Rat za crnogorski jezik i pravopis
Funkcioner crnogorske Socijalističke narodne partije (SNP) Neven Gošović kazao je na konferenciji za novinare da je Zakon o opštem obrazovanju usvojen na neustavan način, pošto je, prema njegovim riječima, najviši pravni akt propisao da u prvom glasanju u parlamentu mora biti usvojen dvotrećinskom većinom. Gošović je podsjetio na to da su zakonom uređena i zajamčena prava manjinskih naroda na školovanje na svom jeziku i pismu, i pozvao se na odredbu zakona gdje se kaže da se “u sredinama u kojima većinu imaju ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, nastava izvodi i na jeziku pripadnika tih manjinskih naroda, odnosno manjinskih nacionalnih zajednica”.
Mitropolit Amfilohije složio se sa SNP-om i u pismu objavljenom na sajtu mitropolije konstatovao da crnogorskim građanima koji govore srpski jezik, a ima ih preko 63 odsto, država ne nudi alternative u manjinskim pravima, optuživši vlasti da tjera više od polovine građana u jezički manjinski status. “Susrećući se s posljedicama avgustovskog Zakona uoči nove školske godine, užasnuti smo činjenicom da je narod doveden pred vrata novih najstrašnijih deoba”, naveo je Amfilohije, koji tvrdi da se pravoslavni narod u Crnoj Gori nalazi “pred iskušenjem novih podjela nametnutih kroz pitanje upotrebe službenog jezika u crnogorskim školama”.
Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović pozvao se na ustavno određenje da je crnogorski jezik službeni i obećao da će svakome ko želi da se obrazuje na svom jeziku, to biti omogućeno. Ipak, nekoliko dana pred početak školske godine nije jasno kako će se ta odluka sprovoditi u praksi, budući da još ne postoje nikakvi zvanični udžbenici na crnogorskom jeziku. Ostaje nepoznanica i to kako će se riješiti problem dokumenata, ukoliko nekom ime ne bude napisano u skladu sa novim pravopisom i sa upotrebom novih slova uvrštenih u abecedu.
Profesor Blagota Mitrić, bivši član Ustavnog suda, u izjavi za Slobodnu Evropu podsjetio je na ustavnu normu da je službeni jezik crnogorski, dok su ostali, među kojima i srpski, u službenoj upotrebi, što prema njegovim riječima, ne treba brkati.
– To znači da sve javne ustanove moraju komunicirati i izvoditi nastavu na crnogorskom jeziku. A to ni najmanje ne osporava pravo onim nacionalnim zajednicama ili narodima, ili nacionalnim manjinama da govore i uče školu na svom jeziku – kazao je Mitrić. Međutim, smatra da nije u obavezi države da obezbijedi učenje svih jezika, već samo službenog.
Crnogorski parlament je krajem jula usvojio izmjenu Zakona o opštem obrazovanju, kojim se u škole uvodi crnogorski jezik.