Pokrajine

Nastavak pomoći darovitim đacima i studentima

Nove “Privrednikove” stipendije

Ove godine uvedena, mjesečna stipendija iz novog Fonda “Ivana Vujnović” iznosit će dvije tisuće kuna. Raspisan je i drugi natječaj za stipendije iz Fonda “Vladimir Matijević”

Nakon što je prošle godine podijeljeno 35 stipendija iz Fonda “Vladimir Matijević”, Srpsko privredno društvo “Privrednik” raspisalo je drugi natječaj za stipendije učenicima i studentima s područja Hrvatske. Osim za stipendije iz tog Fonda, ove godine raspisan je i natječaj za stipendiju iz novoosnovanog Fonda “Ivana Vujnović” iz kojeg će se godinu dana stipendirati najbolji student ili studentica koji se prijave na natječaj. Mjesečna stipendija Fonda “Ivana Vujnović” iznosit će 2.000 kuna, a trajat će godinu dana, nakon čega se ponovo raspisuje novi natječaj za najboljeg studenta.

Fond “Ivana Vujnović” osnovan je zahvaljujući “Privrednikovoj” dobrotvorki Nevenki Ljubić, a nosi ime njene prerano preminule kćeri, koja je bila izvanredna učenica.

– Sigurno znamo da ćemo iz Fonda “Ivana Vujnović” stipendirati najmanje jednog studenta. Kriteriji za ovaj fond su visoko postavljeni jer će se razmatrati samo odlični studenti s prosjekom na fakultetu iznad 4,2, aktivnim poznavanjem bar jednog stranog jezika i nakon uspješnog intervjua koji će obaviti izabrani Odbor za dodjelu stipendija – ističe predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić.

Što se tiče Fonda “Vladimir Matijević”, kriteriji su slični kao i prošle godine kada je stipendije dobilo 16 učenika osnovnih i srednjih škola, u mjesečnom iznosu od 400 kuna, te 19 studenata s iznosom stipendije od 800 kuna. Stipendisti tog Fonda primaju stipendije tokom cijelog srednjoškolskog, odnosno fakultetskog obrazovanja. Kriterij za stipendiste su prosjek ocjena iznad 3,5 za učenike, dok se za studente traži prosjek 3,0, uz loše socijalno stanje porodice, s tim da prednost imaju djeca bez roditelja, djeca samohranih roditelja, nezaposlenih ili roditelja koji školuju još djece.

– Naša zadaća je pomoći mladim ljudima. Oni su budućnost srpske zajednice u Hrvatskoj. Velik broj njih, pored svojih znanja i sposobnosti, odustaje od visokog školovanja zbog lošeg materijalnog stanja. Moramo im pomoći sa stipendijama, da im damo podršku da ustraju na svom putu i da im budemo moralna podrška – ističe Lunić.

Svoje stipendiste SPD “Privrednik” nastoji animirati brojnim aktivnostima. Podsjećanja radi, jedna grupa “Privrednikovih” pitomaca ovog je ljeta boravila sedam dana u Srbiji, u sklopu projekta putovanja “Upoznavanje kroz Srbiju”. Svi “Privrednikovi” stipendisti automatski su članovi “Privrednik juniora” i imaju obavezu pet godina nakon završetka školovanja sudjelovati u aktivnostima “Privrednika” kao njegovi članovi. 

Rezultati natječaja, koji traje do 16. oktobra, očekuju se početkom novembra.

Prošlogodišnji stipendisti Fonda “Vladimir Matijević” većinom su s područja Istočne Slavonije, odakle je stiglo najviše prijava. Ove godine očekuje se veći angažman učenika i studenata s područja Zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i Dalmacije.

Paulina Arbutina

•  

Preskup prijevoz za đake iz Mirkovaca

Koliko je deset posto od 1.100 kuna?

Roditelji učenika iz Mirkovaca trebali bi plaćati deset posto od ukupne cijene mjesečne karte koja iznosi 1.100 kuna, ali ta je svota sa 110 odjednom narasla na 340 kuna

I ove godine Vinkovci učestvuju u sufinanciranju prijevoza učenika. Kako je potvrđeno na koordinaciji gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije, vinkovački “Polet” i vukovarski “Čazmatrans” učestvovat će sa 30 posto, županija će platiti deset posto, a gradovima i općinama je ostavljeno da u skladu sa svojim mogućnostima utvrde iznos učešća u cijeni mjesečne karte.

Prošle godine Vinkovci su plaćali preostalih 60 posto cijene karte, tako da učenici sa područja grada nisu plaćali prijevoz, a ove godine, zbog nešto složenije situacije u gradskoj blagajni, grad je odlučio financijski pomoći roditelje đaka putnika plaćanjem 50 posto od ukupne cijene mjesečne karte i to od 1. oktobra ove godine. Kad se sve to uzme u obzir, roditeljima preostaje da plate preostalih deset posto s čime bi, naravno, trebali biti zadovoljni s obzirom na to da svi drugi u okruženju – osim Grada Vukovara koji učestvuje sa svih 60 posto – plaćaju puno više. To se posebno odnosi na učenike iz Mirkovaca koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku i zbog toga idu u vukovarske srednje škole. Za kupnju mjesečne karte “Čazmatransa” potrebno im je čak 1.100 kuna.

Kad se uzme u obzir dogovor koordinacije i odluka vinkovačkog gradonačelnika Mladena Karlića, roditelji 38 učenika iz Mirkovaca trebali bi platiti oko 110 kuna, ali nije tako. Ta je svota odjednom narasla na nekih 340 kuna. Vinkovci prstom upiru na “Čazmatrans”: tvrde da su tražili ukupnu cijenu mjesečne karte kako bi utvrdili iznos svog učešća u cijeni i da im je ovaj prijevoznik poslao dopis u kome navodi da je cijena 680 kuna. A tih 680 kuna cijena je u koju je već uračunato 30 posto “Čazmatransovog” popusta i deset posto sredstava županije, a ne ukupna cijena. Grad upire prstom na prijevoznika, ali ne čini ništa da to ispravi. I u “Čazmatransu” znaju što je u pitanju, ali ne pada im na pamet na pokušaju ispraviti svoju pogrešku, ako je to pogreška uopće i bila. Naravno, ni jednim ni drugima nimalo ne smeta da tvrde kako pomažu učenicima – jedni sa 30 posto, a drugi sa 50 posto cijene mjesečne autobusne karte.

Radovan Martinović

•  

Nova vrijednost u Arhivu Srba u Hrvatskoj

Bogatiji za ostavštinu Divne Zečević

Radi se o velikoj količini građe ugledne etnologinje, koja se uglavnom sastoji od stručne literature iz područja filozofije, etnologije, sociologije, povijesti i religije

Prvih septembarskih dana Arhiv Srba u Hrvatskoj, koji djeluje pri SNV-u, bogatiji je za vrijednu građu. Naime, od Instituta za etnologiju i folkloristiku Arhiv je preuzeo dio ostavštine pokojne etnologinje Divne Zečević, koja je svoj radni vijek posvetila proučavanju usmene književnosti i predaje.

– Radi se o velikoj količini građe koja se uglavnom sastoji od stručne literature iz područja filozofije, etnologije, sociologije, povijesti i religije te rukopisne ostavštine. Budući da Institut u kojem je Divna Zečević radila kao znanstvena savjetnica, nije mogao čuvati cjelokupnu ostavštinu, s ravnateljem Ivanom Lozicom dogovorili smo da preuzmemo dio te građe – ističe voditelj Arhiva Filip Škiljan.

Nakon odabira građa je podijeljena u tri grupe. Prvu grupu čini uglavnom stručna literatura s polja etnologije koju je zadržao Institut, dok je ostatak stručne literature iz etnologije, povijesti i sociologije te bogatu rukopisnu građu preuzeo Arhiv. Treća grupa ostavštine Divne Zečević bit će ponuđena na otkup antikvarijatima.

– U Arhiv Srba doneseno je desetak velikih kutija građe koja se trenutno raspoređuje, procjenjuje i uvodi. Uz ovu građu, zaprimili smo i fond publicista i povjesničara umjetnosti Ervina Peratonera, koji obuhvaća stručne i znanstvene članke iz sociologije, politike i filozofije, te fond Milana Šaše, koji se uglavnom odnosi na teme iz Drugog svjetskog rata – kaže Škiljan.

Arhiv Srba u Hrvatskoj trenutno posjeduje 40 fondova i zbirki te arhivsku knjižnicu sa 1.500 naslova. Također, bogatstvo Arhiva čini i opsežna hemeroteka gdje se nalaze cijeli kompleti novina srpske zajednice iz Hrvatske. U Arhivi pripremaju i internetsko izdanje u kojem će se moći naći 42 različita dokumenta i 351 fotografija.

Uskoro im izlazi knjiga “Kulturno-historijski spomenici Moslavine i Bilogorsko-kalničkog prigorja” čije se objavljivanje očekuje prvih mjeseci sljedeće godine. Knjiga će obuhvaćati sve spomenike s područja Vrbovca, Križevaca, Ivanić-Grada, Bjelovara, Kutine, Garešnice i Čazme.

Pri kraju je i inventarizacija fonda obitelji Desnica koju vodi Milorad Savić, djelatnik Arhiva u sjevernoj Dalmaciji. Tokom 2011. godine očekuje se objavljivanje knjige koja će sadržavati inventarski spisak nekoliko hiljada predmeta koji su pripadali ili pripadaju obitelji Desnica, a nalaze se na različitim lokacijama u Hrvatskoj i Srbiji.

Voditelj Arhiva Filip Škiljan ističe da je potrebno osnovati još nekoliko podružnica Arhiva.

– U osnivanju je podružnica u Dalmaciji kojoj nedostaje radni prostor, a nužno bi bilo osnovati i podružnicu u istočnoj Slavoniji. Osim toga, podružnice bi trebale Lici i Gorskom kotaru, te zapadnoj Slavoniji, Baniji i Kordunu. Imale bi zadatak da prikupljaju građu za matično područje i informacije o stanju spomenika i smještaju sakupljene građe. U opis njihovih poslova ulazilo bi i izrađivanje inventara kulturno-povijesnih spomenika i vodiča kroz građu – navodi Filip Škiljan. P. Arbutina

•  

Četvrta “Silašijada”

Izbor najlepših uz stare običaje

Najlepša učesnica četvrte po redu “Silašijade”, svojevrsne smotre narodnog stvaralaštva, održane u subotu u Silašu kraj Osijeka, prema oceni žirija je Anđela Babić iz Obudovca. Prva pratilja je Aleksandra Smiljanić iz Ljubića kod Čačka, a druga pratilja Nataša Đukelić iz Tenje.

Celodevna manifestacija, koja je počela spravljanjem tradicionalnih jela i slastica, u čemu učesnike nije omela ni dosadna jesenja kiša, kulminirala je revijalnom smotrom folklora u interpretaciji četiriju kulturno-umetničkih društava: KUD-a “Sveti Sava” iz Tenja, “Tanasije Rajić” iz Ljubića kod Čačka, “Prosvjete” iz Obudovca u Republici Srpskoj i domaćina, KUD-a “Zora” iz Silaša. Preko tristotinjak posmatrača Silašana i njihovih gostiju u prilici su bili videti scensko upriličenje pravoslavnih običaja na Badnjak (KUD “Zora”), đurđevdanskih običaja (KUD “Sveti Sava”) i običaja pri rođenju deteta, u izvođenju gostiju iz Čačka. Više od stotinu učesnika programa dobro je zagrejalo dlanove publici, a veče druženja i kulture završeno je zajedničkom večerom i opštim veseljem i radošću. B. Rkman

•  

Humanitarna akcija Srpskog narodnog vijeća

Pomoć porodici Metikoš

Srpsko narodno vijeće uručilo je pomoć od 3.000 kuna porodici Mirka i Slavice Metikoš iz sela Bijele Vode kod Gline, čija je kći Nikolina nedavno ubijena u Glini, a iza nje je ostalo dvoje male djece. Prema riječima Tatjane Vukobratović Spasojević, pravnice SNV-a, povratnička porodica Metikoš živi u neobnovljenoj kući i bez ikakvih primanja od države, a preživljava od ovčarstva. Porodica će dobiti i pravnu pomoć: odvjetnica Slađana Čanković zastupat će ih po pitanju dodjeljivanja skrbništva i u tužbenim zahtjevima.

Iako bračni par Metikoš, koji ima i sina koji je sada u drugom razredu srednje škole, ima volje i interesa da se brine o unucima, problem je što ta porodica, koja se vratila još 2000. godine, od države nije dobila nikakvu pomoć za obnovu, jer je njihova kuća bila “samo” opljačkana i devastirana. Djeca su dobila pakete hrane i slatkiša.

– SNV će nastaviti pomagati ovoj porodici – ističe Tatjana Vukobratović Spasojević. N. Jovanović

•  

Fotovijest

Autobusom u hlad

Jesen je. Ako ne pada kiša, dani su još prilično topli, ali su večeri i noći osjetno hladniji pa se više i ne sjećamo vrelih ljetnih dana u julu i avgustu ove godine, kad smo svi tražili što deblju hladovinu. Ko je tada boravio u Bizovačkim toplicama i morao parkirati automobil pred Odjelom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, zamjerao je projektantima što na zaista velikom parkiralištu nisu posadili kakva brzorastuća stabla (a ne boriće), koja bi naše limene kante na četiri točka bar malo zaštitila od vreloga sunca. Posebno je bilo teško ući u usijane autobuse bez klimatizacije. No, jedan se vozač danima snalazio na vrlo neobičan način. Jednostavno bi slalom-vožnjom svoj autobus utjerao u – obližnju šumu i tako u svom vozilu osigurao prijatnu atmosferu. J. N.

•  

Mala Gospojina u Glini

Masovnije nego ranije

Liturgijom, svečanom sjednicom gradskog Vijeća srpske nacionalne manjine i poslijepodnevnim narodnim zborom u dvorištu crkve obilježeno je Rođenje Presvete Bogorodice, odnosno Mala Gospojina u Glini.

Predsjednik gradskog VSNM-a Dušan Metikoš rekao je da je to Vijeće riješilo problem prostorija za rad i pomoglo akcije pododbora u Glini i Malom Gradcu. Ističući dobru suradnju Vijeća s gradskim vlastima, SNV-om, VSNM-om Grada Zagreba i vijećima drugih općina u županiji, Metikoš je naglasio i da se godišnji budžet od nekadašnjih 3.000 kuna drastično povećao i da se ga ni kriza nije značajnije ugrozila.

Prisutne je pozdravio i gradonačelnik Gline Milan Bakšić: ocijenio je vrlo dobrom suradnju gradskih vlasti i VSNM-a i naglasio potrebu jačanja aktivnosti manjinskih zajednica i civilnog sektora u gradu, izrazivši očekivanja da teško ekonomsko stanje neće uticati na pomoć koju daje grad. Na sjednici su podijeljena i priznanja za zasluge u unapređenju položaja građana Gline koja su dobili doktorica Snježana Prodanović za liječenje djece i omladine te angažman u slučaju malog Stefana Baltića koji je prebrodio tešku bolest, Janko Likar za aktivnosti u DVD-u u Malom Gradcu čiji je bio osnivač, te tamošnjem pododboru “Prosvjete”.

Na liturgiji u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, sagrađenoj 1963, okupilo se dosta ljudi, koje je kasnije zabavljala grupa “Ognjište”. N. Jovanović

Liturgija u Lisičinama

U pravoslavnoj crkvi u selu Lisičinama, na području općine Voćin, održana je liturgija, koju je pred dvadesetak vjernika služio otac Đorđe Đurić iz Nove Gradiške.

Crkva u Lisičinama sagrađena je 1748. godine kao drvena bogomolja, a 1869. uzidana je na istom mjestu ova današnja. Devastirana je nakon 1991. godine, ali kako ima status spomenika kulture, Ministarstvo kulture i Konzervatorski ured u Požegi obnovili su hram 2008. godine. U samim Lisičinama obnovljeno je 16 kuća od oko 70 koliko ih je bilo prije rata, a prije tri godine obnovljena je i niskonaponska električna mreža. N. J.

Sajam obrtnika u Belom Manastiru

Ljubitelji oldtajmera došli na svoje

Manifestacija “Jesen u Baranji” i ove je godine bogata programima koji se izvode na različitim pozornicama Belog Manastira. Jedan od tih događaja je i redovni Sajam obrtništva, održan 18. septembra na glavnom trgu jedinog baranjskog grada. Sajam je na pedesetak štandova okupio preko stotinjak izlagača koji su došli iz gotovo svih delova Hrvatske. U sklopu manifestacije, klub starina “Sveti Martin” iz Belog Manastira organizovao je treći sajam starina i prvi put izložbu oldtajmera.

Sajam starina nije doneo ništa novo, ali su zato auto i moto entuzijasti imali puno toga zanimljivog za videti. Raritetni primerci vozila s početka i iz sredine prošloga veka preplavili su gradski trg i pobudili veliko zanimanje građana, koje ni kiša koja je neprestano padala nije sprečila u obilasku limenih ljubimaca. Manji deo vozila izložili su baranjski izlagači, a onaj veći Oldtajmer klub iz Našica. Najstariji primerci bili su motor marke “adler” iz 1939. godine i godinu dana stariji traktor marke “virzon”. Motore su izložili i članovi moto-kluba iz Belog Manastira, pa je zgodno bilo na jednom mestu videti najstarije primerke, ali i one najnovije, mahom “japance”, koje trenutno nudi svetska moto-industrija. Prema rečima predsednika kluba starina “Sveti Martin”, zadovoljni su izložbom i zanimanjem građana, a jedino za čim žale je kiša koja je mnogima pokvarila želju za izlaganjem.

Osmi Sajam obrtnika Baranje pokazao je još jednom trenutni potencijal obrtnika u Hrvatskoj, a kao i svake godine, i ove je najveća gužva vladala na štandu jednog ugostiteljskog obrtnika iz Karanca koji je kuvao grah i čobanac. Z. Popović

Uređenje okoliša spomenika u Noskovačkoj Dubravi

Spomen na djecu umorenu glađu

Radnom akcijom čišćenja, u kojoj su sudjelovali članovi Vijeća srpske nacionalne manjine i drugi građani, prokrčen je pristup spomeniku i djelimično uređen okoliš

Vijeće srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije organiziralo je obnovu i vraćanje iz zaborava spomenika djeci koju su ustaše u Noskovačkoj Dubravi umorili glađu. Naime, u to selo kod Slatine ustaše su nakon fašističke ofanzive na Kozaru u avgustu 1942, doveli i u napuštene vlastelinske staje smjestili 250 bolesne i izgladnjele djece, žena i staraca iz potkozarskih sela s područja općine Bosanska Dubica. Ti mališani, njihove majke i bake bili su žrtve genocidne politike tadašnje tzv. NDH.

Nakon što su vlastelinske staje pretvorili u logor i onemogućili bijeg, ustaše su ostavili nekoliko svojih pripadnika iz Slatine s nalogom da jadne ljude izgladne do smrti. U paklenim mjesecima koji su slijedili, od 24. avgusta do 1. decembra 1942, od gladi je umrlo 69 mališana. Najstarije umoreno dijete imalo je tri godine, a najmlađe samo mjesec dana.

Početkom decembra ustaše su otišli iz logora, što su preživjeli iskoristili da se sklone na Papuk i Krndiju, a kasnije krenu na dugačak i opasan put prema svojim spaljenim selima u Potkozarju. Niko od tih ljudi ne bi preživio da nije bilo nesebične pomoći lokalnog hrvatskog stanovništva. Zahvaljujući njihovoj pomoći, preostali zatočenici preživjeli su izgladnjivanje.

Nakon rata, 1966. godine, mještani su uz podršku šire zajednice izgradili spomen-obilježje unutar groblja u Noskovačkoj Dubravi, na mjestu gdje su pokopana tijela ubijene djece. Spomenik je, kao rezultat godina nebrige od 90-ih naovamo, zarastao i potonuo u zaborav. Radnom akcijom čišćenja, u kojoj su sudjelovali članovi Vijeća srpske nacionalne manjine i drugi građani, prokrčen je pristup spomeniku i djelimično uređen okoliš. Akciju je pozdravio i načelnik Općine Čađavica Mirko Rončević i obećao pomoć redovitim održavanjem. Za potpunu obnovu Vijeće treba i očekuje pomoć države, županije i općine. Izrada proračuna za narednu godinu prilika je da se sredstva za to osiguraju, smatraju u VSNM-u.

– Odnos prema ovom spomeniku, odnosno prema sjećanju na 69 umorenih djevojčica i dječaka odnos je prema univerzalnim kršćanskim vrijednostima. Vrijednostima koje i hrvatski i srpski narod, katolička i pravoslavna crkva smatraju temeljem svog identiteta, svoje prošlosti ali i svoje budućnosti – ističu u županijskom VSNM-u.

Dio od lani prikupljenih sredstava (50.000 kuna) utrošen je i na obnovu spomenika u Kometniku gdje je na jednom mjestu pobijeno više od 300 srpskih civila, muškaraca od 15 do 70 godina. R. I.

Grafiti mržnje na hramu u Zagrebu

U noći sa 22. na 23. septembar nepoznati počinioci crnim su sprejem iscrtali ustaške grafite na zapadnoj strani Preobraženskog hrama na Cvjetnom trgu u Zagrebu. S tim je promptno upoznato Ministarstvo kulture, pošto je taj hram uvršten među zaštićene spomenike kulture. Velikom brzinom komunalni redari su obrisali grafite što raspiruju međunacionalnu mržnju.

“Ove poruke mržnje prema Srbima u Hrvatskoj, lupanje prozora i vrata po hramovima, nisu ništa novo”, saopćila je zagrebačko-ljubljanska mitropolija SPC-a.

Policijska uprava zagrebačka izvršila je uviđaj i, po njihovim riječima, istraga je u toku.

– Pokušavamo utvrditi identitet počinitelja ovog djela – kaže Davor Tor iz PU zagrebačke. U toku je operativno utvrđivanje da li je u pitanju govor mržnje koji se sankcionira kao kazneno djelo.

– Jasno je da ovaj slučaj ima prioritet – dodao je Davor Tor. P. A.