Otpad presuđuje koaliciji

Vijećnici skupštine Sisačko-moslavačke županije prošloga su tjedna, sa 37 glasova za i tri  protiv, usvojili prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana, donesenog 2005. godine, potvrdivši tako šest potencijalnih lokacija za izgradnju budućeg županijskog centra za gospodarenje komunalnim i opasnim otpadom. Problem s postojećim rubnim lokacijama županije – odlagalište komunalnog otpada Blatuša kraj Gvozda/Vrginmosta, Kurjakana u Novskoj, Ćore kraj Dvora, te planirana odlagališta komunalnog otpada Četvrtkovac kraj Sunje, Banski Grabovac kraj Petrinje i Rađenovci kraj Novske, o čemu su “Novosti” već pisale – taj je što se sve, osim Kurjakane, nalaze u selima s većinskim srpskim stanovništvom. To je izazvalo val nezadovoljstva među banijskim Srbima i kod trojice vijećnika SDSS-a, koji su od 2005. u koaliciji s vladajućim SDP-om. Iako se protive tom planu, nisu sigurni da bilo što mogu promijeniti.

– Bojim se da je priča oko Prostornog plana završena. Plaćamo ceh što se do 2005. i ulaska u koaliciju po tom pitanju nismo politički angažirali. Cijelo smo vrijeme bili poslušni, ne želeći praviti gužvu tamo gdje je nema i to nam se danas osvetilo – kaže Milan Oblaković, zamjenik županice Marine Lovrić Merzel. Kaže da ju je upozorio da su potencijalna odlagališta na lokacijama srpskih sela, što nije u redu, te da ju je savjetovao da nađe neko kompromisno rješenje. Ona mu je odgovorila da su lokacije ustanovljene odlukom bivšeg župana Đure Brodarca 2001. godine i da tu ništa ne može promijeniti.

Milan Krstinić, županijski vijećnik SDSS-a, nada se da će se o potencijalnim lokacijama ponovno raspravljati.

– Tražili smo da se lokacije prošire s nekim drugim: odlagalištem Goričica u Sisku i Kutini, s obzirom na to da najviše otpada dolazi iz tih gradova. Također postoje indicije da bi neke jedinice lokalne samouprave, poput Petrinje, same mogle ponuditi lokacije za gospodarenje otpadom. Ako ništa drugo, važno je raspraviti o tehnologiji zbrinjavanja otpada i opredijeliti se za onu koja bi najmanje zagađivala okoliš – kaže Krstinić.

Kao jedan od mnogobrojnih savjetnika, kaže da je županicu savjetovao da je odlagališta neprihvatljivo postaviti u rubne dijelove županije, ako ni zbog čega drugog ono zbog skupog transporta otpada. Također najavljuje mogućnost da stranka izađe iz postojeće koalicije. Takva je mogućnost i donekle logična jer SDSS ima malu korist iz petogodišnje koalicije s SDP-om, koji je po pitanju otpada uspio pridobiti naklonost HSP-a i HDZ-a. Za tu ideju SDP je uspio pridobiti i petoricu vijećnika srpske manjine iz redova SRP-a i HNS-a.

Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a, očekuje da stranka preispita svoj odnos prema županici Marini Merzel Lovrić.

– Zašto su baš odabrana sela sa srpskim stanovništvom? Riječ je o blokovskoj podijeljenosti prema etničkom principu. Zajedničke koristi nema, postavlja se pitanje daljnjeg funkcioniranja koalicije. Ona je postala besmislena, tako da ćemo ubrzo odlučiti što i kako dalje – kaže Stanimirović.

Županica bez odgovora

Dopis o problematici otpada uputili smo i županici Marini Lovrić Merzel, no na ključno pitanje zašto je većina lokacija u selima u kojima žive Srbi, nismo dobili odgovor. Tek taj da je šest potencijalnih lokacija rezultat višekriterijske analize provedene tijekom izrade Plana gospodarenja otpadom. Županicu smo pokušali dobiti i telefonski, no bezuspješno. Moguće je da smišlja plan kojim bi, sudeći prema najnovijim medijskim napisima, objasnila nalaze državne revizije prema kojima je kao najrastrošnija županica najsiromašnije županije kupovala vijećnike, bila u sukobu interesa i imala najskuplji savjetnički tim – njih čak četrnaest koje, barem prema ovoj priči, nije baš sklona poslušati.