HDZ ipak nije zločinačka organizacija

Zločinačka organizacija je strukturirano udruženje najmanje triju osoba koje postoji tijekom određenog razdoblja. Djeluje sa zajedničkim ciljem počinjenja jednog ili više kaznenih djela, radi izravnog ili neizravnog stjecanja financijske ili druge materijalne koristi – ili s ciljem ostvarivanja i zadržavanja nadzora nad gospodarskim ili drugim djelatnostima. Riječ je o kaznenim djelima za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje četiri godine ili teža. Zločinačka organizacija je temelj pojma organiziranoga kriminala.

Ovako se u članku 89, stavku 23 Kaznenog zakona definira pojam zločinačke organizacije.

– Damir Polančec je svojim iskazom razotkrio kako se odlučivalo u HDZ-u i u našoj Vladi. Svi ste sve znali i svi ste po Ustavu jednako odgovorni. Potvrđuje se da je vrh HDZ-a kriminalna organizacija – nedavno je, pak, rekao Željko Jovanović, riječki saborski  zastupnik iz redova SDP-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije, tijekom rasprave u Saboru. Nešto kasnije, u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”, Jovanović je svoje riječi dodatno osnažio.

– Pojedinci su stvorili organizaciju koja je na vlasti i ta vlast je kriminalna vlast. Oni su na Predsjedništvu HDZ-a donosili odluke. Hrvatska vlada nije Vlada građana Hrvatske. Ona je operativno tijelo Predsjedništva HDZ-a koje je donosilo odluke i zaduživalo Vladu da ih provede. To je politička kriminalna organizacija…

Narodu otvoriti oči

Jovanovićeva je izjava rezultirala očekivanom pjenom na usnama vodećih HDZ-ovaca koji su, putem kluba svojih saborskih zastupnika, promptno reagirali ocjenom kako su Jovanovićeve optužbe monstruozne. Naravno, dodali su da je SDP izrastao na korijenima komunističkog, totalitarnog, zločinačkog režima, kada je partija optuživala, sudila i likvidirala one koji drugačije misle.

Izostala je reakcija pravne struke koja bi potvrdila i dodatno pojasnila Jovanovićeve tvrdnje ili ih, s druge strane, opovrgnula i pritom upozorila SDP-ova zastupnika da se suzdrži od pravno neutemeljenih optužbi. No jasno da Jovanović, dok uživa zastupnički imunitet, i dalje po HDZ-u može sipati drvlje i kamenje bez ikakve opasnosti da mu se u karijeri dogodi išta ružno.

Međutim, u medijima je prilično šturo bila popraćena činjenica da je krajem kolovoza Uskoku već bio podnesen prijedlog za pokretanje kaznenog postupka protiv HDZ-a i to upravo zbog udruživanja u zločinačku organizaciju. U obrazloženju prijedloga, što su ga zajedno podnijeli nekadašnji saborski zastupnici Antun Kapraljević i Nikola Vuljanić, stoji kako je HDZ “izvlačio i prao novac”, a poimence se navode bivši premijer Ivo Sanader, potpredsjednici i članovi Predsjedništva stranke, stranački rizničar…

– Prijava je, dakako, pravno utemeljena, ali ima svoje manjkavosti, pa već radimo na novom prijedlogu koji ćemo dopuniti. Naime, da bi se nešto podvelo pod zločinačku organizaciju, moramo poimence nabrojati i njezine pripadnike. Konkretnije, nabrojat ćemo većinu dužnosnika u Vladi i sve članove Predsjedništva HDZ-a sa zahtjevom da se ispitaju sve okolnosti ove besprizorne pljačke hrvatske države – kaže Kapraljević. No ipak je iskreno zaključio da ne očekuje konkretne pravne korake u vezi prijedloga podnesenog Uskoku, nego im je osnovna namjera bila inicirati širu raspravu o toj temi.

– Temeljna je zamisao bila narodu otvoriti oči, kako bi shvatio koliko je zlo taj HDZ napravio građanima Hrvatske – smatra Kapraljević.

Imaju li Kapraljevićeve, Vuljanićeve i Jovanovićeve optužbe o vrhu HDZ-a kao zločinačkoj organizaciji uistinu pravni temelj, koje se pretpostavke za organizaciju zločinačke organizacije moraju ispuniti i kako je uopće prepoznati, o tome smo razgovarali s Velinkom Grozdanić, redovitom profesoricom Kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Ova pravna stručnjakinja je članica radnog tima koji već neko vrijeme radi i na prijedloga novoga Kaznenog zakona.

Grupa čini djelo težim

U Kaznenom zakonu, kaže Velinka Grozdanić, postoji niz rješenja kroz institute općeg dijela i pojedine inkriminacije u posebnom dijelu, kao odgovor na počinjenje ili organiziranje kaznenih djela od strane više osoba.

– Budimo konkretni, postoje inkriminacije, odnosno osnovna kaznena djela za koje je predviđena određena kazna, s tim da činjenje tog djela u grupi ili zločinačkoj organizaciji čini osnovno djelo težim, pa je onda predviđena i teža kazna. Primjerice, za kazneno djelo otmice predviđena je kazna zatvora od jedne do pet godina, ali ako je otmica počinjena u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, riječ je o kvalificiranoj otmici, odnosno težem obliku kaznenog djela za koji je predviđena i teža kazna – zatvor u trajanju od tri do deset godina. U KZ-u postoji mnogo takvih kaznenih djela, pa i onih iz područja gospodarskog kriminala, koja postaju teža zbog činjenice da su počinjena u grupi ili u zločinačkoj organizaciji. Pored toga, Kazneni zakon kao posebno kazneno djelo inkriminira udruživanje za počinjenje kaznenog djela. Pritom se pravi razlika između onoga tko organizira grupu ljudi koja ima za cilj počinjenja kaznenih djela od organizatora zločinačkog udruženja kao najopasnijeg oblika zločinačke organizacije uopće, jer je to strukturalno i organizacijski složeniji oblik udruživanja od onoga u grupu. Stoga je za takav oblik udruživanja predviđena i teža kazna. A morate znati da je već i samo organiziranje zločinačke organizacije, i to bez obzira na to je li unutar nje i došlo do počinjenja nekog kaznenog djela, samostalno kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina. Ako su počinjena i neka druga djela, odgovarat će se i za njih uz primjenu odredbi o stjecaju kaznenih djela – pojašnjava Velinka Grozdanić.

Prema tome, naš KZ predviđa kažnjavanje zločinačkih udruženja, bilo kao kvalificirane oblike kaznenih djela, bilo sam čin stvaranja zločinačke organizacije. Međutim, kako definirati nekolicinu ljudi kao zločinačku organizaciju? Moramo se vratiti na definiciju zločinačke organizacije iz samog Kaznenog zakona, na sam njezin početak, u kojem se navodi da je ta organizacija strukturirano udruženje.

– To znači kako nije riječ o ad hoc, tek tako organiziranoj grupici pojedinaca, nego da se radi o velikom stupnju organiziranosti, s jakom hijerarhijom između članova, jasnim planom kriminalne aktivnosti, gdje svaki pojedinac ima unaprijed definiranu ulogu itd. – kaže profesorica Grozdanić.

HDZ je, nema sumnje, vrlo dobro organizirana i besprijekorno strukturirana politička stranka. Ima predsjednika, dopredsjednike, članove Predsjedništva, rizničara… I svatko od njih ima jasno određene zadatke i poslove unutar te organizacije. Prema tvrdnjama Željka Jovanovića, svi su ti pojedinci stvorili organizaciju koja je na vlasti i bave se kriminalom. HDZ je, dakle, prema njegovu mišljenju, zločinačka organizacija, iako je nešto kasnije ublažio retoriku i HDZ nazvao “političkom kriminalnom organizacijom”, ma što to trebalo značiti. 

Primarni cilj nije kriminal

Činjenica je da se pojedincima koji su do jučer bili u vrhu stranke i vlasti danas sudi zbog kriminala, a Damir Polančec tvrdi da su svi u Predsjedništvu stranke sve znali i da je on, ustvari, samo ispunjavao naloge. Nije teško zaključiti da se Predsjedništvo HDZ-a, njih više od troje, u određenom vremenskom razdoblju, kako to definira zakon, organizirano bavilo kriminalom.

– Ali to još ne znači da su se svi ti ljudi organizirali radi počinjenja kriminala, da je jedna politička stranka ili njezino predsjedništvo organizirano da se bavi kriminalom. A upravo je to ono što bi se u eventualnom kaznenom postupku moralo nedvojbeno utvrditi. Rekla bih da sve takve optužbe padaju u vodu zbog same činjenice da ni HDZ ni SDP ni bilo koja druga politička stranka, odnosno njihova predsjedništva nisu organizirana s ciljem počinjenja kaznenih djela. U tom bi slučaju primarni cilj njihovog postojanja bilo bavljenje kriminalom. Ponovno se vraćamo članku 333 KZ-a: da i nisu počinili nikakvo kazneno djelo, sama činjenica da su se udružili s tim primarnim ciljem već je kazneno djelo. Ali, pritom svi zahtjevi iz definicije zločinačkog udruženja trebaju biti ispunjeni: jasna namjera, cilj, plan, dogovor itd., a toga, prema dosadašnjim informacijama iz medija, nema – smatra Velinka Grozdanić.

Ali zato postoje javna svjedočenja osoba iz uprava javnih poduzeća u kojima kažu da im se prijetilo i zastrašivalo ih iz samih vrhova vlasti, kako bi ispunili naloge da rade s jednom privatnom tvrtkom i plaćaju joj milijunske iznose.

– Upravo to što navodite jasno pokazuje da nema dogovora o stvaranju strukture koja bi služila činjenju kaznenih djela. Prijetnja koju spominjete isključuje dogovor o stvaranju strukture i hijerarhije. Na koncu, tek će pravomoćna presuda pokazati o čemu se tu doista radilo. Do tada se sve svodi na “pričam ti priču”. Dok ne postoji sudski pravorijek, ja bih se u brojnim slučajevima koji se pojavljuju u medijima ipak još zadržala na terminu “afera”, a zaobišla bih pojam “zločinačkog udruženja” kojim raspolažu neki političari i novinari – zaključuje Velinka Grozdanić.