Pokrajine
Hrvatske šume ne žele izaći u susret stanovnicima Krnjaka
Ne daju ruševnu građevinu za dječji vrtić
Iako Krnjačani tvrde da Hrvatske šume odavno ne koriste zgradu Stacionara, ova državna tvrtka odbija prijedlog da je pokloni općinskoj vlasti koja bi u njoj uredila dječji vrtić
Općina Krnjak željela je otvoriti dječji vrtić, a kako nema adekvatnih prostorija pismeno se obratila za pomoć Hrvatskim šumama, Upravi šuma Karlovac. U pismu, među ostalim, stoji: “Kako unazad 18 godina ne koristite vaše objekte Stacionara, koji je devastiran i koji dalje propada, molimo vas da nam ga poklonite kako bismo ga uredili za dječji vrtić. Općina Krnjak nema svojih objekata, a dječji vrtić bi pomogao odgoju djece i zaposlenim roditeljima. Navedeni objekt bi renovirali i uredili zajedno sa okolišem koji je već više puta bio izložen požarima.”
U općini smatraju da bi Hrvatske šume trebale općini pokloniti taj objekt, u kojem su nekada boravili šumski radnici, pošto Hrvatske šume i dalje sijeku šume na području Krnjaka i eksploatiraju mineralne sirovine s tog područja, a nisu baš redovite u plaćanju svojih obaveza općini niti popravljaju puteve koje unište njihovi veliki kamioni. Čini se da Stacionar nema ni potrebnih dozvola jer u zemljišno-knjižnom izvatku Općinskog suda u Karlovcu stoji da se radi o dvije čestice: 156 – oranica podkućnica dolina 1.271 kvadratni metar i čestica 157 – kućište i dvorište od 282 kvadratna metra.
“U vezi vašeg prijedloga da se Općini Krnjak poklone nekretnine koje se nalaze na k.č. 156 i 157 u k.o. Krnjak (radnički stacionar Krnjak i pripadajuće zemljište), obavještavamo vas da nismo u mogućnosti udovoljiti vašem prijedlogu, jer se radi o imovini Hrvatskih šuma, a za otuđenje bilo kakve nekretnine u našem vlasništvu potrebno je provesti postupak propisan našim i zakonskim aktima. Također je neosnovana vaša tvrdnja da ne koristimo Stacionar. Isti koriste radnici šumarije Krnjak i po potrebi ostali radnici zaposleni u Upravi šuma podružnica Karlovac”, piše u odgovoru karlovačke Uprave šuma, koji potpisuje voditelj Uprave Zoran Sabljarić, inače istaknuti član karlovačkog i županijskog HDZ-a. Rade Kosanović, načelnik Općine Krnjak, razočaran je ovakvim odgovorom.
– Ako je potrebno provesti nekakvu proceduru, onda se naš prijedlog može smatrati inicijativom da se takva procedura provede, naravno pod pretpostavkom da je karlovačka podružnica Uprave šuma voljna ustupiti objekt Stacionara. Iz odgovora vidimo da takve volje, nažalost, nema. Neistina je da se spomenuti Stacionar koristi. U to se može uvjeriti svatko kada ga obiđe – kaže Kosanović.
U kakvom je stanju objekt danas potvrđuju i fotografije, pa ostaje nejasno zašto se ne bi ustupio Općini Krnjak da u njemu uredi dječji vrtić.
Milan Cimeša
Saradnja Belog Manastira i Sombora
Zajedno u lov na evropski novac
Brzo smo shvatili da novac sve manje treba tražiti u Zagrebu, a sve više kroz projekte prekogranične suradnje i iz evropskih fondova, kaže belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš
Povezivanje pri kandidovanju za programe prekogranične saradnje Republike Hrvatske i Republike Srbije iz IPA fondova Evropske unije, bio je 13. oktobra glavni povod za prijem vodećih ljudi Grada Sombora kod gradonačelnika Belog Manastira Ivana Doboša i zamenika gradonačelnika Predraga Stojanovića.
Somborsku delegaciju koja je došla u uzvratnu posetu, nakon prvog sastanka održanog u Somboru početkom septembra, predvodili su somborski gradonačelnik Nemanja Delić i njegov zamenik Veljko Stojanović, a da su gosti ozbiljno shvatili važnost prekogranične saradnje potvrdio je i dolazak Ernesta Veselovskog, eksperta za lokalni i ekonomski razvoj, te predstavnika hrvatske nacionalne manjine Mate Matarića. Uzvratna poseta imala je za cilj da se u međusobnoj komunikaciji vodećih ljudi prezentuju mogućnosti dva grada koja su udaljena tek 56 kilometara i koje spaja Dunav, sve u cilju stvaranja uslova koji bi domaćim i stranim investitorima omogućili ostvarivanje poduzetničkih ideja.
– Veoma brzo smo shvatili da novac sve manje treba tražiti u Zagrebu, a sve više kroz projekte prekogranične saradnje i iz evropskih fondova. Samo prošle godine prijavili smo sedam projekata u kojima su nam, između ostalih, partneri bili gradovi iz Srbije: Sombor, Novi Sad, Subotica i Rumenka, a ove je godine desetak projekata pred realizacijom. U kontekstu tih i drugih projekata već smo obavili razgovore s kolegama iz Subotice i Novog Sada i spremni smo biti ozbiljan partner svakome jer nemamo predrasuda – rekao je Doboš.
I domaćini i gosti složili su se da je dobra putna mreža najvažnija i stoga bi se posebno trebalo fokusirati na koridor C5 te plovne puteve Dunav-Drava-Sava koji su, zbog geografskog položaja dva grada, od iznimnog značaja. Činjenica da će i u bliskoj budućnosti biti otvoren veliki broj IPA fondova, koji najviše pomažu u razvoju podunavskih regija, uliva nadu da bi upravo dunavska strategija mogla biti odlučujuća u razvoju ove dve regije.
Pre nego su krenuli u obilazak belomanastirske industrijske zone, gosti iz Sombora imali su i sasvim konkretan predlog za domaćine. Naime, namera je Somboraca da preko kancelarije za evropske integracije kandiduju projekat za izgradnju puta u somborskoj industrijskoj zoni, dužine 880 metara, a kako im je za realizaciju tog projekta potrebna podrška i prekogranični partner, gosti iz Srbije zamolili su hrvatske kolege da im pomognu, što su domaćini bez rezerve prihvatili.
Zoran Popović
Skupština karlovačkog SDSS-a upozorava
Govor mržnje iz županova kabineta
Bernardica Topolnjak Halapa žestoko se obrušila na srpsku zajednicu u Hrvatskoj, na SDSS i na saborske zastupnike te stranke
Članovi skupštine karlovačke organizacije SDSS-a ističu eklatantni primjer govora mržnje i klevetu protiv cijele srpske zajednice u Karlovcu, Karlovačkoj županiji i Hrvatskoj na koju nitko nije reagirao. Naime, na nedavnoj konferenciji za novinare predsjednica županijske organizacije HSP-a Bernardica Topolnjak Halapa, koja je i šefica ureda župana Karlovačke županije Ivana Vučića, žestoko, neutemeljeno i klevetnički se obrušila na srpsku zajednicu u Hrvatskoj, na SDSS i na saborske zastupnike te stranke zbog njihovih aktivnosti i onoga što rade u cilju poboljšanja položaja srpske zajednice u zemlji. Optužila ih je da u miru “žele napraviti novu Krajinu” i upitala se: “Hoćemo li onima čije su ruke pune hrvatske krvi ipak dati autonomiju ili ono o čemu još uvijek sanjaju – Krajinu?”
“Gdje je sada Ivan Zvonimir Čičak da reagira na ovaj govor mržnje i kolektivnu optužnicu protiv cijele srpske zajednice te zašto se župan Vučić nije ogradio od ove izjave svoje šefice kabineta?” glasno su se pitali članovi skupštine karlovačkog SDSS-a, spekulirajući da je Bernardica Topolnjak Halapa ovo izrekla u još nečije ime, a ne samo svoje.
Inače, članovi karlovačke organizacije SDSS-a na redovnoj godišnjoj skupštini usvojili su izvještaj o radu u periodu od septembra 2009. do oktobra 2010. i plan rada za narednih godinu dana. M. C.
Likovna manifestacija “Jesen u Petrinji 2010”
Slika za nekoliko izložbi
Imamo toliko djela da možemo organizirati nekoliko izložbi podijeljenih u više tematskih cjelina, kaže Mara Vilus iz petrinjskog pododbora SKD “Prosvjete”
Petrinja je i ove jeseni bila mjesto likovnih susreta u organizaciji pododbora SKD “Prosvjete”. Peta likovna kolonija “Jesen u Petrinji 2010” okupila je 14 sudionika koji su naslikali tridesetak slika različitih motiva i u različitim tehnikama.
– Ponosimo se našom likovnom kolonijom koja je već prerasla granice Petrinje i Banije, te je postala međunarodna i multinacionalna kolonija – istakla je predsjednica pododbora Mara Vilus pred slikarima koji su stigli iz Zagreba, Karlovca, Gline i Velike Kladuše. Pozivu na sudjelovanje se, kao i svake godine, odazvao i akademski slikar Miloš Popović iz Zagreba, a prvi put među Petrinjce došao je svjetski poznati akvarelist Đorđe Petrović iz Karlovca.
– Posebno sam zadovoljna odazivom i kvalitetom radova kojima smo povećali fundus od 200 slika s dosadašnjih sedam likovnih susreta po Baniji i pet jesenskih kolonija u Petrinji – rekla je Mara Vilus i dodala da je likovna kolonija uspjela jer će iza nje ostati veliko umjetničko bogatstvo te se razmišlja i o postavljanju izložbe kako bi rezultati rada bili predstavljeni široj publici.
– Imamo toliko djela da možemo organizirati nekoliko izložbi podijeljenih u više tematskih cjelina: crkve našeg kraja, stare banijske kuće, pejzaže sela i samog grada Petrinje, motive cvijeća, a tu su i tri portreta – nabraja Mara Vilus.
– Jedan od motiva likovne kolonije bila je Crkva svetog Spiridona u Petrinji, koja je u proteklih 70 godina tri puta rušena: 1941, 1991. i 1996. godine. Slike svetog Spiridona rađene su na temelju starih fotografija i razglednica. Miloš Popović čak je naslikao rušenje Crkve svetog Spiridona – objašnjava Mara Vilus.
Naročito raspoložen za povlačenje kista po podlozi bio je najmlađi među slikarima, 13-godišnji Željko Drobnjak, učenik Osnovne škole “Mato Lovrak”, koji je tokom jednodnevne kolonije mogao puno toga naučiti o tehnikama slikanja od poznatih slikara. Na samom kraju likovne kolonije “Jesen u Petrinji 2010”, nastupile su izvorna pjevačka ženska grupa petrinjskog pododbora “Prosvjete” i folklorna grupa udruženih članova sisačkog i petrinjskog pododbora koja je otplesala banijski drmeš. P. Arbutina
Likovna kolonija SPD “Privrednika” u Gornjem Budačkom
Umjetnine za donatorsku večer
Slikari su organizatoru ostavili 40 umjetničkih djela, namijenjenih aukciji koja bi se krajem novembra trebala održati u Zagrebu
U organizaciji Srpskog privrednog društva “Privrednik” iz Zagreba, Općine Krnjak i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca, u Gornjem Budačkom, rodnom mjestu osnivača i utemeljitelja “Privrednika” Vladimira Matijevića, održana je prva međunarodna slikarska kolonija. Sudjelovalo je 19 slikara iz Srbije, BiH i Hrvatske, iz Sombora, Velike Kladuše i Cazinske krajine, iz Jastrebarskog, Zagreba i Karlovca.
Svim učesnicima domaćin je na svom posjedu bio Milan Lapčić, inače predsjednik VSNM-a Grada Karlovca, a predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić sudionicima je dodijelio nedavno izašlu monografiju “Privrednika”. Slikari su organizatoru ostavili 40 umjetničkih djela, uglavnom ulja na platnu i akvarela sa temama mrtve prirode i pejsaža, koje su donirane u Fond “Vladimir Matijević” za stipendiranje nadarenih učenika i studenata slabijih imovinskih mogućnosti. Više od polovice sudionika bili su akademski slikari i likovni pedagozi: Miloš Popović, Nedjeljko Tintor i Jovan Tatišić iz Zagreba, Milenko Buiša iz Sombora te Đorđe Petrović, Milutin Knežević i Stevo Živanov iz Karlovca.
– Slike su namijenjene aukciji koja će se održati na donatorskoj večeri, predviđenoj za kraj novembra u Zagrebu – kazao je predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić, koji je sa značenjem samog društva i Fonda “Vladimir Matijević” upoznao sudionike kolonije.
Neformalno druženje učesnika nakon kolonije potrajalo je duboko u noć, a tom je prilikom dogovoreno da kolonija postane tradicionalna i da se njome svake godine obilježi 3. avgust, dan rođenja Vladimira Matijevića, koji je uz “Privrednik” bio i osnivač Srpske banke i Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga. M. C.
“Oazine” dječje radionice u Belom Manastiru
Riješiš zagonetku, dobiješ čokoladu
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen je na dječjoj radionici u Mirovnoj grupi Oaza: mali korisnici rješavali su dječje enigmatske sastave
Deseti oktobar u cijelom se svijetu obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prema odredbama Svjetske zdravstvene organizacije, ovogodišnja tema obilježavanja toga dana bila je “Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja”, a zdravlje je – po definiciji – stanje potpunog tjelesnog, društvenog i socijalnog blagostanja, dok je mentalno zdravlje stanje općenito dobre emotivne i socijalne prilagodbe u različitim područjima života.
Postoje određeni faktori koji utiču na poboljšanje zdravlja, a to su pozitivno raspoloženje, optimizam u suočavanju s problemima kao i toplina i zadovoljstvo u odnosu s drugim ljudima. Toplina, smirenost i stabilni odnosi značajno mogu doprinijeti opštem osjećaju zdravlja. Također, naučno je potvrđeno da porodica ima veliku i nezamjenjivu važnost u zdravom ljudskom životu.
U Belom Manastiru Svjetski dan mentalnog zdravlja, koliko nam je poznato, obilježen je samo na dječjoj radionici u Mirovnoj grupi Oaza i to tako da su “Oazini” mali korisnici rješavali dječje enigmatske sastave. A s kakvom su se pažnjom djeca posvetila rješavanju pokazuje zaključak da je to bila najmirnija radionica do sada. Naročito su se istakla dva dječaka: Danijel Džambas i Antonijo Kovač. Kao nagradu za učestvovanju u rješavanju svi su dobili čokolade i jednoglasno zaključili da je radionica bila odlična. J. Nedić
Uspeh mladih fudbalera ZVO-a
Slavonski klinci dobili Zvezdu usred Beograda
Veliki je uspeh i večita uspomena što su igrali na Marakani, na terenu na kojem su igrali Bajern, Real, Barcelona, Ajaks, Arsenal…, kaže glavni organizator susreta Nikica Gagulić
Reprezentacija Zajedničkog veća opština – igrači do deset godina starosti – nedavno je u fudbalu pobedila vršnjake beogradske Crvene zvezde rezultatom 3:1. U danu za pamćenje za oko pedesetak klinaca iz šire vukovarske regije, koji su u organizaciji Kluba navijača Zvezde iz Bobote i pod vodstvom agilnog fudbalskog zaljubljenika Nikice Gagulića posetili negdašnjeg osvajača evropske i svetske titule, mladi fudbaleri ZVO-a na pomoćnom terenu savladali su svoje “crveno-bele” vršnjake pogocima Miladina Radovića (Gaboš), Stefana Rusmirovića (Bobota) i Miloša Repca (Vukovar).
Prvi put na Marakani
Prvi put u okviru stadiona kluba za koji većina navija, prvi put na veštačkoj travi, prvi put protiv vršnjaka iz ozbiljnog kluba i prvi put pod budnim okom velikog broja roditelja, mladi vukovarski fudbaleri, od kojih neki sigurno i buduće vedete, pokazali su zašto je fudbal još uvek igra a ne ozbiljan biznis, u kojoj je najvažnije iskreno radovanje igri sa loptom. Neka ostane zapisano da je trener mlađe selekcije Nikola Nikica Gagulić taktički nadmudrio nekadašnjeg fudbalera Zvezde i velikog trenera Tomislava Miličevića.
Selekcija ZVO-a igrala je u sastavu: Miroslav Vuković, Petar Carević, Sanjin Uvalić, Sreto Tošić, Bojan Arizanović, Stefan Rusmirović, Srđan Kaštropil, Nikola Ranković, Miladin Radović, Dragan Gagulić, Stefan Bingulac, Nenad Popadić, Vukašin Popović, Milovan Grubač, Miloš Repac, Miodrag Radovanović, Filip Stojković i Aleksa Aleksić.
Nakon klinaca do deset godina, starija selekcija ZVO-a – igrači do 12 godina – istrčala je na glavni teren stadiona Marakana kao predigra prvenstvenom susretu “Jelen super lige” protiv Zvezdinih vršnjaka. Nisu bili dobre sreće kao mlađi kolege jer su poraženi 7:1. Ali rezultat ionako nije bio u prvom planu.
– Mnogi igraju fudbal aktivno i po dvadeset godina, a ne dodirnu teren Marakane, pa je klincima uspeh i večita uspomena što su igrali na terenu na kojem su igrali Bajern, Real, Barcelona, Ajaks, Arsenal… – rekao je glavni organizator Gagulić, zadovoljan nastupima dviju selekcija.
Pomenimo da su za stariju selekciju ZVO-a nastupali: Luka Nešić, Vukašin Ocić, Aleksandar Rusmirović, Nikola Bajunović, Srđan Tatomirović, Andrej Rajić, Zdravko Simonović, Đorđe Ćirić, Nikola Kosić, Saša Bjelajac, Nemanja Anojčić, Goran Maletić, Strahinja Božić, Slobodan Preradović, Goran Liščević i Vedran Ubiparipović. Trener ove ekipe bio je Branislav Gaić.
Nastavak saradnje
Osim sportskog nastupa i posmatranja prvenstvene utakmice svojih idola protiv gornjemilanovačkog Metalca, a u dečačkim snovima je sigurno da dostignu Kadua, Tošića, Stamenkovića, Ninkova i druge Zvezdine vedete, klinci sa istoka Hrvatske posetili su i Zvezdin muzej gde su nastale nezaboravne fotografije. Naravno, sa peharima evropskog i svetskog prvaka kao najčešćom kulisom.
U okviru posete višestrukom šampionu i osvajaču kupa bivše države i trenutno vodećem klubu srpske lige, delegacija ZVO-a na čelu sa Nikicom Gagulićem i Slobodanom Živkovićem, srdačno je primljena kod predsednika Crvene zvezde Vladana Lukića i klupskog koordinatora Gorana Negića. Na sastancima su dogovoreni novi modeli saradnje beogradskog kluba i jedinog kvalitetno organizovanog kluba navijača Zvezde iz Hrvatske.
Boro Rkman
Obilježen dan VSNM-a Krnjaka
Dobra suradnja s općinskim vlastima
Zoran Milivojević, konzul Republike Srbije u Rijeci, iskazao je zadovoljstvo što ovakve praznike, nakon svih događaja, ima tko slaviti
Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Krnjak obilježilo je 14. oktobra svoj dan i krsnu slavu – Pokrov Presvete Bogorodice. Ovaj dan je izabran za slavu jer se u Krnjaku na mjestu današnje osnovne škole nalazila crkva Pokrova Presvete Bogorodice oko koje se narod svakog 14. oktobra okupljao na narodno-crkvenim zborovima i mjesnoj slavi. Crkva je uništena u Drugom svjetskom ratu, a na njenom mjestu je 1960. godine izgrađena današnja osnovna škola. Zbog sjećanja na crkvu, Vijeće, kome su zadaci unapređenje nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta u Krnjaku, odabralo je ovaj dan za svoj dan i krsnu slavu.
Vijeće ima svoju prostoriju u zgradi općine i sve ostale potrebne uslove za nesmetan rad.
– Imamo dobru saradnju i podršku lokalne samouprave jer je na vlasti SDSS koji vodi brigu i na najbolji način predstavlja pripadnike naše nacionalne zajednice. Kod zapošljavanja lokalna vlast vodi računa da se ono u lokalnoj upravi i programima koje provodi odvija po proporcionalnoj zastupljenosti i u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina – kaže predsjednik VSNM-a Dragan Matijević.
Vijeće je ostvarilo izuzetno dobru saradnju sa pododborom SKD “Prosvjete”: zajednički organiziraju i sufinanciraju obilježavanje događaja značajnih za Krnjak i podjelu poklon-paketa za predškolsku i školsku djecu povodom novogodišnjih, božićnih i svetosavskih praznika. Matijević ističe i dobru saradnju s krnjačkim udruženjem antifašista kada zajedno obilježavaju brojne datume iz antifašističke borbe te saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom i osnovnom školom gdje se uspješno provodi dodatna nastava njegovanja srpskog jezika i kulture te pravoslavnog vjeronauka.
Svečanosti su prisustvovali brojni gosti iz ostalih općinskih, gradskih i županijskih VSNM-a sa područja Hrvatske te predstavnici ostalih srpskih institucija i organizacija. Zoran Milivojević, konzul Republike Srbije u Rijeci, iskazao je zadovoljstvo što ovakve praznike nakon svih događaja ima tko slaviti, podvukavši važnost što je u općini na vlasti SDSS kao stranka koja vodi računa o interesima Srba. Upozorio je na predstojeći popis stanovništva u proljeće iduće godine jer će o broju Srba kao građana Hrvatske ovisiti i nivo njihovih prava. M. C.
Folkloraši iz Malog Gradca na turneji po Srbiji
Razveselili Kragujevac i Topolu
Članovi pododbora “Prosvjete” iz Malog Gradca predstavili su se s plesnom i pjevačkom grupom. Uz stare banijske pjesme pao je i drmeš, što je izazvalo veliku pažnju publike
Članovi pododbora “Prosvjete” iz Malog Gradca, njih 17, upriličili su od 8. do 10. oktobra turneju po Srbiji, nastupivši na dvjema manifestacijama, Saboru krajišnika u Kragujevcu i saboru narodnog stvaralaštva Srbije u Topoli. Folkloraše je u ime Grada Gline pratio i savjetnik gradonačelnika Igor Mrkalj.
Domaćinima su se predstavili programom koji su izvodili mladi i stariji članovi pododbora, odnosno plesna i pjevačka grupa. Uz stare banijske pjesme, pao je i drmeš, što je izazvalo veliku pažnju publike, među kojom je bio i velik broj ljudi porijeklom s Banije koje je “Oluja” oduvala u Srbiju.
Uz podršku gradskih vlasti Kragujevca, 9. oktobra održan je Koncert pjesama i igara Krajine i Šumadije, u kome su uz goste iz Malog Gradca kao jedine iz Hrvatske učestvovali i beogradski krajiški KUD-ovi “Petrova gora Kordun” i “Krajina”, pjevačka grupa “Zora”, ansambl “Smilje” iz Kragujevca, Izvorna pjevačka grupa “Crnućanka” iz Gornjeg Milanovca i Dječji hor “Amadeus” iz Kragujevca. Održana je i etno-izložba Krajišnika. Programu su prisustvovali i predstavnici Grada Kragujevca, Vlade Srbije i Asocijacije
izbjegličkih udruženja s kojima su se sreli gosti iz Malog Gradca.
U nedjelju, 10. oktobra nastupili su u Topoli na 37. Saboru narodnog stvaralaštva Srbije, koji se održava zajedno s turističko-privrednom manifestacijom 46. Oplenačkom berbom, sajmom vina i domaće radinosti, izložbom grožđa, voća i ostalih poljoprivrednih proizvoda. Osim njih i ansambla iz Bosanske Gradiške, nastupili su najbolji instrumentalisti, pjevačke i folklorne grupe sa brojnih takmičenja koja su tokom ove godine održana širom Srbije.
– Oba nastupa bila su vrlo srdačno dočekana, a mi smo vrlo gostoljubivo primljeni – istakli su članovi pododbora, koji su tih dana posjetili i brojne historijske znamenitosti, tako i Oplenac gdje se nalaze brojne uspomene na kraljevsku kuću Karađorđevića.
– Ženska je grupa u Topoli dobila priznanje za pjevanje – rekla je Milica Sanković iz pododbora, rekavši da folkloraše do kraja mjeseca čeka još nekoliko nastupa, u Sisku, Okučanima i Bijelom Brdu. N. Jovanović
Plaketa i kalendar SNV-a s likom požrtvovne humanitarke
Prijem u čast Diane Budisavljević
Božićni prijem SNV-a bit će posvećen Diani Budisavljević, a prvi put bit će dodijeljena i plaketa s njenim likom. U akciju odavanja zahvalnosti Diani uključili su se i antifašisti
Nakon teksta objavljenog u “Novostima” o Diani Budisavljević, bio sam razočaran što je ova heroina svjetskih razmjera nepravedno zaboravljena, što predstavlja kulturnu sramotu za Republiku Hrvatsku i za nas partizane. Zato sam preko relevantnih institucija i pojedinaca pokrenuo inicijativu kako bi se ta nepravda ispravila i ovoj junakinji odalo zasluženo priznanje – piše u tekstu učesnika NOB-a Franje Kalođere, koji će izaći u idućem broju “Glasa antifašista”, čime će se ovo glasilo priključiti akciji odavanja zahvalnosti Diani. Tom se akcijom traži da njenim imenom budu nazvani ulice ili trgovi u hrvatskim gradovima, posebno u Zagrebu gdje je živjela, i u Sisku gdje je bio ustaški dječji logor, kao i da na mjestima vezanima za njen život i djelovanje budu postavljene spomen-ploče i biste. Isto tako, u sklopu Spomen-područja Jasenovac trebalo bi otvoriti memorijalnu sobu s fotokopijama dokumentacije koju je Diana Budisavljević ostavila iza sebe.
Franjo Kalođera poziva čitaoce da pomognu u akciji i da mu se radi novih saznanja i svjedočanstva o Dianinom radu jave na telefon 01/4924-229.
Prema riječima Katice Sedmak, potpredsjednice Saveza antfašističkih boraca i antifašista RH i predsjednice Savjeta Spomen-područja Jasenovac, podršku inicijativi za Dianu Budisavljević planiraju pružiti SABA i Savjet Spomen-područja Jasenovac.
– Na sjednici Saveza boraca, a potom i na onoj Savjeta Jasenovca prenijet ću incijativu gospodina Kalođere, sa svim zahtjevima koje ima prema gradovima Sisku i Zagrebu. S uključenjem više organizacija veća je šansa da se te zamisli i ostvare – kaže Katica Sedmak.
U inicijativu je uključeno i Srpsko narodno vijeće koje će organizirat božićni prijem u čast Diane Budisavljević, a prvi put, uz ostale plakete, dodijelit će zaslužnima i plaketu s njenim likom. Autor će biti akademski kipar Pero Jelisić. Ove godine tradicionalni novogodišnji kalendar SNV-a bit će objavljen na temu znamenitih žena, a njegovu naslovnicu krasit će upravo Dianina slika. Među dugoročnim planovima SNV-a, kako smo doznali od Branke Šesto, je i inicijativa da se na Svačićevom trgu u Zagrebu, na kući gdje je ova heroina živjela, postavi spomen-ploča.
Mirna Jasić
Od idućeg broja dijelovi “Dnevnika Diane Budisavljević”
“Dnevnik Diane Budisavljević” objavio je prije sedam godina Hrvatski državni arhiv. Radi se o prikazu rada Austrijanke, rođene 1891. godine u Inzbruku, udane za dr Julija Budisavljevića, profesora kirurgije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, koja je u vrtlogu rata svoje vrijeme nesebično posvetila zbrinjavanju pravoslavne djece koja su u ustaške logore dovođena s područja Korduna i Kozare. Podršku je tražila svuda, među pripadnicima pravoslavne vjere, u Židovskoj općini, Crvenom križu i u Karitasu Zagrebačke nadbiskupije.
Dobivši 1942. godine dozvolu da se djeca iz logora smiju udomiti u porodicama, omogućila je smještaj za hiljade njih, pretežno u seoskim domaćinstvima, ali i u zagrebačkom Zavodu za gluhonijeme, domovima na Josipovcu, Vrhovcu, u Kukuljevićevoj ulici, Jeronimskoj dvorani i Zaraznoj bolnici. Zbog Dianine upornosti u akciju je bio uključen širok krug ljudi. Među pomagačima su bili i Marko Vidaković, Đuro Vukosavljević i Kamilo Bresler. Zbrinjavanje djece počelo je prije ofanzive na Kozari (juni 1942), kada je počela pomagati ženama i djeci u Lobor-gradu i u Gornjoj Rijeci, a kasnije i onima u logorima Stara Gradiška, Jasenovac, Mlaka i Jablanac. Dianina akcija značajna je i zbog brige o očuvanju identiteta djece i njihovom kasnijem povezivanju s roditeljima. U tu svrhu izradila je kartoteku s podacima 12 hiljada djece.
Dijelove dnevničkih zapisa Diane Budisavljević “Novosti” će objavljivati u narednim brojevima.
Promocija knjige Žarka Nikolića u Cirihu
Zvuci zavičaja i dijaspore
Žarka Nikolića i promociju njegove knjige “Zvuci zavičaja i dijaspore”. Ovo je najbolja potvrda postojanja i rađanja knjige koja je autoru šesta po redu, u kojoj se isprepliće veza dviju riječi – zavičaja i dijaspore. Legenda Žare, kako ga svi znaju i poznaju, radi lakšeg isčitavanja podijelio je knjigu na ljubavne i rodoljubne pjesme.
Životni put ovog 80-godišnjaka je bogat. Mladi Nikolić odlazi na radne akcije iz rodne Šljivove srbijanskog grada Krupnja i vraća se sa četiri udarničke značke, tražeći mjesto u školama za svoje naobrazovanje. Potom odlazi iz Aleksinca put Pule i Labina. U dubini labinskog rudnika spoznaje svijet tame i teži da spozna bijeli svijet koji ga odvlači k sebi. Više od dvije decenije Žare piše kao dopisnik za razne redakcije, o kulturnim i sportskim priredbama srpske dijaspore. “Zvuke zavičaja i dijapore” štampala je Mala knjiga Novi Sad. M. Kajganić