Povoljniji otkup stanova

Odluka Vlade da omogući povoljniji otkup oko 3.000 stanova u državnom i 1.900 stanova u vlasništvu MORH-a, donesena početkom septembra, dočekana je s odobravanjem među Srbima u Hrvatskoj i u izbjeglištvu, te kod predstavnika međunarodne zajednice – UNHCR-a, OESS-a i EK-a – koji su se sa SNV-om i SDSS-om godinama zalagali da korisnici stambenog zbrinjavanja izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS) stanove u kojima žive mogu otkupiti po povoljnoj cijeni.

Za stanove je utvrđena etalonska cijena od 5.808 kuna ili 798 eura po kvadratu, što se  umanjuje za amortizaciju, odnosno godine starosti i položaj stana u zgradi, a uvećava od deset do 30 posto, ovisno o veličini grada u kojem bivši nosilac stanarskog prava želi živjeti i otkupiti stan. Za izbjeglice je predviđen popust od 1,5 posto za svaku godinu u izbjeglištvu, a za jednokratni otkup dobiva se popust od 15 posto. Stan je moguće otkupiti i na kredit od maksimalno 20 godina i kamatu od četiri posto godišnje.

Odluku je pozdravio vicepremijer Slobodan Uzelac, ukazavši na važnost poštovanja ljudskih prava, odnosno prava čovjeka na krov nad glavom. Pozitivno su se izrazili i u UNHCR-u za Hrvatsku.

– Odluka Vlade svakako je pozitivna za one koji žive u stanovima dodijeljenima u programu za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a. Mogućnost otkupa stanova uklonit će pitanja koja često možemo čuti na terenu, a tiču se pravne sigurnosti i vlasništva nad stanom te nasljeđivanja. Ljudi koji još čekaju fizičku ili administrativnu dodjelu stana sada će moći kvalitetnije planirati svoju budućnost, jer će znati koje su im opcije na raspolaganju – kaže Dorijan Klasnić, portparol UNHCR-a u Hrvatskoj.

Kako se računa izbjeglički staž

I UNHCR i državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Stanko Janić podsjećaju da je

podnesen 4.581 porodični zahtjev za stambenim zbrinjavanjem izvan PPDS-a. Prema podacima iz juna ove godine, dosad su pozitivno riješena 1.544 zahtjeva, 1.326 je u postupku, a na 1.711 zahtjeva u prvom je stupnju odgovoreno negativno. Fizički je dodijeljeno 1.035 stambenih jedinica u urbanim područjima.

– U reviziji prvostupanjskih negativnih rješenja uz predstavnike državnih organa učestvuju i predstavnici srpske zajednice, odnosno SNV-a, UNHCR-a, OESS-a i predstavnik ambasade SAD-a, tako da se ne može reći da su zahtjevi olako odbacivani – kaže Janić.

– Za one koji su već u stanovima, rok za podnošenje zahtjeva za otkup stana je godina dana od stupanja na snagu ove odluke, a za one čiji su zahtjevi još u postupku, rok počinje teći od dana potpisivanja ugovora o najmu, što UNHCR smatra pozitivnim – kažu u toj organizaciji.

Ističući da se UNHCR zalaže za što kvalitetnija rješenja za bivše nosioce stanarskog prava, Klasnić smatra da bi cijena otkupa stanova trebala primjereno odražavati socijalni status ljudi koji se vraćaju iz izbjeglištva.

– UNHCR se zalaže da se socijalno osjetljivoj skupini povratnika što više izađe u susret i da se kod izračuna uvaži maksimalan broj godina provedenih u izbjeglištvu, što će pridonijeti povoljnijoj otkupnoj cijeni stana. Vlada i resorna ministarstva to će definirati kroz provedbene akte – kaže Klasnić.

– Izbjeglički staž računat će se od momenta napuštanja kuće ili stana u kome je živjela porodica bivšeg nosioca stanarskog prava – kaže Janić i dodaje da će on kod najvećeg broja nosilaca iznositi 19 godina, ako ugovor o otkupu potpišu ove godine.

– Za one koji će se prijaviti u ponovo određenom roku za prijavu, taj će staž, računajući i  vrijeme rješavanja zahtjeva, biti i veći.

Janić daje primjer izračuna za stan od 60 kvadratnih metara u naselju od 10.000 do 50.000 stanovnika i uz koeficijent 1,1.

– Ako bi se išlo u otkup stana starog 30 godina s plaćanjem odjednom, cijena kvadrata iznosila bi 393 eura, a ako bi stan bio star jednu godinu, cijena bi bila 494 eura po kvadratu. Kod kupnje na rate, dakle na kredit do 20 godina i uz kamatu od četiri posto, kvadrat stana starog 30 godina bio bi 491 euro, a onog starog godinu 617 eura. Znači da bi, uz spomenute uvjete, rata bila 177, odnosno 222 eura mjesečno – navodi Janić.

Jedno od spornih pitanja vezanih uz mogućnost otkupa stana jest i ono mogućeg vlasništva nad nekom drugom nekretninom.

– Što se tiče pitanja vlasništva na području bivše Jugoslavije, to je uvjet za stambeno zbrinjavanje. Međutim, prilikom otkupa stana traži se da podnositelj zahtjeva nema druge imovine na području Republike Hrvatske. Drugim riječima, ako nakon dobivanja stambenog zbrinjavanja netko naslijedi ili postane vlasnik imovine u Srbiji, to ne bi trebalo utjecati na pravo na otkup stana – tumači Klasnić.

Zemlje regiona razmjenjuju podatke o imovini

Janić ističe i da na rješenja neće utjecati vlasništvo nad nekom nekretninom ako je ona neuseljiva ili ako je kod postojanja više vlasnika udio podnosioca zahtjeva manji od 35 kvadrata.

– Jednom je podnosilac zahtjeva bio vlasnik kuće u Lici, no kada ju je komisija obišla i uvjerila se da je srušena, nije bilo prepreke pozitivnom rješenju – kaže državni tajnik.

Zemlje regiona, kaže Janić, uvelike razmjenjuju podatke o izbjeglim bivšim nosiocima stanarskog prava, njihovim porodicama i imovini. Za svakoga od njih poznat je status, što će spriječiti da budu dvostruko stambeno zbrinuti.

– Nastojimo što prije zatvoriti pitanje stanova ove kategorije povratnika – zaključuje Janić, navodeći kako je za ovu godinu za njih planirana kupnja 180 stanova u raznim mjestima. 

I on i UNHCR očekuju da će uskoro biti objavljen novi rok za podnošenje zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem u urbanim područjima.

– Smatramo kako će s otvaranjem roka ova Vladina odluka dosegnuti puni učinak u domeni rješavanja pitanja povratka za bivše nosioce stanarskog prava u urbanim područjima – kažu u UNHCR-u.

Za očekivati je da će izbjegli nosioci stanarskog prava iskoristiti novi rok za rješavanje jednog od osnovnih egzistencijalnih pitanja.

Džakula prozvao koalicionu Vladu

Odluka o mogućnosti otkupa stanova i najava novog roka za prijavu bivših nosilaca stanarskog prava još su jedan promašeni pokušaj da se riješe problemi izbjeglih Srba, ocijenio je šef Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula, prozivajući koalicionu Vladu da je samoj sebi svrha.

– Najave o novom roku u kojem bi bivši nosioci stanarskog prava mogli podnijeti zahtjev za dobivanje statusa zaštićenog najmoprimca u stanovima izvan PPDS-a, koje bi onda mogli otkupiti po povoljnim uvjetima, samo su nastavak diskriminacije izbjeglih Srba, za koju je u posljednjih sedam godina najviše odgovoran SDSS – rekao je Džakula. Konferenciju za medije, na kojoj je zapravo istupio kao visoki zvaničnik Demokratske partije Srba, iskoristio je za obračun sa SDSS-om, označivši ga kao glavnog krivca za loš položaj Srba u Hrvatskoj.

– Vladi i SDSS-u nikada nije bio interes da se ljudi vrate – rekao je Džakula i dodao da SDSS nema snage, volje i želje da problemu bivših nosilaca stanarskog prava i drugim manjinskim pitanjima pristupi prema evropskim standardima i pozitivnim hrvatskim propisima.

– Za to nije toliko kriv HDZ, nego SDSS-ovci koje zanimaju samo pozicije – kaže Džakula.

Naravno, nije spomenuo da su izbori u jedinicama lokalne samouprave održani tek nakon višegodišnjih zahtjeva SDSS-a i SNV-a u što se, kao ni u rješavanje drugih problema Srba u Hrvatskoj kojima su se bavili SNV i SDSS, nije štel mešati. Dapače, svojom ih je retorikom opstruirao, bivajući tako uz Danijela Srba, HSP i neka braniteljsko-domoljubna udruženja najžešći kritičar rada najvećeg dijela srpskih predstavnika.

Spominjući samo njemu poznate cifre od 500 do 800 eura po kvadratu na osnovu Vladine odluke, Džakula je ocijenio da bi “gornja granica trebala bi biti 165 eura po kvadratu ili 200 eura uz otkup”, za koliko su stanovi otkupljivani dalekih 90-ih. Svoju tiradu završio je ocjenom da je poruka vladajuće koalicije da građani ne trebaju biti jednaki pred zakonom i najavom da će SDF od predsjednika Ive Josipovića tražiti da se kod Vlade zauzme za rješavanje problema srpske zajednice u Hrvatskoj.