Od Balkana do Evrope dugačak je put
Prema očekivanjima, šefovi diplomatija država Evropske unije odlučili su 25. oktobra u Luksemburgu da Evropskoj komisiji proslijede zahtjev Srbije za članstvo u Uniji. Srbija je zahtjev za članstvo predala krajem prošle godine, ali je u EU procijenjeno da je tek sada vrijeme da se ta tema stavi na dnevni red. U zahtjevu Savjeta ministara EU navodi se da je svaki daljnji korak Srbije ka članstvu u EU uslovljen jednoglasnom saglasnošću Savjeta ministara o punoj saradnji Srbije sa Haškim sudom za ratne zločine. To implicira da će svaka odluka vezana uz Srbiju biti političko, a ne tehničko pitanje i da će se morati donositi konsenzusom svih 27 članica.
Francuski ministar za Evropu Pjer Leluš, govoreći o odluci Savjeta ministara EU, kaže da je “Srbija zaslužila nagradu kako za napredak u reformama tako i teškim naporima koje je srpska vlada uložila zajedno sa EU oko rješavanja problema Kosova”. Leluš je usput naglasio i da “problem Kosova nije ni izbliza riješen”.
Na dobrom putu
Nakon ovog koraka slijedi upućivanje upitnika za Srbiju i davanje mandata Komisiji da izradi mišljenje o zahtjevu za članstvo. Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer rekao je da je realno da Srbija počne pregovore o članstvu u EU za godinu dana. Dežer je ocijenio da Srbija može uspješno da ispuni kriterijume za početak pregovora o članstvu za godinu dana, kao što su to uradile Crna Gora i Albanija. Bez obzira na sasvim razumljiv diplomatski optimizam Vensana Dežera, treba imati u vidu da pred Vladom Srbije stoje teške političke odluke sa kakvima se Crna Gora i Albanija nisu suočavale, i već sada bi se moglo kazati da bi rok koji on pominje bio zaista veliki srpski uspjeh. Uz pomoć zapadnih partnera taj rok nije nedohvatljiv, ali se isto tako može procijeniti da nije baš na kratkom štapu. Pomenimo samo jednu naoko nebitnu stvar. Biće vrlo zanimljivo vidjeti kako će na pitanje iz upitnika o površini i broju stanovnika odgovoriti srpska vlada. Hoće li tom prilikom računati Kosovo ili neće? I kakve sve posljedice na političkom planu može izazvati samo ta rubrika, na koji god način bila popunjena?
Među srpskim političarima vlada zadovoljstvo odlukom Savjeta ministara. Tako predsjednik Boris Tadić podsjeća da je Srbija godinama bila blokirana i usporena na evropskom putu i napominje da je 2008. taj proces deblokiran, poslije čega je ostvaren velik napredak u evropskim integracijama. Premijer Mirko Cvetković ocijenio je da prosljeđivanje kandidature potvrđuje da se Srbija nalazi na dobrom putu i da je do sada mnogo urađeno u procesu evrointegracija. “Ova vijest govori da su naši dosadašnji napori u Evropskoj uniji prepoznati i da je potrebno da u daljem periodu još intenzivnije radimo na tome”, rekao je Cvetković. On je istakao da će Srbija u narednom periodu raditi na popunjavanju upitnika i ostvarivanju svega onoga što je bitno za sticanje statusa kandidata, uključujući saradnju sa Haškim tribunalom.
Optimizam na dugom štapu
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je “odblokiran put ka prihvatanju kandidature” Srbije za članstvo u EU i istakao da očekuje pozitivno mišljenje Evropske komisije. “Srbija je spremna da odgovori na sve upitnike”, rekao je Dačić. “Očekuje nas veliki posao da ispunimo uslove. Mnogo veći nego prilikom vizne liberalizacije”, dodao je ministar.
Koliko god dobro zvučao optimizam srpskih političara zbog ove pružene “šargarepe”, ne treba imati iluziju kako pred srpskom vladom neće biti trnovit, a možda i dugačak put do sljedeće stepenice. Pored zakonodavnog okvira i velikoga posla koji čeka na svim poljima društvenog i državnog života u Srbiji, postoje i tri sasvim opipljiva politička pitanja od kojih će zavisiti dinamika daljnjih integracija. To su brzo hapšenje Ratka Mladića, povoljan tok pregovora oko Kosova i konstruktivna uloga Beograda u BiH. Oko prvog uslova se odmah javio Serž Bramerc, glavni tužitelj Haškoga suda i podsjetio da očekuje brzo hapšenje dvojice optuženika. Francuski ministar Leluš je, kako smo već naveli, posebno naglasio potrebu rješavanja kosovskog pitanja. Iako se ovaj treći politički uslov, a tiče se BiH, nigdje ne pominje glasno, on se i te kako podrazumijeva. Američka državna sekretarka Hilari Klinton prilikom nedavne posjete Balkanu bila je na tri destinacije (Sarajevo, Beograd i Priština) i samo ta mapa puta jasno govori šta je u fokusu. Nakon što je završila turneju, kazala je jasno da će Beograd dobiti podršku za odblokiranje procesa EU integracija i to se dogodilo. Daljnja i prijeko potrebna podrška SAD-a i evropskih partnera, treba li posebno naglašavati, zavisiće i od doprinosa Srbije u stvaranju funkcionalne zajednice u BiH.