Povratnicima pravo na otkup stanova

Ako je za vjerovati optimizmu potpredsjednika vlade Slobodana Uzelca što mu ovih dana svjedočimo po dnevnom tisku, srpskim povratnicima s reguliranim stanarskim pravom u statusu tzv. zaštićenog najmoprimca bit će uskoro priznato i pravo na otkup stana.

Njih oko četiri i pol tisuće, dakle, koji su prvo rečeno pravo – neku vrstu međurješenja – dobili unutar zakonskog roka potkraj 2005. godine, konačno bi mogli postati svoji na svome u punom smislu stambenog vlasništva.

Inače, radi se o Srbima iz Hrvatske koji su početkom devedesetih, u vrijeme raspada Jugoslavije i zatvaranja granica, iz svojih stanova u dotadašnjem društvenom vlasništvu, ali s punim stanarskim pravom, izbivali duže od pola godine. U međuvremenu su njihovi sugrađani hrvatske nacionalnosti nesmetano realizirali pravo na otkup, unutar notorno kratkoga vremenskog roka u režiji tadašnje Vlade RH. Ta vrsta posredne diskriminacije bila je svih proteklih godina predmetom iscrpljujućih rasprava i pregovora između hrvatske države i predstavnika Srba iz Hrvatske, čemu se sada nazire kraj. 

Najavljena zakonska mjera o kojoj govori Uzelac odnosi se pritom na slučajeve izvan sadašnjih područja od posebne državne skrbi, što podrazumijeva uglavnom veće gradove po Hrvatskoj.

Ovom prilikom treba, međutim, spomenuti i tisuće onih koji prije pet godina zbog raznih uzroka poput birokratske opstrukcije nisu dobili status zaštićenih najmoprimaca, a živjeli su do rata u Hrvatskoj. I nisu završili na listama onih koji se kazneno gone zbog sudjelovanja u agresiji na Hrvatsku, što je u ovoj priči također bitan detalj.

Mjere kojima se u prošlom desetljeću nastojalo kako-tako premostiti neizvjesno prelazno razdoblje do zaključnog rješenja, donesene su po vladi premijera Ivice račana 2003. godine usvajanjem Programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava, te po vladi premijera Ive Sanadera 2006. godine odlukom o provedbi Programa stambenog zbrinjavanja povratnika izvan područja od posebne državne skrbi. No, potonje rješenje nije realizirano zbog raznih manjkavosti oko kojih su predstavnici Srba imali dosta primjedbi.

U međuvremenu su korisnici statusa zaštićenog najmoprimca plaćali državi najamninu od 1,52 kune po četvornom metru stambenog prostora, prema ugovoru što su ga sklopili s nekadašnjim Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka. No, predviđa se kako bi rješenje kojim sada vladajući HDZ izlazi ususret SDSS-u, svom koalicijskom partneru, moglo naići na još poneku prepreku u vidu negativnog stajališta pojedinih udruga hrvatskih branitelja. Ono što ih najviše smeta, pretpostavljaju medijski kroničari, jest činjenica da su mnoge stanove o kojima se ovdje radi, svojedobno po pravu jačega naselili upravo izvjesni branitelji. A i dalje su tamo.

Aktualna premijerka Jadranka Kosor, nadajmo se, neće se u konačnom dogovoru o tome voditi za vlastitim, intimnim refleksom i sentimentom prema naznačenoj kategoriji hrvatskih građana i njihovim stambenim problemima. Ono što nam se čini najčvršćim uporištem za spomenuti optimizam njenih suradnika jest međunarodni kontekst čitave problematike, a koji je i dosad presudno pokretao taj skup odnosa u Hrvatskoj, kao i raseljenoj Hrvatskoj.

Samo neka EU još malo izdrži, dakle, pa ćemo možda doživjeti i to čudo da se Srbima – barem dijelu njih – vrati ono što im je oduzeto prije 20 godina.