Broj ubojstava pada, raste broj ubijenih žena
U 2009. godini čak dvadeset i jednu ženu u Hrvatskoj ubio je nasilnik iz porodice, a godinu ranije ta je brojka bila dvostruko manja. Da nasilje nad ženama svake godine raste, pokazuje podatak da je samo u prvoj polovici ove godine život od ubojica iz vlastitog doma izgubilo deset žena. U Uredu hrvatske pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik, podatak da se od svih ubojstava prošle godine gotovo polovica odnosi na ubojstva žena, smatraju alarmantnom činjenicom.
Koliko je nasilje u porodici uzelo maha u Hrvatskoj, pokazuje i ubojstvo HTV-ove novinarke Mirele Sršić Kovač, koju je u Belom Manastiru ubio suprug. Zbilo se to samo nekoliko dana nakon Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji je proglašen u spomen na ubojstvo triju žena na Općinskom sudu u Zagrebu, prije 11 godina.
– Na temelju do sada poznatih činjenica, ne mogu sa sigurnošću tvrditi da se ubojstvo Mirele Sršić Kovač moglo spriječiti jer, po svemu sudeći, nije prijavljivala slučaj nasilja u obitelji. S druge strane, u slučajevima kada žrtve obiteljskog nasilja prijave nasilnike, s pravom očekuju zaštitu nadležnih institucija. Ukoliko ta zaštita izostane i zbog toga dođe do tragičnih posljedica, tek tada možemo i moramo govoriti o eventualnoj odgovornosti državnih tijela, koju treba prije utvrditi – kaže Gordana Lukač Koritnik. Navela je kako su se neka ubojstva mogla spriječiti, o čemu je u svojim izvještajima informirala Sabor.
– U izvješću o radu za 2009. Sabor sam upozorila na izuzetno zabrinjavajuće podatke MUP-a, koji su pokazali da se drastično povećao broj žena ubijenih od strane članova svojih porodica, a istovremeno je broj ostalih ubojstava pao – dodaje pravobraniteljica, smatrajući kako se na lokalnoj razini ne radi dovoljno na osvještavanju problema porodičnog nasilja kao problema zajednice, nego se to prepušta rješavanju na nacionalnoj razini.
– Hitno treba efikasno djelovati na prevenciji obiteljskog nasilja. Istovremeno, potrebno je više raditi na osvještavanju žena, u čemu bi se daleko više trebalo angažirati na lokalnoj razini. To znači da treba provoditi mjere u cilju zaštite žrtava nasilja i afirmacije njihovih prava vezanih uz pojedinačne slučajeve obiteljskog nasilja, kako je propisano u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji – zaključuje Gordana Lukač Koritnik.
Autonomna ženska kuća iz Zagreba ovog je mjeseca predstavila svoje prijedloge izmjena i dopuna Kaznenog i Zakona o kaznenom postupku, koje planira uputiti u saborsku proceduru, kako bi se obiteljsko nasilje počelo tretirati kao kazneno djelo a ne više kao prekršaj.