Kutlina hobotnica mlati krakovima

Slučaj najpoznatijeg pretvorbenog tajkuna Miroslava Kulte, koji je prošlog tjedna pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od dvije godine i osam mjeseci, umnogome podsjeća na slučajeve hrvatskih ratnih zločinaca. Kutle je tijekom 90-ih, često po nalogu i za račun tadašnjeg HDZ-ovog državnog vrha, sumnjivim privatizacijskim aranžmanima stekao kontrolu nad više od stotinu tvrtki, koje je nesmetano upropaštavao isisavajući iz njih goleme količine novca. Branimir Glavaš, primjerice, istovremeno je za račun provođenja državne politike nesmetano isisavao tuđe živote.

“Žrtva političkog procesa”

Za račun neke drugačije državne politike, HDZ-ova vlast posljednjih godina dopustila je da se i Kutlu i Glavaša osudi na zatvorske kazne, no one su u oba slučaja minorne u odnosu na počinjena djela. Također, kao što Glavaša svih ovih godina državna vlast nije lišila niti ga misli lišiti obilnih mjesečnih prihoda kojima ga je uz ostalo darivala, tako ni Kutlu, koji je samo naoko ostao bez svojeg poslovnog carstva, nije lišila njegova bogatstva.

Kaznenu prijavu za slučaj Gradski podrum, u kojem je Kutle sada pravomoćno osuđen na zatvor, zagrebačka policija podigla je još 1993. godine, no širokobriješki tajkun tada je bio u najvećem zamahu. Slamao je Slobodnu Dalmaciju za državni vrh, pod čijim je patronatom ostala sve do konca 90-ih. Kada je režim Franje Tuđmana počeo gubiti podršku opljačkanog naroda, Kultu su zahvatili sukobi između HDZ-ovih struja, a nakon smjene vlasti 2000. godine, uslijedili su brojni istražni i sudski postupci. Baš kao što će i Glavaš tvrditi kada se Ivo Sanader okrenuo protiv njega, Kutle se po pokretanju tih postupaka predstavljao kao žrtva političkog procesa.

No zahvaljujući profesionalnoj razini hrvatskog pravosuđa, koje je HDZ kadrovski devastirao, Kutle je oslobođen deset puta, pa nije stradao ni zbog Tiska, ni zbog Slobodne Dalmacije, ni zbog isisavanja golemih svota iz vlastite Globus grupe, već tek sada, zbog Gradskog podruma, u kojem se radilo o 50 puta manjim svotama.

Iako je Kutle nakon smrti Franje Tuđmana i pada njegova savjetnika Ivića Pašalića ostao bez Slobodne Dalmacije, Tiska, Dione, Dalme, Jadrantekstila, Koteksa i mnogih drugih velikih poslovnih sustava koje u privatizaciji često nije ni platio, a njihovim je sredstvima kupovao druge tvrtke, velike količine isisanog novca ostale su tako pod njegovom kontrolom te kontrolom njegovih suradnika i partnera, s kojima je rado sklapao tajne poslovne dogovore. Ipak, zbog niza istražnih i sudskih postupaka, Kutle se kroz posljednjih deset godina poslovno pritajio, pa je njegovo ime polako počelo nestajati iz registara Trgovačkih sudova, koji vode evidenciju o vlasnicima tvrtki.

Danas je pod njegovim imenom i prezimenom registrirana samo tvrtka Svrha d.o.o., koju je osnovao prije manje od godinu dana, najavivši da će se baviti pružanjem usluga poslovnog savjetovanja.

Mreža i dalje postoji

Što je ostalo od njegove Globus grupe, koja je nekoć ukupno zapošljavala oko 10.000 ljudi, danas se teško može utvrditi iz službeno dostupne dokumentacije, budući da ta tvrtka već godinama ne objavljuje svoja poslovna izvješća. U jednoj od rijetkih izjava za medije, Kutle je lani ustvrdio da je zbog sudskih postupaka zanemario svoje poslove, pa je, tobože ne znajući što se u međuvremenu događalo s Globus grupom, tek nedavno krenuo hvatati konce, kako bi utvrdio što točno posjeduje. Teško je u to povjerovati, iako mu se, s obzirom na njegovu sklonost sklapanju tajnih aranžmana, poput onih oko varaždinske Fime, Grupa i Dubrovačke banke, može povjerovati da utvrđivanje njegova vlasništva ni njemu samom nije lak posao.

Ipak, mediji su posljednjih godina Kutlu povezali s aktivnostima modne industrije Kamensko te građevinskih tvrtki Berg i Orion grupa, uočivši da su te tvrtke preuzeli ljudi iz njegova okruženja. Istražujući taj trag, “Novosti” su otkrile mrežu od više desetaka tvrtki čija su upravljačka i nadzorna tijela popunjena Kutlinim suradnicima, bliskim srodnicima i kumovima, a nad kojima je vlasništvo krajnje netransparentno. Riječ je o tvrtkama u kojima se pojavljuju imena njegovog sina Tvrtka Kutle, bivše supruge Ankice Kutle i nećakinje Lidije Cebović, koja je 90-ih bila direktorica njegova Krotela. Zatim su tu imena suradnika Antuna Crlenjaka, koji je kao direktor njegove Dastre zajedno s njime bio osumnjičen za izvlačenje 34 milijuna kuna iz Hrvatske poštanske banke, Kutlina kuma Hrvoja Gašparinca, osuđivanog bivšeg francuskog legionara, s kojim se zbližio tijekom zajedničkog boravka u Remetincu, i drugih. Nigdje se u registru trgovačkih društava ne može pronaći ime samog Miroslava Kutle, pa se njegova veza s tim tvrtkama može po službenoj liniji lako demantirati. Primjerice, kada je poslovni list Business.hr prije dvije godine povezao Kutlu s Orion grupom, koja je gradila stanove na zagrebačkoj Jaruščici, ta je tvrtka poslala demanti, tvrdeći da se u sudskom registru lako može vidjeti da joj Kutle nije vlasnik. No zanimljivo, demanti Orion grupe potpisao je Rajko Mlinarić, dugogodišnji Kutlin odvjetnik, koji ga je branio i u slučaju Gradskog podruma. Takva je nakupina Kutlinih ljudi, koji se u brojnim tvrtkama samo rotiraju na različitim funkcijama, dovoljno indikativna.

Neobična ekipa

No, evo kako je Orion grupa, tvrtka koja bilježi imovinu vrijednu 320 milijuna kuna, povezana s Kutlom. Kao stopostotni vlasnik Orion grupe vodi se tvrtka TM Savjetovanje. Direktorica te tvrtke je Daniela Šegić, koja je tu nedavno naslijedila stanovitu Lidiju Matasić, a članovi nadzornog odbora (NO) su spomenuti Kutlin suradnik Crlenjak i nećakinja Lidija Cebović. Ti isti ljudi slične funkcije obnašaju i u Kutlinoj Globus grupi. Tamo je Lidija Cebović direktorica, Crlenjak je predsjednik NO-a, u kojem još sjede Lidija Matasić i Davor Vlajčević. Njihova se imena ponavljaju i u Dalti d.d., još jednoj od nekad važnijih Kutlinih tvrtki, gdje je Lidija Cebović ponovo direktorica, Crlenjak predsjednik NO-a, a Matasić članica NO, u kojem sjedi i Damir Rihtarić, još jedan Kutlin suradnik iz 90-ih, koji je bio direktor u njegovoj Dioni.

Iako je iz toga je jasno da, uz Globus grupu i Daltu, Kutlini ljudi vode i TM Savjetovanje, vlasništvo nad tom tvrtkom manje je jasno, budući da se kao nominalne vlasnice u knjizi dioničara vode tri javnosti potpuno nepoznate ženske osobe, Višnja Misirača, Ivana Luketić i Jadranka Jakšić. Da stvar bude zanimljivija, kada je 2003. godine osnovana ta tvrtka, dvije posljednje spomenute gospođice bile su još u 20-im godinama života, dok je prva direktorica tvrtke, spomenuta Lidija Matasić, bila napunila tek 22.

To je vrlo neobično društvance za tvrtku koja u svojem vlasništvu ima nekoliko drugih tvrtki, a preko Orion grupe i razvijen građevinski biznis, s godišnjim prometom od stotinjak milijuna kuna. Stvari postaju nešto jasnije kada se uđe dublje u poslovne knjige, iz koji se vidi da praktički sva sredstva za poslovanje tvrtke dolaze od Kutlina kuma Hrvoja Gašparinca (36). On je javnosti poznat po tome što je bio jedan od osumnjičenika u famoznom procesu “zločinačkoj organizaciji”, 2004. bio je osuđen zbog razbojstva iz 1998., a nedavno ga se ponovo spominjalo u medijima, budući da je iznajmio stan u Zagrebu ubijenom srpskom mafijašu Cvetku Simiću.

Srodnici, suradnici, kumovi

Hrvoje Gašparinac, kako stoji u financijskom izvještaju TM Savjetovanja za 2009. godinu, posudio je toj tvrtki bez ikakvih kamata 16,8 milijuna kuna, a uz to još 0,7 milijuna kuna beskamatno joj je posudio i Zlatko Gašparinac, koji bi mu po godinama mogao biti otac. To još ne otkriva tko su mlade žene koje se vode kao vlasnice tvrtke, no znakovito je da su po adresi stanovanja dvije od njih susjede obitelji Gašparinac. Dakle, nigdje tu nema Kutle, ali sve je puno njegovih srodnika, suradnika i kumova.

Idemo korak dalje. TM Savjetovanje, osim Orion Grupe, vlasnik je i tvrtke Lokacija, čija je direktorica ponovo Lidija Matasić, a Lokaciji je preklani pripojena tvrtka Prkos Kutline bivše supruge Ankice Kutle. TM Savjetovanje vlasnik je još tvrtki STM Ulaganja, Neognosis i Symbiosis, a do lani je bilo i vlasnik tvrtke Novatech. Nju je prodao tvrtki ARS Projekt koja je, pak, u vlasništvu tvrtke Vilinske poljane, a kojoj je osnivač i direktor Davor Vlajčević, gore spomenuti član NO-a Globus grupe. Već vidimo kako su te stvari zamršene, ali postaju još puno zamršenije, budući da su Vlajčevićeve Vilinske poljane ujedno su i najveći dioničar Kamenskog, tekstilne industrije sa 1.600 zaposlenih, pa je Vlajčević i tamo član NO-a, dok je direktor Kamenskog ponovo Crlenjak, glavni nadzornik Kutline Globus grupe.

Orion grupa također je manji dioničar Kamenskog. Većinski je vlasnik Vino Iloka (bivši Agro Ilok), a lani su joj pripojene tvrtke Jaruščica i Dreus. Nadalje, Kutlini suradnici su preko tvrtke Cepelin upravljanja, koju vode Matasić i Crlenjak, preuzeli i vukovarsku građevinsku tvrtku Berg, pa se Vlajčević i tamo pojavljuje kao predsjednik NO-a. Vlajčević je, da na ovom mjestu barem nakratko zatvorimo krug, donedavno bio i direktor tvrtke In vino veritas, kojoj je danas direktor mladi Kutlin sin Tvrtko Kutle (28), inače još vlasnik tvrtke Plavi ozon i donedavni direktor tvrtke Vintana.

Nikad im dosta

No krug se zapravo ne može zatvoriti jer su Kutlini ljudi zaposjeli previše tvrtki. Primjerice, samo je Lidija Matasić iz Globus grupe, u svojih 29 godina, koliko ih danas ima, prošla kroz upravna i nadzorna tijela 14 tvrtki. Ona je još 2003. postala direktorica TM Savjetovanja, a do svoje 24. godine već je bila i direktorica Cepelin upravljanja, Kontakt građenja, Galline, Motiv građenja, Motiv ulaganja, Lokacije i STM Ulaganja te ušla u NO Jadran Filma i Dalte. Nakon toga je ušla još u NO Globus grupe, postala vlasnica Građevinar građenja, direktorica Jadran projekta i Astra tursa. Sve su te tvrtke načičkane ljudima iz Kutlinog kruga, koje nalazimo još u Novom bumerangu, Vinovi – Ilok, Eko Gradu, i tako dalje, i tako dalje, sve do Fitnes centra fit, u čijem su nadzornom odboru još do prije dvije godine kao predsjednik i zamjenik zajedno sjedili ortaci Miroslav Kutle i medijski tajkun Ninoslav Pavić.

Još uvijek postoji i tvrtka Grupo, poznata iz istoimene afere u kojoj su Pavić i drugi nakratko bili privedeni radi tajnog ortakluka s Kutlom. Navodno još postoje i tajni ugovori kojima Kutle od Pavića potražuje milijune eura na osnovu svojih ulaganja u razvoj njegove medijske kompanije EPH, a nedavno je i “Večernji list” otkrio ugovore u kojima se Kulte pojavljuje kao tajni vlasnik varaždinske Fima grupe.

Uz niz nekadašnjih socijalističkih divova koje je Kultino gospodarenje bacilo u stečaj, u međuvremenu su ugašene i neke njegove centralne tvrtke, poput Globus holdinga, Dastre, Dastra grupe, Međunarodne novinske korporacije ili Consult-inga, no kako vidimo, nešto je od svega toga i preostalo. Riskirajući da će se u cijeloj priči teško biti snalaziti, a vjerujući da se doista nije lako snalaziti ni samom Kutli, u ovom tekstu spomenuli smo više od 35 različitih tvrtki u kojima su danas njegovi ljudi.

Sve tajkunove robije i suđenja

Kutle je u slučaju Gradski podrum osuđen jer ga je preuzeo “neosnovanim pumpanjem potraživanja”, priskrbivši si tako 1,2 milijuna kuna, a slične je stvari radio i u drugim tvrtkama. Godine 2000. bio je pritvoren na 15 mjeseci zbog izvlačenja više desetaka milijuna kuna iz Tiska za račun Globus grupe. Kada je 2004. osuđen na 6,5 godina zatvora, bio je u Remetincu još šest mjeseci, no viši je sud ukinuo presudu. Zbog loše sročene optužnice Vrhovni sud oslobodio ga je 2008. i u slučaju Globus holdinga, njegove tvrtke koja je kasnije propala, iako je bilo jasno da je iz nje 90-ih izvukao 58 milijuna kuna. Od Globusa je, naime, kupio dionice Dione za 14,2 milijuna DEM, pa mu ih tri mjeseca kasnije prodao dvostruko skuplje, te dionice Univerzala za 800.000 kuna, pa mu ih sutradan prodao trostruko skuplje.

U Splitu je protiv Kulte podignuta optužnica u slučaju Dalma, a u Dubrovniku 2008. u slučaju Globus grupe i Globus holdinga. Godine 2008. protiv njega je podnesen istražni zahtjev u slučaju Diona, a lani je Vrhovni sud pristao je da mu se sudi u slučaju Slobodne Dalmacije. Otvorene su još istrage u slučajevima Zagrebački transporti (2004.), Jadrantekstil (2005.), te Diona i Mirna Rovinj (2008.).

Dežulovićevu kolumnu zabranio Kutlin kompanjon Pavić

Nekoliko internet portala objavilo je ovih dana kako Borisu Dežuloviću u ponedjeljak nije objavljena redovita kolumna u “Slobodnoj Dalmaciji” zbog toga što je pisao da je presuda Kutli smiješna u odnosu na pljačku počinjenu u privatizaciji. Tekst je, kako su izvijestili, izravno zabranio sam Ninoslav Pavić, suvlasnik EPH-a i Slobodne Dalmacije, te stari Kutlin kompanjon. Pavić, prema pisanju malobrojnih o njemu nezavisnih medija, upravo Kutli duguje sredstva kojima je izgradio svoje medijsko carstvo, a Kutle je posljednjih godina poduzeo brojne aktivnosti kako bi ta sredstva naplatio.

Prema nekim informacijama, između dvojice tajkuna nedavno je postignuta nagodba, a jednu od krupnih transakcija koja ih povezuje otkrile su “Novosti” u proljeće ove godine. Tada smo pisali kako je Pavić, novcem dobivenim od svog novog kompanjona Ivice Todorića, isplatio čak pet milijuna eura za kupnju tvrtke Dalta iz Kutline Globus grupe.