebu, čitana u svim županijskim većima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. D. B.

Spomen na 1941.

Komemoracija na Bajića jamama

Delegacija VSNM-a Zagrebačke županije na čelu s predsjednikom Dragoljubom Geratovićem odala je 31. jula polaganjem vijenaca počast žrtvama ustaškog genocida u Bajića jamama kod Hrvatske Kostajnice.

Vijenac je položen na spomenik povodom godišnjice likvidacije 280 Srba iz tog kraja, pogubljenih od 29. do 31. jula 1941. godine.

Prema podacima karlovačkog historičara Đure Zatezala, ali i po sjećanjima mještana, na Bajića jamama ubijeno je ukupno oko 800 ljudi, pa je krvoproliće u ta tri julska dana bilo samo jedno u nizu tragičnih događaja.

– Predsjedništvo našeg županijskog vijeća donijelo je program polaganja vijenaca i obilježavanja stradanja Srba na terenu – izjavio je Geratović, dodavši da se to poštuje i da delegacija VSNM-a odaje počast žrtvama kako se tragični događaji iz historije, ali i antifašistička borba, ne bi zaboravili. N. J.

Vrepčani i Pavlovčani položili vijence

Složili se oko dana ustanka

Mještani sela Vrebac i Pavlovac, kao i članovi Društva Vrepčana i prijatelja Vrepca položili su 2. avgusta vijence na spomenik poginulim partizanima i civilnim žrtvama ovih sela kod Gospića.

Prisutnima, kojih je bilo sedamdesetak – uglavnom mještana ovih sela, ali i predstavnika grada Gospića, obratili su se predsjednik MO-a Marko Narančić i, u ime Društva, Milan Bogdanović.

Ove godine Vrepčani i Pavlovčani zajednički su odali počast za ukupno 57 Vrepčana, 47 Pavlovčana i 31 mještanina Zavođa, koji su poginuli s puškom u ruci, kao i za 85 Vrepčana, 34 Pavlovčana i 25 Zavođana, koji su pali kao civilne žrtve.

Naime, do sada je vladalo neslaganje oko datuma kada je u tim selima i Zavođu, koje je  zaselak Vrepca, podignut ustanak.

– Službena verzija bila je da je ustanak podignut 1. avgusta 1941, ali se u razgovoru sa Savicom Todorićem, predsjednikom sekcije boraca Šeste ličke i piscem knjiga koje se bave ustankom u tom dijelu Like, došlo do zaključka da je ustanak podignut 2. avgusta, na Svetog Iliju. Tadašnjim vlastima bilo je nezgodno da godišnjicu ustanka obilježavaju na vjerski praznik, pa su je pomaknuli dan ranije – kaže Bogdanović, ističući da je svako selo imalo svoje mišljenje kada treba održati komemoraciju.

Kao što su zajednički odali počast poginulim borcima i žrtvama, tako su Vrepčani i Pavlovčani zajedno bili na okupljanju Pavlovčana 31. jula: kao i ranijih godina, tog su se datuma  okupili Pavlovčani rasuti po svijetu, od Gospića i Rijeke do Velike Britanije i drugih dalekih zemalja – kaže Bogdanović koji je, u ime Društva, i ove godine suorganizirao  komemoraciju. N. J.

Početak otpora u Krnjaku

69. godišnjica skradskoga partizanskog odreda

U Gornjem Skradu u općini Krnjak, par kilometara od glavne plitvičke ceste D-1, obilježena je 69. godišnjica formiranja Drugog kordunaškoga partizanskog odreda i 65. godišnjica pobjede na fašizmom. Prisutnima se na narodnom zboru obratio načelnik općine Krnjak Rade Kosanović. On je podsjetio na okolnosti koje su vladale na tom području u ljeto 1941. godine i na formiranje odreda koji je dobio ime po mjestu formiranja – Skradski partizanski odred. Govorio je i o sadašnjem trenutku u općini Krnjak, o planovima i problemima s kojima se općina susreće. Osvrnuo se na aktivnosti koje su vezane uz mjesni odbor Gornji Skrad, posebno uz vodovod. U mjesnoj crkvi potom je služena liturgija za sve stradale u Drugom svjetskom ratu, kao i za žrtve Oluje. Službu je vodio drugi karlovački paroh Goran Slavnić. M. C.

Sjednica  predsjedništva ŽVSNM-a Karlovačke županije

Podrška vodstvu OŠ Krnjak

Članovi predsjedništva ŽVSNM-a Karlovačke županije jednoglasno su podržali izjavu Srpskog narodnog vijeća u znak sjećanja na sve žrtve rata i na egzodus u vojnim akcijama Bljesak i Oluja. Govorilo se i o aktivnostima  “Tesla banke” u osnivanju  i Centra za razvoj i investicije SNV-a.

Na dnevnom redu bile su i nedavno usvojene izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Posebna rasprava vođena je oko posljednjih događaja oko Osnovne škole “Katarina Zrinski” iz Krnjaka. Predsjedništvo ŽVSNM-a Karlovačke županije podržalo je sve dosadašnje akcije koje su Općina Krnjak, njeno vodstvo i ravnateljica Škole vodili oko “spašavanja” i  daljnjeg opstanka ove ustanove kao matične škole. Čini se da je rješenje problema na vidiku, ali i dalje ostaje problem protupravnog knjiženja grada Karlovca  na imovinu Osnovne škole u Tušiloviću, koja je bila područna škola krnjačke matične škole, kao i kasnija prodaja tog zemljišta i objekata Katoličkoj crkvi. M. C.

Knjiga historičara Filipa Škiljana o Zapadnoj Slavoniji

Obuhvaćeno preko 500 kulturno-historijskih spomenika

Uvršteni su objekti od arheoloških lokaliteta i srednjovjekovnih burgova do katoličkih i pravoslavnih crkava

U izdanju SNV-a objavljena je knjiga Filipa Škiljana “Kulturno-historijski spomenici Zapadne Slavonije”, koja je logičan nastavak njegovih prvih dviju knjiga o spomenicima na Kordunu i Baniji.

– Na knjizi sam radio godinu i pol – kaže Škiljan, inače voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj. Prilikom istraživanja, s obzirom na to da granice Zapadne Slavonije nisu do kraja definirane, rukovodio se ranijom podjelom po nekadašnjim općinama: prvo je obradio Grubišno Polje, potom Daruvar, Pakrac, Novsku, Slatinu, Viroviticu, a na kraju Novu Gradišku.

– U knjizi je obuhvaćeno preko 500 objekata, od arheoloških lokaliteta i srednjovjekovnih burgova do katoličkih i pravoslavnih crkava. Namijenjena je povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima, turistima, izletnicima, studentima, đacima i svima zainteresiranima –  kaže Škiljan.

– Knjiga se razlikuje od dosadašnjih utoliko što je kvalitetnija i veća po obimu. Naime, radeći na njoj, surađivao sam s Konzervatorskim odjelima u Požegi, Bjelovaru, Zagrebu i Sisku te muzejima u Požegi, Virovitici i Slatini. U knjizi o Kordunu obuhvaćeno je pet bivših općina, u knjizi o Baniji također pet, a u ovoj je knjizi obuhvaćeno sedam općina, površinom većih  od onih kordunaških i banijskih – ističe autor.

Na pitanje koliko se njegovo djelo podudara s također nedavno izdanom knjigom Darka Derenja, čiji je bio recenzent, Škiljan odgovara da Derenjova knjiga obuhvaća područje Požeško-slavonske županije, dakle i bivšu općinu Požega, koja nije obuhvaćena njegovim istraživanjem.

– Osim toga, njegova knjiga se odnosi na spomenike vezane uz Srbe, pravoslavne crkve i spomenike antifašističke borbe, a moja obuhvaća drugu vrstu spomenika, tako da se podudaramo jedino oko pravoslavnih crkava – kaže Škiljan.

Već postoje dogovori za promociju ove knjige u Virovitici i Slatini.

N. Jovanović

Osječani na banatskom Književnom maratonu

Početkom avgusta u banatskom je Žitištu u organizaciji Kluba knjige i Biblioteke “Branko Radičević” održan je deseti Književni maraton, na kojem je učestvovalo tridesetak stvaralaca iz Aleksandrova, Bašaida, Beograda, Kikinde, Novog Sada, Sečnja, Srpske Crnje, Zrenjanina, Žitišta i Osijeka.

Time je nastavljena jedna lijepa tradicionalna manifestacija, koja je i ovoga puta opravdala svoje postojanje, a autori su svojim nadahnutim nastupima oduševili publiku na ljetnoj pozornici u čuvenom žitištanskom parku.

Na manifestaciju u banatsko opštinsko središte na obali Begeja iz Osijeka su se zaputili pjesnici Milenko Vasiljević i Mihajlo Zečević kao predstavnici osječkog pododbora SKD-a Prosvjeta, čime je uspostavljena saradnja između osječke Prosvjete i žitištanske Biblioteke. J. N.

Slavlje na Kordunu

Sveti Ilija zanimljiv i turistima

I ove je godine u mnogim mjestima Korduna i cijele Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve tradicionalno obilježen praznik Svetog Ilije Proroka.

Episkop Gerasim, kao i prethodnih godina, i ovaj je praznik proveo u Lici. Svete liturgije i narodni zborovi održani su u Tušiloviću, gdje su liturgiju služili paroh karlovački protojerej Slaviša Simaković i monah iz manastira u Donjem Budačkom Naum Milković, u Perjasici, Primišlju, Dunjaku, Plaškom i Plavča Dragi te brojnim drugim mjestima.

U subotu prije praznika mještani Tušilovića organizirali su radnu akciju čišćenja okoliša oko zidina srušene crkve. Tako se svake godine krčilo za nekoliko metara više šikare, pa je sada gotovo 20-30 metara okoliša oko crkve uređeno, kao i unutrašnjost. 

Slično su oko srušene crkve učinili i mještani Perjasice. I ove je godine u Tušiloviću bilo dosta posjetilaca, ljudi iz ovog kraja koji sada žive izvan Hrvatske, ali godišnje odmore provode u zavičaju. Vidjele su se automobilske registracije iz Slovenije, BIH, Srbije, Italije, Austrije…. Na zbor su došli i mnogi useljenici iz BIH, kojima ovaj praznik nije stran jer se slično obilježavao i u okolici Banje Luke prije devedesetih.

Bilo je i stranaca, kao svake godine. Naime, proslava se održava uz samu plitvičku cestu D-1, pa stranci, kad ugledaju veliki broj okupljenih ljudi i čuju muziku, iz znatiženje stanu da vide o čemu se radi, pojedu, popiju i nastave put dalje.

Sljedeće prilike da se Kordunaši nađu, popričaju, izjadaju i provesele bit će 19. avgusta u Veljunu, kada će se obilježiti praznik Preobraženja gospodnjeg, 28. avgusta u Utinji, Poloju i drugdje, kada je Velika Gospojina i 21. septembra, na Malu Gospojinu, u Gornjoj Trebinji te u oktobru na Kolariću, kada je Sveta Petka. M. C.

Međunarodna intelektualna razmjena

Bostonski studenti u Privredniku

Srpsko privredno društvo Privrednik posjetila je 30. jula grupa od 23 studenata društvenih nauka sa sveučilišta Northeastern iz Bostona. Čelni ljudi Privrednika Juniora Marko Ignjatić i Predrag Krupljan informirali su goste o radu i aktivnostima srpskih organizacija i institucija u Hrvatskoj, prije svega Privrednika i Srpskog narodnog vijeća.

Studenti su u posljednji mjesec dana posjetili gradove bivše Jugoslavije – Beograd, Prištinu, Kosovsku Mitrovicu, Sarajevo, Banjaluku, Mostar, Dubrovnik i još mnoga mjesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – s namjerom da se upoznaju s ljudima i prilikama u ovom dijelu Evrope. 

– Tokom sedmodnevnog boravka u Zagrebu posjetili smo Sabor, Ured predsjednika, nevladine organizacije, medije i Zagrebačko sveučilište – izjavio je Mladen Mrdalj, doktorant i predavač-asistent na spomenutom sveučilištu.

Predsjednik Privrednika Juniora Marko Ignjatić očekuje i daljnje posjete studenata.

– Naša je obaveza da im svakog sljedećeg puta osiguramo veći broj zanimljivih predavača, kako bi što vjernije bili upoznati s problemima i perspektivama srpske zajednice u Hrvatskoj –  kaže Ignjatić. R. I.

Humanitarni koncert za Stefana Baltića u Glini

U glinskoj će se kino-sali 18. avgusta u 20 sati održati humanitarni koncert za pomoć bolesnom dječaku Stefanu Baltiću.

Prikupljena sredstva s koncerta koji organizira glinski pododbor SKD-a Prosvjeta bit će upotrebljena za plastičnu operaciju kojom bi se sanirale posljedice teške bolesti koju je Stefan prevladao – kaže Dragan Adžić iz Prosvjete i dodaje da će na koncertu nastupiti ansambl Crni biseri, pjevač Sava Putnik, grupa Ognjište i gosti iz Petrinje i Gvozda, a pregovara se i s Borom Drljačom.

Adžić je zahvalio gradskim vlastima na svoj pomoći koju pružaju u organizaciji koncerta.

Grad Glina i Prosvjeta su i ranije, dok se Stefan liječio u Zagrebu, pružali pomoć – prikupljajući novac, odričući se vijećničkih dnevnica te nasipavajući put koji vodi do dječakove kuće. N. J.