Uvreda za porodice logoraških žrtava

Logor Stara Gradiška, 30 kilometara od Jasenovca, kao objekt nulte kategorije sa svojom dvjestogodišnjom povijesti, nalazi se u ruševnom stanju i potrebna mu je hitna obnova kako bi se očuvala kulturno povijesna baština i uspomena na žrtve tamošnjeg ustaškog koncentracionog logora.

– Danas je Stara Gradiška s ostacima utvrde, jedne od četiri utvrde kavalir tipa na području Republike Hrvatske, upisana u registar zaštićenih spomenika kulture. Kula, dio bedema nekadašnje utvrde, simbol je stradanja žena i djece u ustaškim logorima. No, današnje stanje logora Stara Gradiška je više nego katastrofalno. Ostali su sačuvani tek dijelovi nekadašnje logora i kaznionice. Kad sam ondje posljednji put bio, prije godinu dana, područje nekadašnjeg logora bilo je pokošeno i očišćeno od vegetacije, ali ništa više od toga – rekao je Filip Škiljan, voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj.

Naveo je kako bi bilo nužno poduzeti mjere konzervacije preostalih objekata i obilježavanja pojedinih mjesta, koje bi morali provesti nadležni Konzervatorski odjel iz Slavonskog Broda i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Zatvor od Napoleonovog doba

Utvrda na ovom lokalitetu bogate prošlosti, još od vremena antike i nastanka  rimskog naselja Servitium na lijevoj obali rijeke Save, nastala je u Vojnoj krajini nakon oslobađanja Slavonije od osmanlijske vlasti. No, tek u 18. stoljeću u sklopu utvrđenja nastao je zatvor u koji su u Napoleonovo doba bili zatvarani francuski vojnici. Tradicija kaznionice trajala je tokom Austro-ugarske i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kada je proširena izgradnjom novih objekata.

Kompletan zatvorski sistem Kraljevine Jugoslavije preuzela je ustaška NDH, a Stara Gradiška služila im je do kraja 1941. godine kao kaznionica i sabiralište, u prvo vrijeme namijenjena za preodgoj političkih zatočenika Hrvata koji su dovođeni iz zatvora u Lepoglavi, logora Danica i zagrebačkih zatvora. Prve grupe Srba dovedene su već u maju 1941. godine iz Slavonskog Broda, Bosanske i Nove Gradiške. Kaznionica je ukinuta početkom 1942. godine, kada je pretvorena u koncentracioni logor i stavljena pod zapovjedništvo ustaških logora kao logorska jedinica broj 5.

– Razlika logorske jedinice St. Gradiška, za razliku od one u Jasenovcu, je po tome što su u njoj bili zatočeni mnogi antifašisti, komunisi, SKOJ-evci, članovi NOP-a iz svih krajeva NDH, kao i velik broj žena; Srpkinja, Hrvatica, Židovki, a od kraja 1942. godine i djeca, uglavnom srpske nacionalnosti. Starogradiški logor jedan od prvih dječjih logora u okupiranoj Evropi, zajedno s onima u Sisku, Jastrebarskom i Gornjoj Reci – rekao je Đorđe Mihovilović, kustos Javne ustanove Spomen područja Jasenovac.

Ustaški logor u Staroj Gradiški djelovao je do kasne jeseni 1944. godine, kada je formalno ukinut, pa je najveći do logoraša  prebačen u Jasenovac i Lepoglavu.

Stara Gradiška jedan je od rijetkih lokaliteta jasenovačkog područja koja ima sačuvane logorske objekte, no kako navodi Mihovilović, oni su danas izloženi permanentnom propadanju. Na zgradi muškog logora djelomično je urušeno krovište, polupani su prozori, a inventar je razbacan, a slično je i u tamošnjoj K nastambi, ustaškoj bolnici i objektima ekonomskog dijela.

Kula pogođena granatom

Objekat Kula iz 18. stoljeća, koji se sastoji od tri bedema koji je opasavaju, zgrade i dvorišta, JUSP Jasenovac je sanirao u 80-im godinama, kada je otvorena i muzejska postavka.

– Početkom posljednjeg rata Kula je pogođena projektilom i od tada rapidno propada. Njenom istočnom zidu prijeti urušavanje, jer se uslijed kiša vezivni materijal ispire i zidovi se izbacuju na vanjsku stranu. Bedemi se urušavaju na svim stranama. Najnovija oštećenja su nastala prije dvije godine kada su na vanjskoj strani zapadnog bedema rušeni objekti prislonjeni uz njega. U dvorištu zgrade nalaze se hrpe razbacane hrpe – rekao je Mihovilović. Također je naveo kako je sama zgrada Kule u veoma je lošem stanju, pa su djelatnici JUSP Jasenovca 2008. godine na nju i sjeverni dio bedema postavili oznake upozorenja.

Glavni ulaz na sjeveru, u zgradu starogradiške Kule, zatvoren je lokotom i lancem, te je u nju onemogućen ulaz. Zgrada Kule sastoji se od prizemnog dijela i prostorija na prvom katu, čiji je pod pun rupa, a u prizemnim tunelima nalaze hrpe cigle kao posljedica urušavanja. Krov zgrade na istočnom dijelu u potpunosi je uništen, a narušena je i cijela statika zgrade. Tankovi za vodu na središnjem dijelu krova kliznuli su na rub, pa prijete da uskoro padnu, kao i dio zida.

– Postoji velika opasnost od nesreća za tamošnje žitelje, jer u blizini Kule nalaze se Područna osnovna škola i stambeni objekti, a nerijetko se i djeca dođu igrati skrivača u Kulu – naveo je Mihovilović.

Logorsko groblje u Staroj Gradiški nalazi se u sklopu civilnog groblja. Na središnjem dijelu nalazi se spomenik posvećen žrtvama logora, no on je ruševan i sa njega je skinuta zvijezda petokraka, a devastirano je i prilazno stubište.

– Stanje same Kule i područja oko nje je alarmantno, jer velika je mogućnost znatnih urušavanja. Naočigled sve propada. Ukoliko se to dogodi, briga o kulturno-povijesnog baštini pretrpjela bi ozbiljan udarac, a onima koji su u tom zloglasnom objektu izgubili najmilije, bila bi to velika uvreda – zaključio je Đorđe Mihovilović.

Masovne grobnice i spomeni

Masovne grobnice zatočenika ustaškog logora Stara Gradiška nalaze se u Međustrugovima i Uskočkim šumama, gdje se sada nalaze spomenici žrtvama. U Uskočkoj šumi 1946. godine izvršena je eshumacija 967 žrtava iz četiri masovne grobnice, a njihovi posmrtni ostaci sahranjeni su u kosturnici na starogradiškom groblju. U šumi Međustrugovi sahranjeno je hiljadu žrtava, čija identifikacija nije bila moguća. Taj se lokalitet tokom većeg dijela godine nalazi pod vodom, pa je teško dostupan.

Neistražen, bez ikakvih obilježja, ostao je zarasli prostor salaša Vojnovića, u blizini sela Gređani kod Okučana, na kojem su ustaše organizirale logorsku ekonomiju na koju su tokom sezonskih poljoprivrednih radova dovoženi logoraši Stare Gradiške.

Na jesen posjet logorima i utvrđivanje stanja

Katica Sedmak, predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac izjavila je kako na jesen planiraju obići sve logore koji se, prema Zakonu, nalaze u sklopu Spomen kompleksa Jasenovac odnosno logor 1 – Krapje, logor 2 – Bročice, logor 3 – Ciglana, logor 4 – Kožara, logor 5 – Stara Gradiška, te lokalitete Mlaka, Uštica, Jablanac i dubičke krečane, kao i dio van Hrvatske, preko Save, odnosno logor u Gradini, uređeni memorijalni prostor.

– Svi članovi Savjeta se iz “prve ruke” moraju upoznati s izgledom i stanjem svakoga od logora, kako bi lakše i kompetentnije mogli sudjelovati u raspravi na temu što i kako dalje sa njima. Prioritet obilaska bit će Stara Gradiška – rekla je Katica Sedmak.